Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
6–12 Iulai. “O Loo ia Isaraelu le Perofeta”: 2 Tupu 2–7


“6–12 Iulai. ‘O Loo ia Isaraelu le Perofeta’: 2 Tupu 2–7,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“6–12 Iulai. “O Loo ia Isaraelu le Perofeta,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

Naamanu i le Vaitafe o Ioritana

I le Faatausiusiuga o le Vaitafe, saunia e Annie Henrie Nader

6–12 Iulai: “O Loo ia Isaraelu le Perofeta”

2 Tupu 2–7

O le misiona autu a se perofeta o le aoao atu ma le molimau atu e uiga i le Faaola o Iesu Keriso. Ae peitai, o a tatou faamaumauga o le perofeta o Elisaia, e le o tele ni ana aoaoga po o ni molimauga o loo aofia ai. O mea o loo aofia ai i faamaumauga o vavega na faia e Elisaia, e aofia ai le faatuina mai o se tamaitiiti mai le oti (tagai i le 2 Tupu 4:18–37, fafagaina o se motu o tagata i ni meaai itiiti (tagai i le 2 Tupu 4:42–44, ma le faamaloloina o se lepela (tagai i le 2 Tupu 5:1–14). E ui e le o ia i tatou upu a Elisaia e uiga ia Keriso, ae o loo ia i tatou le galuega a Elisaia ma vavega, ia e molimau mai ai ia Keriso. O ni faaaliga mamana ia o le mana faaola, tausiaina, ma le faamalologa o le Alii. E tele taimi e tutupu ai vavega i o tatou olaga nai lo lo tatou iloaina i ni isi o taimi. Ina ia iloa, e tatau ona tatou saili le faatuatua na ia Elisaia ina o tatalo o ia e fai ma sui o lana auauna talavou lotomata’u, “Ieova e, ia e faapupula i ona mata ina ia na iloa” (2 Tupu 6:17).

Mo nisi faamatalaga e uiga i le 2 Tupu, tagai i le “Tupu, tusi o” i le Taiala i Tusitusiga Paia.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

2 Tupu 2–6

E mafai e le Atua ona galueaina vavega i lo’u olaga.

O vavega e faaali mai ai ia i tatou le mana o le Atua. E mafai ona fesoasoani ia i tatou e faatoilalo faigata o le olaga faaletino—e pei o se laueleele e leai se mea e ola ai e manaomia ai se vai mama (tagai i le 2 Tupu 2:19–22) po o se to’i na leiloa e manaomia ona toe maua mai (tagai i le 2 Tupu 6:4–7). Ae o le mea e sili ona taua, o vavega e mafai ona liliu atu ai i tatou i le Alii. Ao e faitau i le 2 Tupu 2–6, mafaufau e fai se lisi o vavega e te maua, ma mafaufau loloto i lesona faaleagaga e mafai ona e aoao mai ai i na vavega taitasi.

Atonu e te faatusatusa foi vavega na faia e Elia ma vavega na faia e Iesu Keriso (tagai i le 2 Tupu 4:8–37 ma le Luka 7:11–16; 2 Tupu 4:42–44 ma le Ioane 6:1–13; 2 Tupu 5:1–15 ma le Luka 17:11–19). O a mea ua aoao mai e nei vavega ia te oe e uiga i le Faaola ma Ana perofeta?

Tagai foi 2 Nifae 26:12–13; 27:23; Moronae 7:35–37; o le vaega “Saili ma faamoemoeina ni vavega” i le Russell M. Nelson, “O Le Mana o le Malosiaga Faaleagaga,” Liahona, Me 2022, 99–100.

Ua faatuina e Elisaia se tamaitiiti mai le oti

Elisaia o loo Faatuina le Atalii o le Sa Sunema, saunia e Frederic Leighton

2 Tupu 4:8–17; 7:1–16

O le a faataunuu e le Alii Ana upu na tuuina mai e ala mai i Ana perofeta.

Na musuia e le Alii ia Elisaia e valoia mea o le a oo mai—e masani lava, o mea e foliga mai e le ono tutupu. A o e faitau i le 2 Tupu 4:8–17; 7:1–16, mafaufau pe faapefea ona e tali atu i le afioga a le Alii e ala mai i Ana perofeta i aso nei. O a ni aoaoga, valoaga, po o folafolaga ua e faalogo i ai mai perofeta soifua? O le a se mea o loo e faia e galue ai i le faatuatua i a latou upu?

Tagai foi i le 3 Nifae 29:6; Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:37–38; “Aoaoga a Peresitene” tuufaatasiga, Potutusi o le Talalelei.

