Seminelí
ʻEkesōtosi 24; 32–34: Ko e Fakamaau Totonu, ʻAloʻofa, mo e Kātaki Fuoloa ʻa e ʻEikí


“ʻEkesōtosi 24; 32–34: Ko e Fakamaau Totonu, ʻAloʻofa, mo e Kātaki Fuoloa ʻa e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“ʻEkesōtosi 24; 32–34: Ko e Fakamaau Totonu, ʻAloʻofa, mo e Kātaki Fuoloa ʻa e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34: Lēsoni 51

ʻEkesōtosi 24; 32–34

Ko e Fakamaau Totonu, ʻAloʻofa, mo e Kātaki Fuoloa ʻa e ʻEikí

Mural depicting prophets and events from the Old Testament and the Book of Mormon.  This part of the mural depicts Moses holding the stones of the Ten Commandments.  The Israelites can be seen in the background with the golden calf.

Kuo ngāue fakataha fēfē ʻa e fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo e kātaki fuoloa ʻa e Fakamoʻuí ke faitāpuekina hoʻo moʻuí? ʻI he foki ʻa Mōsese mei he ʻao ʻo e ʻEikí, naʻá ne ʻiloʻi kuo maumauʻi ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ngaahi fuakava naʻa nau faí pea nau hū ki ha ʻuhikiʻi pulu koula. Naʻe fuesia ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e ngaahi nunuʻa ʻo e angahala ko ʻení, ka ʻoku fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻEne fakamaau totonú, ʻaloʻofá, mo e kātaki fuoloá kiate kinautolu ʻoku fakatomala pea foki kiate Iá. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻoku fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki he founga kuo nau mamata ai ki he fakamaau totonu, ʻofa, mo e kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke nau talanoa mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa fekauʻaki mo e founga ʻoku ngāue fakataha ai e fakamaau totonu mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ke tāpuekina kotoa ʻEne fānaú.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

ʻOku fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí. Aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā ha foʻi lea te ke fakaʻaongaʻi ke fakamatalaʻi ʻaki e ʻulungaanga ʻo e Fakamoʻuí?

Fakaafeʻi e kau akó ke hiki ʻenau ngaahi foʻi leá ʻi he palakipoé. Fakakaukau ke fili ha ngaahi sīpinga pea fakaafeʻi e kau ako ne nau hiki e ngaahi leá ke fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻa nau fili ai ʻa e ʻulungaanga ko ia ʻo e Fakamoʻuí.

Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻelemēniti mahuʻinga ʻo Hono ʻulungāngá, ke tokoni ke maʻu ʻe he fānau ʻIsilelí ha mahino kau kiate Ia.

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 34:6–7, ʻo kumi e ngaahi ʻulungaanga ʻo e Fakamoʻuí.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke ʻiló?

ʻI he ngaahi ʻulungaanga ʻe ala ʻiloʻi ʻe he kau akó, fakamamafaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ia ʻoku fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí. Te ke lava ʻo tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku fakamatalaʻi ʻe he “kātaki fuoloá” (veesi 6) ʻa e faʻa kātaki ʻa e ʻEikí kiate kitautolú.

Te ke lava ʻo vahevahe mo e kau akó te nau ako ki he founga naʻe aʻusia ai ʻe he fānau ʻIsilelí ʻa e fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo e kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí. Te nau ako foki ki he ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni fekauʻaki mo e ʻEikí.

Ko e kau ʻIsilelí, ko e kakai fuakava ia ʻa e ʻEikí

ʻOku fakaʻaongaʻi ʻa e tūkunga ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e lēsoní ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke felāveʻi ai ʻa e talanoa ʻo e kau ʻIsilelí mo e toʻu tupú he ʻaho ní. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe he tūkungá ʻa e hingoa “Kailí,” ka te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke fili ha hingoa pea tānaki atu pe liliu e fakaikiiki ʻo e talanoá.

Kuo ako ʻa Kaili, ko ha finemui ʻi ho ʻapiakó, fekauʻaki mo e ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí pea kuó ne fakakaukau ke fakahoko ʻa e ngaahi liliu ʻoku fie maʻu ke papitaiso ai ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOkú ne holi ke fai ha fuakava mo e ʻOtuá ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Tokoni ke manatuʻi ʻe he kau akó ʻi he hili honau fakahaofi mei ʻIsipité, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fānau ʻIsilelí ki he Moʻunga Sainaí ke fakahoko ha fuakava mo Ia.

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 24:3–8, ʻo kumi e founga naʻe mei maʻu ai ʻe he kau ʻIsilelí ʻa e ongo tatau mo Kailí.

  • Ko e hā e meʻa ne mahuʻinga kiate koé?

ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ki he kau akó ko e afuhi ʻo e totó ʻi he ʻōlitá mo e kakaí (vakai, ʻEkesōtosi 24:6, 8) ko ha fakataipe mo ha fakatātā fakatuʻasino ia naʻe loto-fiemālie e kakai ʻIsilelí ke nau hoko ko e kakai fuakava ʻa e ʻEikí.

Naʻe finangalo e ʻEikí ke tāpuakiʻi e fānau ʻIsilelí ʻaki e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:19–23). Naʻe foki ʻa Mōsese ki he Moʻunga Sainaí ke maʻu e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí ki he ngaahi ouau mo e palani ko ʻeni ki he tāpanekalé.

Ko hono maumauʻi ʻetau ngaahi fuakavá pea mo e ngaahi nunuʻá

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 32:1–8, ʻo kumi e meʻa naʻe fai ʻe he kakai ʻIsilelí lolotonga ʻa e ʻi he moʻungá ʻa Mōsese ʻo maʻu ha fakahinohino mei he ʻOtuá.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke ʻiló?

Composite of images of Moses, the golden calf and the Israelites in the wilderness.
  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe hoko ai hono langa mo e hū ki he ʻuhikiʻi pulu koulá ko ha angahala mamafá? (Vakai, ʻEkesōtosi 20:2–7.)

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó naʻe maumauʻi ʻe he kakai ʻIsilelí ʻa e fuakava ne nau toki fai mo e ʻEikí.

Te ke lava ʻo vahevahe ha konga ʻe taha ʻo e tūkungá ʻoku faitatau mo e meʻa naʻe hoko ki he fānau ʻIsilelí pea mo felāveʻi lahi ange mo e toʻu tupú. ʻE lava ke ʻoatu ʻe he kau akó ha ngaahi sīpinga ʻo e meʻa naʻe mei fai ʻe Kaili ke maumauʻi ai e fuakava naʻá ne fai ʻi he papitaisó ke talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

Hili hono papitaisó, naʻe kamata ke feohi ʻa Kaili mo hono ngaahi kaungāmeʻa motuʻá, pea naʻe iku ia ki ha ngaahi tōʻonga motuʻa. ʻI he kamataʻangá, naʻe ngali iiki e ngaahi fehalaaki naʻá ne faí. Ka neongo ia, naʻe ʻikai fuoloa, kuó ne foki ki ha ngaahi founga motuʻa mo angamaheni. Naʻá ne maumauʻi e fuakava naʻá ne fai ʻi he papitaisó.

  • Ko e hā naʻá ne mei tākiekina e fili ʻa Kailí?

Ko e fono ʻa e ʻEikí ki he fakamaau totonú

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 32:15–20, ʻo kumi e ngaahi nunuʻa naʻe mamahi ai ʻa ʻIsileli koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?

    Tokoni ke mahino ki he kau akó neongo te tau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻetau tauʻatāina ke filí ke faiangahala, ka ʻoku fakamaau totonu ʻa e ʻEikí. Ko ia ai, he ʻikai ke tau lava ʻo hao mei he ngaahi nunuʻa ʻo ʻetau ngaahi angahalá. ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ange naʻe maumauʻi ʻe Mōsese ʻa e ongo maka lafalafa naʻe ʻi ai ha ngaahi fakahinohino ki he ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí (vakai, ʻEkesōtosi 32:15–19; Liliu ʻe Siosefa Sāmitá, ʻEkesōtosi 34:1–2 [ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá]). Koeʻuhí ko e ngaahi fili ʻa e fānau ʻIsilelí, naʻe ʻikai ai ke nau taau ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko ʻení mei he ʻEikí. Naʻe foki ʻa Mōsese ki he ʻao ʻo e ʻEikí. Naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke ne fokotuʻu ʻa e ngaahi ouau ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:24–26). Te ke lava foki ʻo talaange naʻe fokotuʻu ʻe Mōsese ʻa e tāpanekalé ʻi tuʻa ʻi he ʻapitangá (vakai, ʻEkesōtosi 33:7), ʻo fakataipe ai ʻa e mole mei ʻIsileli ʻa e ʻao ʻo e ʻEikí.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi nunuʻa fakalaumālie mo fakatuʻasino ʻe ala fehangahangai mo Kaili ʻi heʻene maumauʻi ʻene fuakava ʻi he papitaisó?

  • ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi nunuʻá ʻa e fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo e kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí?

Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange, ʻe ala mole meia Kaili ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻo hangē ko e kau ʻIsilelí. ʻE lava foki ke mole meiate ia ʻa e takaua maʻu pē ʻo e Laumālie ʻo e ʻEikí.

Ko e fono ʻa e ʻEikí ki he ʻaloʻofá

Tokoni ke mahino ki he kau akó naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ki ʻIsileli naʻa nau kei hoko pē ko Hono kakai (vakai, ʻEkesōtosi 33:12–19).

Toe vakaiʻi ʻa e ʻEkesōtosi 34:6–7, pea fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe mei mahuʻinga ai ki he ʻEikí ke fakamanatu ki he fānau ʻIsilelí ʻokú Ne fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo kātaki fuoloá.

  • Naʻe fakahaaʻi fēfē ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ʻaloʻofá mo e kātaki fuoloá ki he fānau ʻIsilelí?

  • ʻE lava fēfē nai ke mamata ʻa Kaili ki he ʻaloʻofa mo e kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí ʻi heʻene moʻuí?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga ʻoku fakafiemālieʻi ai ʻe he ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻa e fono ʻo e fakamaau totonú:

13:53
Official portrait of Elder Quentin L. Cook.  Called to the Quorum of the Twelve Apostles on 6 October 2007.

Ka ne taʻe-ʻoua e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻe fie maʻu ʻe he tefitoʻi moʻoni taʻengata ʻo e fakamaau totonú ha tautea. Koeʻuhí ko e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, ʻe lava ke tuʻuloa ʻa e ʻaloʻofá maʻanautolu kuo fakatomalá pea ʻe lava ʻo fakaʻatā ai kinautolu ke foki ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻE lelei ke tau fakalaulauloto ki he tokāteline fakaʻofoʻofá ni.

He ʻikai lava ha taha ʻo foki ki he ʻOtuá ʻi heʻene ngaahi ngāue leleí pē; ʻoku tau fie maʻu kotoa ʻa e lelei ʻo e feilaulau ʻa e Fakamoʻuí. Kuo faiangahala kotoa pē, pea ko e Fakalelei pē ʻa Sīsū Kalaisí te tau lava ai ke maʻu ʻa e ʻaloʻofá pea nofo mo e ʻOtuá. (“Tauhi Totonu ki he ʻOtuá mo ʻEne Ngāué,” Liahona, Nōvema 2022, 119)

  • Ko e hā ha ngaahi konga ʻo e fakamatala ko ʻení te ke lava ʻo vahevahe mo Kaili?

    fakaʻilonga seminelíKo hono ʻeke ko ia ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻEne ʻofá, mālohí, mo e ʻaloʻofá ʻi heʻenau moʻuí, ʻe ala fakatupulaki ai ʻenau fehokotaki mo Iá. Ko e founga ʻe taha ʻe lava ke fakahoko ai ʻení ko hono fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e fehuʻi ko ʻení.

    Ki ha ako lahi ange, vakai, “Tokoniʻi e kau akó ke ʻilo e ʻofa, mālohi mo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí heʻenau moʻuí” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.

  • Ko e hā ha fakamoʻoni kuó ke fakatokangaʻi ai e fakamaau totonu, ʻaloʻofa mo e kātaki fuoloa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí pe ʻi he moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻiloʻi?

Fakahaaʻi ʻa e mahinó

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ke fakamatalaʻi fakanounou ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo nau ako he ʻaho ní. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻosi e talanoa ʻo Kailí. Fakakaukau ke faka‘aliʻali e ngaahi fakakaukau ko ʻení ke fakakakato ʻe he kau akó.

  • Koeʻuhí ko e ngaahi aʻusia ʻa Kailí, mahalo naʻá ne ako ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi .

  • Koeʻuhí ko e meʻa naʻe ako e Kaili fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻokú ne pehē ke .

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe e founga ʻe lava ke nau fakaʻosi ai e talanoa ʻo Kailí mo e kalasí. Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie ke vahevahe ʻenau ngaahi talí, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e founga kuó ke mamata ai ki he fakamaau totonu, ʻaloʻofa, mo e kātaki fuoloa ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí.