Seminare
Isaia 11–12: “O se Tagāvai mo Nu‘u Ese”


“Isaia 11–12: ‘O se Tagāvai mo Nuu Ese,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Isaia 11–12: ‘O se Tagāvai mo Nuu Ese,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Isaia 1–12: Lesona 116

Isaia 11–12

O se Tagāvai mo Nu‘u Ese

Oil painting of a side view of Joseph with hands outstretched, squinting agianst bright sunlight in the act of speaking.  He is dressed in a blue coat, orange patterened vest, dark pants and white shirt with high collar.  Several people in the audience sit at his left in rapt attention.  Tall trees are seen in the background.

Ua fa’ata’apeapeina fa’aleagaga fanau a le Atua, ma e finagalo o Ia e faapotopoto mai i latou i le saogalemū o Lana talalelei.I le fa’aaogaina ai o le ata faatusa o se la’au ma se tagāvai, na valo’ia e Isaia le toe fa’apotopotoina Isaraelu.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia lagona atili le fa’aosofia e fa’asoa atu le talalelei i isi.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Mafaufau e tuuina atu i tagata a’oga ta’itasi fesili e lua o le iloiloga fa’aletagata lava ia, mai le amataga o le lesona ma vala’aulia i latou e manatunatu loloto pe fa’apefea ona latou tali atu iai.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai

O le ā sou lagona e uiga i le faasoaina atu o le talalelei?

Mafaufau e saunia se tasi o mea nei, ma a o latou fa’alogologo, vala’aulia tagata a’oga ia manatunatu loloto i o latou lagona e uiga i le fa’asoaina atu o le talalelei:

  • O se tala mai se tagata a’oga e fa’atatau i le taimi na latou, po o se isi latou te iloa, na fa’asoaina le talalelei (E mafai ona e fesili atu pe naunau se tagata a’oga e fa’asoa mai se mea na tupu ia te ia i le taimi lea o le lesona, pe e te mua’i fuafuaina lena vaega ae le’i faia le lesona.)

  • O se tasi o mea na tupu iā te oe lava ia

  • O se tasi o tala nei mai iā Elder Gary E. Stevenson, “Alofa, Fa’asoa, Vala’aulia,” Me 2022

    • Brother Wisan (itulau 86, po o le faailo taimi 5:40–7:06)

      13:3
    • Mayra (itulau 86, po o le faailo taimi 8:33–9:42)

      13:3

Vala’aulia tagata a’oga e manatunatu loloto pe latou te ono fa’asoa atu le talalelei.E ono fesoasoani le tuuina atu ia i latou e tali [fesili] nei i totonu o ā latou api tala’aga o suesuega:

  • O le ā sou lagona e uiga i le faasoaina atu o le talalelei?

  • Aiseā e te oo ai i lagona e pei ona e lagonaina?

Afai e taugamalie tagata a’oga, e mafai ona latou fa’ailoa mai ni o latou manatu ma fa’alogona i le vasega.

A o e suesue i lenei aso, saili le fesoasoani e ala mai i le Agaga Paia, ia faatupulaia ai lou naunauta’iga e fa’asoa atu le talalelei.E mafai foi ona saili se fesoasoani mo soo se fesili po o ni atugaluga o ia te oe.

Valoaga a Isaia

Mafaufau e tusi se ata pe fa’aali atu se mea fa’apei o mea nei, ae aua le fa’aaofiaina ai igoa.Afai e te mana’o ai, vala’aulia tagata a’oga e tusi se ata talitutusa i totonu o ā latou api tala’aga o suesuega.

I totonu o le Isaia 11, na a’oa’o mai ai Isaia i le fa’a-faatusa e fa’aaoga ai vaega o se la’au.

Faitau le Isaia 11:1 ma fa’aigoa [vaega] o le ata.(E ono fesoasoani le iloa o le ogala’au e mafai ona fa’aliliuina i le pogati la’au ma le to’oto’o o se tama’i lālā po o se tatupu.)

