“20–26 Iulai. ‘Ua Faasaga Atu I Matou ia te Oe’: 2 Nofoaiga a Tupu 14–20; 26; 30,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“20–26 Iulai. ‘Ua Faasaga Atu I Matou ia te Oe,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: 2026
Tatalo a le Tupu o Iosefatu, saunia e Keeley Rae
20–26 Iulai: “Ua Faasaga Atu I Matou ia te Oe”
2 Nofoaiga a Tupu 14–20; 26; 30
Ua si’omia le Malo o Iuta. Sa aga’iga’i i luma uma ’autau mai malo malolosi e tolu o le fili i le taimi e tasi, ma sauniuni mo le taua. I lenei taimi o le matuā mana’omia o se [laveai], na liliu atu ai Iosefatu, le tupu o Iuta, i le Tupu o le lagi ma le lalolagi. Sa faapotopoto e Iosefatu lona nuu i le malumalu ma tatalo. Sa ia faailoa atu o latou vaivaiga faaletagata ma aioi atu mo le laveaiga. I le tali mai na folafola mai ai e le Alii Lana puipuiga: “Aua le fefefe, aua foi le matata’u” (2 Nofoaiga a Tupu 20:17).
Atonu e leai se autau osofai ua i o tatou faitotoa o loo taufaamatau mai e faaumatia i tatou, ae o nisi taimi tatou te lagona ai le siomiaina e faigata ma le leaga. O lo tatou ala i le laveaiga o le ala lava lea e tasi na sailia e Iosefatu, ma e mafai foi ona pei la tatou tatalo o lana tatalo: “Lo matou Atua e, … e leai so matou malosi e tetee i lenei vao tagata e toatele ua o mai e tau ma i matou, ua matou leiloa foi se mea e fai; a ua faasaga atu i matou ia te oe” (2 Nofoaiga a Tupu 20:12).
I le 2 Nofoaiga a Tupu 14–30, o le a e faitau ai e uiga ia Iosefatu ma isi tupu i Iuta. Mafaufau pe faapefea ona faatatau i lou lava olaga suiga e uunaia e le faatuatua, o manumalo, ma luitau.
Mo se vaaiga aoao o le tusi o 2 Nofoaiga a Tupu, tagai i le “Nofoaiga a Tupu” i le Bible Dictionary.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
2 Nofoaiga A Tupu 14-16
O le faalagolago i le Atua o le a aumaia ai ia te a’u le filemu.
A o avea Asa ma tupu o Iuta, sa feagai o ia ma le tele o luitau—e pei lava ona tatou feagai uma i aso nei. A o e faitau e uiga i tofotofoga na feagai ma ia, matau le mea na ia tuuina atu i ai lona faatuatuaga ma le auala na suia ai lena mea i le aluga o taimi.
|
Mau Faasino |
Luitau na feagai ma Asa |
O le mea na tuuina i ai le faatuatuaga o Asa |
|---|---|---|
Mau Faasino 2 Nofoaiga a Tupu 14:9–12 | ||
Mau Faasino 2 Nofoaiga a Tupu 15:1–8 | ||
Mau Faasino 2 Nofoaiga a Tupu 16:1–10 |
Aisea tatou te le faatuatuaina ai le Alii i nisi taimi? O le a se isi mea ua e aoao mai le olaga o Asa?
Tagai foi i le Elder D. Todd Christofferson, “O Lo Tatou Sootaga ma le Atua,” Liahona, Me 2022, 78-80.
2 Nofoaiga a Tupu 18
E mafai ona ou puipuia le upumoni, e tusa lava pe le taliaina.
Atonu na lagona e le perofeta o Mekaio le tele o uuna’iga mamafa ina ia valoia le manuia mo tupu o Iosefatu ma Aapo i a la taua e faasaga i Suria. Vaavaai mo faamaoniga o lena uunaiga mamafa i le 2 Nofoaiga a Tupu 18:1–12. O le a se faamaoniga ua e maua o le lototele ma le amiosao o Mekaio i fuaiupu 13–27? (Ia matau i le fuaiupu 14, ua tuuina mai ai e Mekaio se tali faatalasua; o lana tali moni lava o loo i le fuaiupu 16.) E faapefea ona faataunuuina upu a Mekaio i fuaiupu 28–34?
O a nisi o tulaga e ono feagai ai oe ma uunaiga mamafa e pei ona feagai ma Mekaio? O le a se mea ua tuuina atu ia te oe le lototele e tu atu ai mo le Alii ma Ana aoaoga?
