“ʻEkesōtosi 20: 1–11: Ko e Fekau ʻe Hongofulú: Ko e ʻOfa ki he ʻOtuá mo Hono Fakamuʻomuʻa Ia ʻi Heʻetau Moʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻEkesōtosi 20: 1–11: Ko e Fekau ʻe Hongofulú: Ko e ʻOfa ki he ʻOtuá mo Hono Fakamuʻomuʻa Ia ʻi Heʻetau Moʻuí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34: Lēsoni 49
ʻEkesōtosi 20:1–11
Ko e Fekau ʻe Hongofulú: Ko e ʻOfa ki he ʻOtuá mo Hono Fakamuʻomuʻa Ia ʻi Heʻetau Moʻuí
ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu kotoa pea ʻokú Na finangalo ke tau ʻuluaki fili Kinaua ʻi heʻetau moʻuí. Hili hono fakahaofi ʻe he ʻEikí e kau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻá Ne tataki kinautolu ki he Moʻunga Sainaí ke nau fai ha fuakava mo Ia. Naʻá Ne fakahā ai ʻa e Fekau ʻe Hongofulú ke tokoniʻi kinautolu ke nau ʻofa kiate Ia ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he kau akó ʻa e ʻOtuá ʻo laka ange ʻi ha toe meʻa.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke lisi ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. Fakaafeʻi kinautolu ke aleaʻi mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa e founga ʻoku tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ngaahi fekau ne nau lisí ke fakahaaʻi ʻenau ʻofa ki he ʻOtuá pea ke fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻenau moʻuí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e fekau lahi tahá
Fakatokangaʻi ange: ʻOku nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi he ʻuluaki fekau ʻe faá. ʻE nofotaha ʻa e Lēsoni 50: “ʻEkesōtosi 20:12–17” ʻi he fekau fakamuimui ʻe onó.
Mahalo te ke fie kamata e kalasí ʻaki hano kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ʻa e fekau ʻi he ngaahi fekau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻoku nau pehē ʻoku mahuʻinga tahá. Hili iá pea vahevahe ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení.
Lolotonga e ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻe fehuʻi kiate Ia pe ko e fē ʻi he ngaahi fekaú naʻe lahi tahá, pe mahuʻinga tahá (vakai, Mātiu 22:36).
Lau ʻa e Mātiu 22:37–39 (vakai foki, Levitiko 19:18; Teutalōnome 6:5), ʻo kumi e tali ʻa e Fakamoʻuí.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku lau ai ʻa e ongo fekaú ni ko e ongo fekau lahi tahá?
ʻI hoʻo ako e Fekau ʻe Hongofulú ʻi he lēsoni ko ʻení mo e ngaahi lēsoni kehé, kumi e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fekau ko ʻení ke tau ʻofa ki he ʻOtuá mo hotau kaungāʻapí. Lolotonga e lēsoni ko ʻení, te ke ako ai ha niʻihi ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻoku tokoni ke tau ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa e ʻOtuá.
Lau ʻa e ʻEkesōtosi 20:1–11, ʻo kumi e ʻuluaki fekau ʻe fā naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí.
Ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ʻa e ʻEkesōtosi 20:3–17. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻungofua kinautolu.
-
Ko e hā ha ngaahi faitatau ʻokú ke vakai ki ai ʻi he ngaahi fekau ko ʻení pea mo e ʻuluaki fekau lahi mei he Mātiu 22:37–38?
Mahalo te ke fie fakamatalaʻi fakanounou ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku vahevahe ʻe he kau akó. Mahalo ʻe fakalea hangē ko ʻení, ʻoku fekauʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ʻofa kiate Ia mo fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí.
Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ʻa e ʻEkesōtosi 20:3–17 mo e Mātiu 22:36–39.
-
ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí?
Tokoni ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku nau lolotonga fakaʻaongaʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí. Te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fakakakato ʻa e sivi ko ʻení.
Fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi tali ki he ongo fehuʻi ko ʻení. Mahalo te ke fie lekooti ha niʻihi ʻo hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoa akó.
-
ʻOku hoko nai ʻeku ʻofa ki he ʻOtuá ko e ivi tākiekina mahuʻinga taha ʻi heʻeku moʻuí?
-
Ko e hā nai ha meʻa te ne taʻofi au mei heʻeku ʻofa ki he ʻOtuá mo hono fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻeku moʻuí?
Ngaahi fekau ʻoku tokoni ke tau ʻofa ki he ʻOtuá mo fakamuʻomuʻa Iá
ʻOku fakataumuʻa ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke tokoniʻi ai kitautolu ʻe he ngaahi fekau ʻi he ʻEkesōtosi 20:3–11 ke tau ʻofa ki he ʻOtuá pea fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻetau moʻuí. Te ke lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e laʻipepa tufá ʻi ha ngaahi founga kehekehe.
ʻE lava ke tokoni ʻa e vahevahé ke ʻilo lahi ange ʻa e kau akó ki he meʻa ʻoku nau akó. ʻOange ki he kau akó ha faingamālie ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau ʻilo mei he laʻipepa tufá. ʻE lava ke vahevahe ʻa e kau akó ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki pe mo e kalasí.
ʻO ka feʻunga, fakakaukau ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki hoʻo aʻusia pē ʻaʻau hili e tali ʻa e kau ako naʻa nau loto ke kau maí.
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, ʻi hono fakamuʻomuʻa ʻo e ʻOtuá?
Ko hono fakamuʻómuʻa ʻo e ʻOtuá
ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau faʻu ha palani ke ʻofa ki he ʻOtuá pea fakamuʻomuʻa Ia ʻi heʻenau moʻuí. Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻuhinga ʻa e fika 1 ki hono fakamuʻomuʻa ʻo e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí.
ʻI hoʻo tohinoa akó, pe ʻi ha laʻipepa kehe, tā matalalahi ʻa e mataʻifika 1. ʻAi ke lahi feʻunga ke lava ha tohi ʻi loto, pe tuku ha feituʻu ʻatā ke tohi ai ʻi he tafaʻakí.
Fekumi ki ha fakahinohino mei he Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní ke fakapapauʻi ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakamuʻomuʻa ai ʻa e ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí. Tohiʻi ʻi loto pe tafaʻaki ʻo e mataʻifika 1 ʻa e meʻa te ke faí. Tohi ʻi lalo hifo ai hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
ʻE tokoni fēfē nai hono fai ʻení ke ke ʻofa ki he ʻOtuá mo fakamuʻomuʻa Ia ʻi hoʻo moʻuí?
-
ʻE tāpuekina fēfē nai koe ʻe he ʻEikí ʻi hono fai ʻení?
-
Ko e hā ha ngaahi faingataʻa te ke ala fehangahangai mo ia ʻi hoʻo fakahoko ʻení? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke ikunaʻi ai ʻa e ngaahi pole ko ʻení?
Poupouʻi e kau akó ke ngāueʻi e ngaahi ueʻi fakalaumālie kuo nau maʻú. ʻE maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie ke toe vakaiʻi ʻenau fakalakalaka ʻi he Lēsoni 67: “Siviʻi Hono 4 Hoʻo Akó.”
Ako Ma‘uloto
Te ke ala tokoni ki he kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni folofola ki he fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e potufolofolá, lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení pea toe vakaiʻi ia ʻi he ngaahi lēsoni ʻi he kahaʻú. Ko e kupuʻi lea mahuʻinga mei he folofolá ki he ʻEkesōtosi 20:3–17 ko e “Ko e Fekau ʻe Hongofulú.” ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi ʻekitivitī ako maʻulotó ʻi he naunau fakalahi ʻi he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné.”