2 Tupu 5

Afai ou te lotomaualalo ma usiusitai, e mafai ona faamalolo a’u e le Alii.

A o e faitauina le 2 Tupu 5, mafaufau e faatusatusa le lepela o Naamanu ma se luitau faaleagaga o loo feagai ma oe.

Pe o i ai se tasi e pei o le“teine itiiti” i lou olaga, e uunaia oe e saili le taitaiga e uiga i lau luitau mai perofeta a le Alii? (tagai i fuaiupu 2–3, 13).

O le a le mea ua valaaulia oe e le Alii e fai atonu e foliga mai e faigofie tele—e pei o le “taele, e te mama ai”? (fuaiupu 13). O le a se mea atonu o taofia ai oe mai le taliaina o Ana valaaulia faigofie?

E faapefea ona e faaalia le lotomaulalo e pei ona sa faia e Naamanu?

Ia maitau pe na faapefea e le aafiaga a Naamanu ona aafia ai lona faatuatua i le Atua o Isaraelu (tagai i le fuaiupu 15). O le a se mea e mafai ona e aoao mai i lenei mea?

Tagai foi i le Luka 4:27; 1 Peteru 5:5–7; Alema 37:3–7; Eteru 12:27; L. Whitney Clayton, “Soo Se Mea Lava E Fai Mai Ai O Ia Ia Te Outou, Ia Outou Faia,” Liahona,, Me 2017, 97–99; “Naaman and Elisha” (vitio), Potutusi o le Talalelei.

14:37

Naamanu ma Elisaia

Faatusatusa tusitusiga paia i lou olaga. O ni isi taimi e faigofie ai ona maua le uiga patino i tusitusiga paia pe a e faatusatusaina mea faaletino i se tala ma mea faaleagaga i lou olaga. Mo se faataitaiga, a o e suesueina le 2 Tupu 2–7, e mafai ona e faatusatusaina tulaga i lou olaga i mea e pei o le lepela, se to’i nonō, le Vaitafe o Ioritana, po o se autau tele ua osofai mai. O le a se sāvali a le Alii mo oe i nei tala?

2 Tupu 6:8–23

aikona o le seminare
“E toatele ua ia te i tatou i e ua ia te i latou.”

A o e taumafai e mulimuli ia Keriso, pe na i ai ea se taimi na e lagonaina ai le pei o le auauna talavou a Elisaia—e toatele atu isi ma fefe? Vaai faalemafaufau o loo e i ai i lona tulaga a o e faitauina le 2 Tupu 6:8–23. E faapefea ona suia e lenei tala le ala e te mafaufau ma manatu ai e uiga i ou tofotofoga, ou tiutetauave, po o au taumafaiga e ola i aoaoga ma mataupu faavae o le talalelei?

Ao e mafaufau loloto, mafaufau i upu a Peresitene Henry B. Eyring: “E pei foi o lena auauna a Elisaia, e toatele atu o loo faatasi ma oe nai lo i latou e mafai ona e vaaia o loo tetee ia te oe. O nisi o loo faatasi ma oe e le mafai e ou mata faaletino ona vaaia. O le a sapasapaia oe e le Alii ma e i ai taimi, o le a Ia valaauina foi isi e tutū faatasi ma oe” (“O Outou o ē O Atu,” Liahona, Nov. 2008, 58).

Mafaufau e fai se lisi o “latou ua ia te [oe]” (fuaiupu 16)—o tagata ua tuuina e le Atua i lou olaga e lagolagoina oe. Atonu e te manao e ole atu ia te Ia e fesoasoani ia te oe e faailoa mai i latou e ala i le tatalaina o ou mata faaleagaga. Atonu foi ua Ia tuuina oe i olaga o isi e fesoasoani ia i latou. E mafai faapefea ona e maua le malosi ma le lagolago mai le tasi i le isi?

O anafea na e lagonaina ai le lagolagosua o loo faamatalaina e le Alii i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:88?

E mafai foi ona e suesueina le savali a Sister Michelle D. Craig “Mata e Vaai Ai” (Liahona, Nov. 2020, 15–17). Fesili ia te oe lava, “O le a se mea o finagalo le Atua ou te vaai i ai?”

