Seminelí
ʻEkesōtosi 19: “Te Mou ʻIate Au Ko e Koloa Lelei Lahi”


“ʻEkesōtosi 19: ‘Te Mou ʻIate Au Ko e Koloa Lelei Lahi,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“ʻEkesōtosi 19: ʻTe Mou ʻIate Au Ko e Koloa Lelei Lahi’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

ʻEkesōtosi 19–20; 24; 31–34: Lēsoni 48

ʻEkesōtosi 19

“Te Mou ʻIate Au Ko e Koloa Lelei Lahi”

A photograph of a mountain thought to be Mount Sinai, rising above a desert landscape on a clear day.

ʻOku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní ʻi Heʻene fānaú kotoa pea finangalo ke ʻi ai ha vā fetuʻutaki fuakava mo kitautolu takitaha. ʻE lava ke tokoni hono ako e ongo naʻá Ne maʻu fekauʻaki mo e kakai ʻIsilelí ke mahino ʻa e ongo ʻokú Ne maʻu kiate kitautolú. Hili hono tataki ʻe he ʻEikí e fānau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻá ne ʻomi kinautolu ki he Moʻunga Sainaí ke nau fai ha ngaahi fuakava mo Ia. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻi honau lotó ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ke maʻu ha vā fetuʻutaki fuakava mo kinautolú.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa ʻokú ne ʻai ha vā fetuʻutaki ke mahuʻingamālie pe mahuʻingá. Te nau lava ʻo fakakaukau ki ha taha ʻoku nau maʻu ha vā fetuʻutaki mahuʻingamālie mo ia, pea te nau lava ʻo ʻomi ha fakatātā ʻo e tokotaha ko ʻení ke vahevahe ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi vā fetuʻutaki makehé

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha taha ʻoku ʻi ai hao vā fetuʻutaki mahuʻingamālie mo ia, hangē ko ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha faiako. Vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate koe ho vā fetuʻutaki mo e tokotaha ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku mahuʻingamālie ʻi heʻenau moʻuí. Kapau naʻe ʻomi ʻe he kau akó ha fakatātā ki he kalasí, te nau lava ʻo vahevahe ia he taimí ni.

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ho vā fetuʻutaki mo e tokotahá ni ke mahuʻingamālié?

    Fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Kole ange ke lekooti ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó ʻi heʻenau tohinoa akó.

  • ʻOku mahuʻingamālie fēfē kiate koe ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e fehokotaki ʻokú ke maʻu mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ke kehe mei he ngaahi vā fetuʻutaki kehe ʻokú ke maʻú?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke pehē ʻe ala liliu ai hoʻo moʻuí ʻi hoʻo fakamālohia maʻu pē ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí?

Fekumi ki ha fakahinohino mei he Laumālié ke mahino ʻa e meʻa te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai ho vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

“Te mou ʻiate au ko e koloa lelei lahi”

Hili e mavahe ʻa e fānau ʻIsilelí mei ʻIsipité, naʻe tataki kinautolu ʻe he ʻEikí ki he Moʻunga Sainaí (taimi ʻe niʻihi ʻoku ui ʻe he folofolá ʻa Moʻunga Sainai ko Moʻunga Hōlepi; vakai, ʻEkesōtosi 3:1), ʻo hangē ko ʻEne talaʻofá (vakai, ʻEkesōtosi 3:7–12; 19:1–4). Naʻe hangē ʻa e Moʻunga Sainaí ko ha temipale kia Mōsese mo e fānau ʻIsilelí: ko ha feituʻu te nau fai ai ha ngaahi fuakava mo e ʻOtuá.

Lau ʻa e ʻEkesōtosi 19:3–6, ʻo kumi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi fekauʻaki mo e faʻahinga vā fetuʻutaki ʻoku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau maʻú.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e ʻuhinga ke hoko ko ha “koloa lelei lahi” ʻa e ʻOtuá (veesi 5):

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻI he Fuakava Motuʻá, ko e foʻi lea faka-Hepelū ne liliu mei ai ʻa e peculiar ko e segullah, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ia ki he “koloa mahuʻinga,” pe “koloa.” …

Ko ia ai, ʻoku tau vakai ʻoku fakahaaʻi ʻe he foʻi lea ʻi he folofolá ko e lelei lahí ʻa e “koloa mahuʻinga,” “naʻe ngaohi” pe “naʻe fili ʻe he ʻOtuá.” Ko hono ʻiloʻi ko ia kitautolu ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ko Hono kakai kuo lelei lahí ko ha fakahīkihiki ia ʻi he tuʻunga māʻolunga tahá. (“Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 34)

Ke tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni, mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻa e ongo foʻi lea kapau mo e ʻi he veesi 5.

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni te ke lava ʻo maʻu mei he ngaahi veesi ko ʻení?

Mahalo ʻe ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe, kau ai ʻa e kapau te tau talangofua ki he leʻo ʻo e ʻEikí mo tauhi ʻetau ngaahi fuakava mo Iá, te tau hoko ko Hono kakai māʻoniʻoni.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻo e fuakavá te tau lava ʻo maʻu mo e ʻOtuá:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

ʻI he taimi pē kuó ta fakahoko ai ha fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku toe vāofi ange ai hota vā fetuʻutaki mo Iá ʻo laka ange ia ʻi he taimi kimuʻa peá ta fakahoko e fuakavá. Kuo haʻi fakataha ʻeni kitautolu. Koeʻuhí ko ʻetau fuakava mo e ʻOtuá, he ʻikai ke Ne teitei fiu ʻi Heʻene feinga ke tokoniʻi kitautolú, pea he ʻikai ʻaupito ke tau teitei lava ʻo ikunaʻi ʻEne faʻa kātaki ʻaloʻofa kiate kitautolú. ʻOku tau takitaha maʻu ha potu makehe ʻi he loto ʻo e ʻOtuá. ʻOkú Ne ʻamanaki lahi mai kiate kitautolu. (Russell M. Nelson, “Ko e Fuakava Taʻengatá,” Liahona, ʻOkatopa 2022, 6)

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe mei he fakamatala ko ʻení?

Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi ha fakamoʻoni ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha vā fetuʻutaki fuakava mo koe. Mahalo te ke fie fakafehokotaki pe fakafekauʻaki e ngaahi veesi ko ʻení mo e ʻEkesōtosi 19:5–6.

Mātiu 11:28–30

Taitusi 2:11–14

1 Pita 1:15–16

Molonai 10:32–33

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea mei he ngaahi veesi ko ʻení ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha vā fetuʻutaki fuakava mo kitautolu. Mahalo ʻe tala atu ʻe he kau akó ʻoku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ke tau haʻu kiate Ia koeʻuhí ke Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu mo ʻomi ha fiemālie kiate kitautolu (vakai, Mātiu 11:28–30). Mahalo te nau pehē naʻe foaki ʻe he Fakamoʻuí Ia ke huhuʻi mo fakahaohaoaʻi kitautolu ko ʻEne kakai lelei lahi (vakai, Taitusi 2:14) pe ke tau lava ʻo māʻoniʻoni koeʻuhí he ʻoku māʻoniʻoni ʻa e Fakamoʻuí (vakai, 1 Pita 1:16).

Ko ʻeku vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá

Ke teuteuʻi e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó, te ke lava ʻo vahevahe ha ngaahi founga kuó ke ongoʻi ai ʻoku fie maʻu ʻe he ʻOtuá ha vā fetuʻutaki fuakava mo koe. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi aʻusiá lolotonga hoʻo vahevahé.

Mahalo te ke fie lave foki ki ha ngaahi fakamoʻoni kehe ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ʻi ai ha vā fetuʻutaki fuakava mo kitautolú. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa hono ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá pe maʻu ha ngaahi ongo fakalaumālie ʻokú ne poupouʻi kitautolu ke tau fai lelei pea hoko ʻo lelei ange.

Fakakaukau ki ha ngaahi ongo kuó ke maʻu mei he Laumālié, pea tali ha fehuʻi ʻe taha pe lahi ange mei he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā kuó ke ako pe ongoʻi ʻokú ne tokoniʻi koe ke ke fie fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá?

  • ʻOku liliu fēfē ʻe he ʻilo ʻoku finangalo e ʻOtuá ke ʻi ai Haʻane vā fetuʻutaki fakafuakava ofi mo koé, ʻa hoʻo holi ke ofi ange kiate Iá?

  • Kuo tāpuekina fēfē koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo feinga ke tauhi e ngaahi fuakava kuó ke fakahoko mo Iá?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālié ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó mo e kalasí. Fakakaukau ke vahevahe ha ngaahi founga kuo tāpuekina ai koe ʻe he ʻOtuá ʻi hoʻo fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava mo Iá.

ʻOku teuteu ʻa e kakai ʻIsilelí ke fai ha fuakava

ʻE lava ke tokoni ʻa e fakamatala fakanounou ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻIsileli ke teuteu ke fai ha fuakava mo e ʻOtuá. ʻE lava ke ke talaange ʻi he hili ʻení, naʻe fakahā ange ʻe he ʻEikí ʻa e Fekau ʻe Hongofulú, ʻa ia ʻe ako ʻe he kau akó ʻi he ongo lēsoni ka hokó. ʻI hoʻo fakaʻosi e lēsoní, te ke lava foki ʻo vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ongo fekauʻaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ke fakahoko ha ngaahi fuakava mo kitautolú.

Naʻe loto e kakai ʻIsilelí ke nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá ke hoko ko Hono kakai māʻoniʻoni. Naʻe fakahā leva ʻe he ʻEikí te Ne hāʻele mai ʻo folofola ki he kakaí (vakai, ʻEkesōtosi 19:7–9). Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fakamāʻoniʻoniʻi ʻa e kakaí, pe fakahaohaoaʻi kinautolu, pea ke fakamaʻa ʻe he kakaí honau kofú ko e teuteu ki he taimi ʻe “hāʻele hifo ʻa [e ʻEikí] ki he moʻunga ko Sainaí ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē” (ʻEkesōtosi 19:11). Naʻe teuteuʻi ʻe he kakaí kinautolu pea nau fakataha ki he Moʻunga Sainaí “ke nau fakafetaulaki atu ki he ʻOtuá” (ʻEkesōtosi 19:17). Naʻa nau mamata ai ki ha fakamoʻoni ʻo e ʻi ai ʻa e ʻEikí ʻi he moʻungá. Naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fefolofolai mo Ia ʻi he moʻungá pea ke fakahā Hono finangalo ki he kakaí (vakai, ʻEkesōtosi 19:18–25).