I aso o le tupu o Iosefatu, na osofa’ia ai e atunuu e tolu Ierusalema.
2 Nofoaiga a Tupu 20:1–25
I taimi faigata, e mafai ona ou liliu atu i le Atua ma Ana perofeta.
A o e faitauina le 2 Nofoaiga a Tupu 20:1–12, vaavaai mo le mea na faia e le Tupu o Iosefatu ina ua o mai ni atunuu e osofaia Iuta. E mafai faapefea ona e faaaogaina ana amioga i tulaga faigata o loo feagai ma oe?
O le tali a le Alii i le tatalo a Iosefatu o loo maua i fuaiupu 14–17. O a fasifuaitau e te maua iina e mafai ona faamafanafanaina ai oe po o se tasi e te iloa i taimi faigata?
O le aso na sosoo ai, na o atu ai tagata Ierusalema e fetaiai ma le ’autau tetee. A o e faitauina le 2 Nofoaiga a Tupu 20:20, vaavaai mo le savali na tuuina atu e Iosefatu i tagata o Ierusalema. Na faapefea ona faataunuuina ana upu? (tagai i fuaiupu 22–23). Na faapefea ona faamanuiaina oe e le Atua mo le talitonu ia te Ia ma mulimuli i Ana perofeta?
Na saunoa Peresitene Russell M. Nelson: “O lo’u aafiaga, o le taimi lava e te taofia ai le tuuina o faailoga fesili i tua atu o saunoaga a le perofeta ae nai lo lena, tuu i ai faailoga o le faamautuina, ma faia loa, e na o le liligi mai lava o faamanuiaga. Ou te le fesili ifo ia te au lava, ’O afea e tautala ai le perofeta o se perofeta ma o afea e le tautala ai o se perofeta?’ O la’u taulaiga lava, ‘E mafai faapefea ona ou avea atili e faapei o ia?’” (i le Lane Johnson, “Russell M. Nelson: A Study in Obedience,” Ensign, Aok. 1982, 24).
Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 21:4–6; “A Secure Anchor” (vitio), Potutusi o le Talalelei; “Fai ni filifiliga musuia,” Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga (2022), 4–5.
O Se Taula Mausali
Faailoa mai ni faamatalaga faigofie o le upumoni. Na aoao mai Elder Neal A. Maxwell: “Ua ofoina mai e tusitusiga paia ia i tatou le tele o taimane faale-aoaoga faavae. A oo le malamalama o le Agaga i o latou vaega eseese, e feilafi i uiga faaselesitila ma e faapupula ai le ala tatou te savavali ai” (“According to the Desire of [Our] Hearts,” Ensign, Nov. 1996, 21). A o e suesueina tusitusiga paia, mafaufau e faaalu se taimi e faailoa ai, faailoga, ma mafaufau loloto i savali pupuu ae mamana. O nisi o faataitaiga e mafai ona maua i le 2 Nofoaiga a Tupu 14:11; 15:7; 18:13; 20:15; 26:5. O a isi “taimane-faaleaoaoga faavae” e mafai ona e maua?
2 Nofoaiga a Tupu 26:3–21
O le faamaualuga e taitai atu ai i faatamaiaga
E pei o le to’atele o isi tupu o Iuta, na amata le nofoaiga a Usia i mea tetele na ausia, ae na faaiuina i se mala. Vaavaai mo lenei mamanu i le 2 Nofoaiga a Tupu 26. O le a sau tala i le taimi o le suiga i le olaga o Usia?
A o e faitauina fuaiupu 16–23, ia manatua i le taimi lea, sa na o ositaulaga sa faataga e susunuina mea manogi i totonu o le malumalu. Aisea e te manatu na le usiusitai ai le Tupu o Usia i le Atua? O le a se mea ua e aoao mai i lenei aafiaga faanoanoa?
Tagai foi i le “Ia E Lotomaualalo,” Viiga, nu. 69.
2 Nofoaiga Tupu 30
E mafai ona avea a’u o se faatupu filemu.
I le 2 Nofoaiga a Tupu 30, o Esekia o le tupu o Iuta. Sa ia valaaulia le isi Malo faasagatau o Isaraelu e faapotopoto i Ierusalema e faamanatu le Paseka—o se mea sa le mafai e tagata Isaraelu ona faia mo le tele o tausaga (tagai i fuaiupu 1–12). O le a se mea e faagaeetia ai oe e uiga i le valaaulia ma le auala na taliaina ai—e malo valaaulia a Isaraelu ma a latou autalimalo i Iuta?