I le faatatau ai i le tala i le 2 Tupu 6:8–23, na saunoa ai Elder Ronald A. Rasband: “Atonu e i ai pe leai foi ni a tatou kariota o afi na auina mai e faate’a lo tatou fefe ma faatoilalo o tatou temoni, ae ua manino lava le lesona. E faatasi le Alii ma i tatou, silafia i tatou ma faamanuiaina i tatou i auala e na o Ia e mafaia. O le tatalo e mafai ona valaau mai ai i lalo le malosi ma faaaliga ia tatou te manaomia e faatotonugalemu ai o tatou mafaufauga ia Iesu Keriso ma Lana taulaga togiola. Na silafia e le Alii e i ai taimi o le a tatou lagona ai le fefe. Na ou i ai iina ma na faapea foi oe. … I lenei Ekalesia atonu tatou te toalaiti i fuainumera i ala e faitaulia ai e le lalolagi faatosinaga, ae a tatalaina o tatou mata faaleagaga, ‘e toatele ua ia te i tatou i e ua ia te i latou’[2 Tupu 6:16]” (“Aua le Atuatuvale,” Liahona, Nov. 2018, 18, 19). E faapefea ona e faaaogaina nei upu e fesoasoani ai i se tasi o loo lagonaina le popole po o le fefe?

Tagai foi i le “Fanau, ua Leoleo mai le Atua,” Viiga, nu. 180.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

2 Tupu 4

E mafai e le Atua ona galueaina vavega i lo’u olaga.

  • A uma ona fesoasoani i lau fanau ia malamalama i le uiga o se vavega, valaaulia i latou e lisi le tele o faataitaiga o vavega latou te mafaia. E mafai ona fesoasoani ata i le Tusi Ata o le Talalelei po o le Sau, Mulimuli Mai ia te A’u . Ona mafai lea ona latou vaavaai mo vavega i le 2 Tupu 4:1–7, 14–17, 32–35, 38–44. O a mea o loo aoao mai e nei vavega e uiga i le Tama Faalelagi?

  • E mafai ona e talanoa ma lau fanau e uiga i le auala na faaalia ai e le Atua Lona alofa e ala i vavega. E mafai foi ona outou usuina faatasi se pese e pei o le “God’s Gracious Love” (Potutusi o le Talalelei).

Ua molimau atu se auauna talavou Isaraelu i le avā a Naamanu

Tu o se Molimau], saunia e Kwani Povi Winder

2 Tupu 5:1–15

E mafai ona ou filifili e fai le mea ua poloai mai ai le Atua e ala i Lana perofeta.

  • Fesoasoani i lau fanau e aoao le tala i le 2 Tupu 5:1–3, 9–14. Mafaufau e faaaoga le “Ua Faamalolo e Elisaia ia Naamanu” (i Tala o le Feagaiga Tuai, 134–37) po o le ata o Naamanu i le otootoga o lenei vaiaso. Aisea na le manao ai Naamanu e taele i le Vaitafe o Ioritana, e ui lava na ta’u atu e Elisaia ia te ia o le a faamaloloina lona maʻi? Na faapefea ona faamanuiaina Naamanu ina ua ia mulimuli i faatonuga a Elisaia? Atonu e mafai ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi ni aafiaga pe a outou usiusitai i le Alii, e tusa lava pe e te le o mautinoa pe e te manao ai.

    1:52

    Elisha Heals Naaman

  • E mafai foi ona e faamamafaina le 2 Tupu 5:13, lea na fesoasoani ai auauna a Naamanu ia te ia e filifili e usiusitai i le perofeta o Elisaia. Ona mafai lea e lau fanau ona talanoa e uiga i ala e mafai ona latou fesoasoani ai i a latou uo po o tagata o le aiga ina ia faalogo ma usitai i le perofeta.

2 Tupu 6:8–17

E le o tuua na o a’u.

  • E mafai ona tou vaai faalemafaufau ma lau fanau o loo siomia outou e se autau ma pelu, solofanua, ma kariota. O le a sou lagona i ai? O le a se mea o le a e faia? Ona moeiini lea o mata o lau fanau ao e faitauina atu le 2 Tupu 6:16–17 ia i latou. (Tagai foi i le “Elisaia ma le Autau a le Alii,” i Tala o le Feagaiga Tuai, 138–39, po o le ata i le faaiuga o lenei otootoga.) Pe a e oo i upu “faapupula i ona mata,” (fuaiupu 17), fai atu i tamaiti e pupula o latou mata. Talanoa e uiga i le mea na vaai i ai le auauna. Faasoa atu i lau fanau ni auala na e lagonaina ai sa faatasi le Alii ma oe i taimi o ou luitau, e tusa lava pe na foliga mai ua tuua na o oe.

    1:9

    Elisha and the Lord’s Army

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

O Elisaia ma se alii talavou o loo matauina kariota afi

“Aua e te fefe: aua e toatele ua ia te i tatou i e ua ia te i latou,” saunia e Stacy Minch

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: E mafai ona ou filifili e fai le mea ua poloai mai ai le Atua e ala i Lana perofeta