  • O ā ni meafaigaluega ma tomai e mafai ona e fa’aaoga e iloa ai po o ai, pe o le a foi le mea o lo o fa’atusa iai le la’au?

O nisi o tali ono talafeagai, o ulutala o mataupu ma vaefaamatalaga.Fesoasoani i tagata a’oga e fa’aaoga mea na e saili ai fa’atusatusaga.Mo se fa’ataitaiga, vaefaamatalaga 1i e tau atu ai i fuaiupu nei o le Mataupu Fa’avae ma Feagaiga.

Faitau le Mataupu Fa’avae ma Feagaiga 113:1–2, va’ava’ai mo tali musuia po o le ā le mea o fa’atusa iai le la’au.

I luga o le laupapa, fa’aigoa le [pogati] la’au o Iesu Keriso.E mafai foi e tagata a’oga ona tusi mea nei i ā latou tusitusiga paia i tafatafa o le Isaia 11:1.

  • Afai o le Fa’aola o le pogati la’au, fa’amata o le ā se mea ua fa’atusaina iai le vaega o le la’au sa tipiina i lalo?

O se tali talafeagai e faapea sa fausia e le Fa’aola se malō tele po o la’au e ala mai iā Tavita (le atali’i o Iese), ae na pau’u atu i le amio leaga, vaevaeina i malō, ma i’u ai ina fa’ato’ilaloina (e pei o se la’au ua tipiina i lalo).Ae ui i lea, o le a manatua e le Fa’aola Lana feagaiga ma fesoasoani i le fanau a Tavita ia tupuolaola, ma folafola atu e toe fa’apotopotoina i latou.

Ona valo’ia lea e Isaia o le Afio Mai Faalua o le Faaola ma le Meleniuma.Faitau se tasi pe lua o seti fuaiupu nei, ma va’ava’ai mo fa’amatalaga e fa’atatau i le Fa’aola ma Lona tosinaga.

  • Isaia 11:2–5.

  • Isaia 11:6–9.(Manatua: O fuaiupu nei o lo o fa’amatala ai le Meleniuma ma pe fa’apefea e le poto o le Ali’i ona a’afia ai le lalolagi.O mea uma nei e lua asipi ma le gata uogo o lo o fa’asino atu i gata uogo.)

  • Isaia 12:1–6.

Vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa fasifuaitau ua latou maua e fa’atatau i le Fa’aola po o Lona aafiaga lea ua fa’aosofia ai i latou e fa’alatalata atu i le Fa’aola, pe fesoasoani foi i isi ia faapotopoto atu iā te Ia.Afai e manaomia, mafaufau e fa’amatala atu e fa’apea i le Isaia 11:6–9 o lo o fa’apupula ai le filemū o le a aumaia e le Fa’aola i le lalolagi.

O se valoaga i a Iosefa Samita

The Prophet Joseph Smith sitting on his bed in the Smith farm house. Joseph has a patchwork quilt over his knees. He is looking up at the angel Moroni who has appeared before him. Moroni is depicted wearing a white robe. The painting depicts the event wherein the angel Moroni appeared to the Prophet Joseph Smith three times in the Prophet's bedroom during the night of September 21, 1823 to inform him of the existence and location of the gold plates, and to instruct him as to his responsibility concerning the plates.

Fa’aali atu se ata o Moronae o lo o tū i luma o Iosefa Samita a o talavou, ma fa’amatala atu le vaega lenei:

Na faatele ona si’i mai e Moronae upu o le Isaia 11 iā Iosefa Samita (taga’i Iosefa Samita—Talafa’asolopito 1:40, 45–46, 49).Na valoia e Isaia e lē gata i le Fa’aola i aso e gata ai ae fa’apea foi Iosefa Samita.E te ono mana’o e tusi Iosefa Samita i tafatafa o le “to’oto’o” i le Isaia 11:1 ma le “a’a” i le Isaia 11:10.(Taga’i foi Mataupu Fa’avae ma Feagaiga 113:3–6.)

Faitau le Isaia 11:10–12, va’ava’ai mo le galuega e ono faia e le Ali’i e ala mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

Fa’alogo lelei a o fa’asoa mai e tagata a’oga mea ua latou maua.Afai e aoga, fa’amatala atu mea nei:

  • O le fasifuaitau “e toe tu’u atu fa’alua e le Ali’i lona aao e lavea’iina ē ua totoe o lona nuu” (Isaia 11:11) e fa’asino atu i le toe fa’apotopotoina mai o tagata Isaraelu i aso e gata ai (taga’i Mataupu Fa’avae ma Feagaiga 137:6).

  • O le tagāvai o se fu’a po o se faalauiloa e fa’aaoga e se vaega ’au e mafai ona faapotopoto atu iai i ona lalo pē savavali ai i ona tua.

  • Tagāvai mo nuu ese” (Isaia 11:12) e fa’asino atu i le Toefuata’iga o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, e aofia ai ona sauniga ma feagaiga uma (taga’i Mataupu Fa’avae ma Feagaiga 45:9).

Tusi le fasifuaitau lenei i luga o le laupapa: O le Ekalesia toefuataiina a le Alii o se tagāvai e faapotopotoina tagata i le talalelei a Iesu Keriso.

O se tagāvai mo atunuu

aikona o le seminare Ina ia fesoasoani i tagata a’oga ia malamalama lelei i lenei mataupu fa’avae, tufatufa atu le pepa “O se Tagāvai mo Nuu Ese.”Fa’aali atu fa’atonuga nei ma vala’aulia tagata a’oga e fa’atumu ta’itoatasi a latou pepa ua tufatufa atu pe i ni vaega toalaiti.

2026 Old Testament Seminary Teacher Materials

Fesili 1: Aiseā o le a manana’o ai isi e faapotopoto atu i le Fa’aola ma Lana Ekalesia?

I luga o le fu’a, tusi ai ni mea eseese e te iloa e fa’atatau iā Iesu Keriso ma Lana Ekalesia toefuata’iina e te manatu e ono tosina ai isi e faapotopoto mai iā te Ia ma auai i Lana Ekalesia.E ono aofia ai mea e tulaga’ese i Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai (e pei o le Tusi a Mamona, o perofeta o ona pō nei, o le perisitua a le Atua, ma malumalu o aso e gata ai).Tusi e fa’atatau i le auala o lo o fa’amanuia mai ai i tatou e le Ali’i e ala mai i nei mea.

Fesili 2: Aiseā e faapotopoto ai faatasi ma isi i le Ali’i?

I autafa ane o faatusa o lo o faapotopoto fa’ata’amilo i le fu’a, tusi nisi o fa’amanuiaga e mafai ona tatou maua pe a tatou faapotopoto faatasi ma isi i le Ali’i.E te ono mafaufau e fa’atatau i aogā o le faapotopoto fa’atasi o se vaega ’au ma fa’apefea ona fa’atatau iā i tatou, pe fa’apefea e tagata eseese i lau uarota po o parenesi ona fa’amalosiau le tasi i le isi, ae pe fa’apefea fo’i e Mose 7:18 ona fa’apupula mai nisi o aogā.

Fesili 3: E fa’apefea ona tatou vala’aulia isi e o mai i le Fa’aola?

I lalo ifo o faatusa o lo o faapotopoto fa’ata’amilo i le fu’a, tusi ni auala eseese e mafai ai ona tatou fa’asoa atu le talalelei a Iesu Keriso i isi.E te ono fa’aaofia ai ni auala ua mae’a ona e fa’ata’ita’ia.

A mae’a ona fa’atumu le pepa na tufatufaina atu, vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa mai mea sa latou tusia i le pepa sa tufa atu, ma pe o a ni o latou lagona e fa’atatau i na mea na latou tusia.Afai latou te le’i faia e pei ona masani ai, vala’aulia i latou e fa’asoa pe fa’apefea e mea ua latou a’oa’oina i lenei aso ona fesoasoani iā i latou ia lagona le fa’aosofia atili e fa’asoa atu le talalelei.