Talu ai ua leva tele, sa lē masani ai nisi tagata asiasi i Ierusalema i faamatalaga au’ili’ili o le auala e auai ai i le Paseka. A o e faitauina le 2 Nofoaiga a Tupu 30:18–27, o le a se mea ua e aoaoina mai le tali a Esekia ma taunuuga o lana tali?
Tagai foi i le Russell M. Nelson, “Ua Manaomia i Latou e Faatupuina le Filemu,” Liahona, Me 2023, 98–101.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
2 Nofoaiga a Tupu 14–16; 20
E mafai ona ou faatuatuaina le Atua.
-
Ina ia faailoa atu le manatu o le faatuatuaina o le Alii, e mafai ona e faaali atu i lau fanau se mea e te faatuatuaina e faatumauina ai lou matutu pe a timu, e pei o se faamalu po o se ofu mafanafana. Tuu atu ia i latou e talanoa pe aisea e mafai ai ona tatou faatuatuaina nei mea. Ona fesoasoani lea ia i latou e faatusatusa lena mea i lo tatou faalagolago i le Alii. Aisea tatou te faatuatuaina ai o Ia e tausia i tatou ia saogalemu faaleagaga?
-
E mafai ona e fesoasoani i lau fanau ia iloa le auala na tali atu ai le Tupu o Asa ma le Tupu o Iosefatu i luitau e ala i le faalagolago i le Alii (tagai i le 2 Nofoaiga a Tupu 14:11; 20:3–5, 12). Faasoa atu i le tasi ma le isi ni auala e mafai ona e faaali atu ai i le Alii e te faatuatuaina o Ia.
2 Nofoaiga a Tupu 20:1–29
O le a faafofoga ma tali mai le Atua i a’u tatalo.
-
O le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso e mafai ona fesoasoani i lau fanau ia malamalama ai i le tala i le tatalo a Iosefatu ma le tali a le Alii. E mafai ona e faasoa atu ma lau fanau ni taimi na faafofogaina ai ma tali mai ai e le Atua au tatalo. Mafaufau e faaaofia ai taimi na oo mai ai tali i ni auala po o ni taimi e te lei faamoemoeina. O se pese e uiga i le tatalo, e pei o le “I Pray in Faith” (Tusipese a Tamaiti, 14), e mafai ona fesoasoani e fausia ai le faatuatua o lau fanau.
2 Nofoaiga a Tupu 26:3–2319
E mafai ona ou lotomaualalo.
-
Ina ia aoao e uiga i le matautia o le faamaualuga, e mafai e lau fanau ona fausia se olo i poloka po o ni ipu laiti. A o latou tuuina poloka po o ipu taitasi i luga o le olo, fesoasoani ia i latou e faailoa mai se tasi o mea na ausia e Usia mai le 2 Nofoaiga a Tupu 26:3–15. A uma ona latou faamaeaina le olo, ia talanoa ma lau fanau pe faapefea ona faatumauina e Usia le maualuga ma le malosi. O le ā e se mea e ono pau ai? Ona, a o e faitauina le fuaiupu e 16, e mafai ona e talanoa e uiga i le uiga o le maua o o tatou loto “faamaualugaina e i’u ai i lo tatou] faafanoga.” Faasoa atu i lau fanau le mea na tupu ia Usia i fuaiupu 16–23. Tuu atu ia i latou e tu’i i lalo lo latou olo. Talanoa e uiga i mea e mafai ona tatou faia e tumau ai i le lotomaualalo.
King Hezekiah and the People Thank God[Tupu o Esekia ma Tagata o loo Faafetai i le Atua], © Lifeway Collection/licensed from goodsalt.com
2 Nofoaiga Tupu 30
E mafai ona avea a’u o se faatupu filemu.
-
O loo faaalia i le ata o loo i luga le taimi na valaaulia ai e Esekia tuaoi o Iuta mai le Malo o Isaraelu e faamanatu faatasi le Paseka. E mafai ona e vaai i le ata lenei faatasi ma lau fanau ma faitau le 2 Nofoaiga a Tupu 30:18–19, o faamalamalama mai ai e faapea, o nisi o valaaulia latou te lei faamamaina i latou lava e tusa ai ma le tulafono a Mose O le a le mea a Esekia na fai? O a ni lagona o le au valaaulia ona o lenei mea? Fesoasoani i lau fanau e mafaufau pe faapefea ona latou pei o Esekia i le auala latou te taulimaina ai isi.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .