Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
16–22 Mati. “O Le Atua Na Finagalo Ia ia Iu i le Lelei”: Kenese 42–50


“16–22 Mati. ‘O Le Atua Na Finagalo Ia ia I’u i le Lelei’: Kenese 42–50,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“16–22 Mati. ‘O Le Atua Na Finagalo Ia ia I’u i le Lelei’,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: 2026

O Iosefa ua faamagalo atu i ona uso

Faamagaloga, saunia e Megan Poser

16–22 Mati: “O Le Atua Na Finagalo Ia ia I’u i le Lelei”

Kenese 42–50

Ua tusa ma le 22 tausaga talu ona faatau atu e uso o Iosefa o ia e avea ma pologa. Sa mafatia Iosefa i le tele o tofotofoga, e aofia ai tuua’iga sesē ma le faafalepuipuiina. Ae ina ua ia toe vaai i ona uso, ua avea Iosefa ma kovana o Aikupito atoa, e lona lua ia Farao. Sa faigofie lava ona ia tauimasui ia te i latou, pe a mafaufau atu i le mea na latou faia ia Iosefa, e ono foliga mai e malamalama gofie lava. Ae peitai na faamagalo e Iosefa i latou. E le gata i lena, ae sa ia fesoasoani ia o latou iloa le faamoemoega paia o ona puapuaga. “O le Atua na finagalo ia ia iu i le lelei” (Kenese 50:20), sa ia fai atu ai ia te i latou, aua na tuuina o ia i se tulaga e laveai ai “le aiga atoa uma o lona tamā” (Kenese 47:12) mai le oge.

I le tele o itu, sa pei Iosefa o Iesu Keriso. E ui lava o a tatou agasala na mafua ai le puapuagatia tele o Iesu, ae na Ia ofoina mai le faamagaloga, ma laveai ai i tatou uma mai se mala e sili atu le leaga nai lo le oge. Pe tatou te manaomia ona maua le faamagaloga po o le tuuina atu o le faamagaloga—e i ai le taimi tatou te manaomia uma ai mea e lua—o le faataitaiga a Iosefa ua faasino atu ai i tatou i le Faaola, o le afuaga moni lena o le faamalologa ma le faaleleiga.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Kenese 45:5–7; 47:12

“Na auina mai foi a’u e le Atua e muamua ia te outou e faasaoina outou.”

Pe ua e matauina ni mea e talitutusa ai le soifuaga o Iosefa ma le misiona togiola a Iesu Keriso? Ina ia vaai i nisi o faataitaiga o nei mea e talitutusa ai, taumafai e faatusatusa:

  • Kenese 37:3 ma le Mataio 3:17.

  • Kenese 37:26–28 ma le Mataio 26:14–16.

  • Kenese 45:5–7 ma le Luka 4:18.

  • Kenese 47:12 ma le Ioane 6:35.

O a ni lagona e te maua e uiga i le Faaola ma Lana misiona a o e faitau i nei fuaitau?

Kenese 45; 50:15–21

aikona o le seminare
O le faamagaloga e aumaia ai le faamalologa.

O le faitau e uiga i le faamagaloina e Iosefa o ona uso mo mea leaga na latou faia ia te ia, e ono faaosofia ai oe e te mafaufau e uiga i se tasi o loo faigata ona e faamagaloina. O fesili nei e ono fesoasoani a o e taumafai e faaaoga lenei mataupu faavae:

  • Aisea atonu na faigata ai ia Iosefa ona faamagalo atu i ona uso? (ina ia toe iloilo ai mea na latou faia ia te ia, tagai i le Kenese 37). O a aafiaga po o uiga ia na ono tuuina atu ai ia Iosefa le malosi e faamagalo ai? (tagai, mo le faataitaiga, Kenese 45:1–15 po o le 50:15–21).

  • O a faamanuiaga na maua mai le faamagaloga e Iosefa o ona uso? Mo se faataitaiga, faatusatusa sootaga i le aiga o Iakopo i le amataga o le tala (tagai, mo se faataitaiga, Kenese 37:3–11) ma lo latou sootaga i le faaiuga (tagai i le Kenese 45:9–15; 50:15–21). E ono faapefea ona ese le iuga pe ana faapea e le naunau Iosefa e faamagalo atu?

  • Mafaufau e tusi i lalo le igoa o se tasi atonu e manaomia lau faamagaloga—pe na latou ole atu mo se faamagaloga pe leai. O le a se mea e mafai ona e faia e valaaulia ai le mana faamalolo o le Faaola i lena tulaga? Afai e foliga mai e faigata tele le faamagalo atu, mafaufau e toe iloilo le fautuaga a Elder Gerrit W. Gong i parakalafa mulimuli e ono o lana savali “Fiafia ma le Faavavau” (Liahona, Nov. 2022, 85). O le a se mea ua e maua e avatu ai ia te oe le faamoemoe e mafai ona e faamagalo atu?

Tagai foi i i le Mataupu Faaavae ma Feagaiga 64:9–11; “Forgiveness: My Burden Was Made Light” (vitio), Potutusi o le Talalelei.

8:24

Faamagalo Atu: Na Mama ai La’u Avega

Kenese 49

Na tuuina atu e Iakopo i lona aiga faamanuiaga faaperofeta.

O faamanuiaga a Iakopo i lana fanau o loo i ai ni ata manino, ae e le faigofie ona malamalama i ai. O le mea e faafetai ai, ua aumai e le talalelei toefuataiina nisi fesoasoaniga. A e faitau i le faamanuiaga na tuuina atu ia Iosefa o loo i le Kenese 49:22–26, faitau foi ma fuaiupu nei, ma vaai po o a ni malamalamaaga loloto o loo aumai ai: 1 Nifae 15:12; 2 Nifae 3:4–5; Iakopo 2:25; Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:44.

A o e faitau e uiga i le faamanuiaga a Iuta i le Kenese 49:8–12, ia manatua o Iesu Keriso o sē e tupuga mai ia Iuta. O le a se mea e te maua i nei fuaiupu e faamanatu atu ai ia te oe le Faaola? (tagai foi i le Faaaliga 5:5–6, 9; 1 Nifae 15:14–15; Mataupu Faavae ma Feagaiga 45:59; 133:46–50).

O le faitauina o nei faamanuiaga e ono musuia ai oe e toe iloilo lou faamanuiaga faapeteriaka—pe, afai e leai sau faamanuiaga, ia maua se faamanuiaga. O a upu ma fasifuaitau i lou faamanuiaga e liliu atu ai ou mafaufauga ia Iesu Keriso?

Tagai foi i le Randall K. Bennett, “O Lou Faamanuiaga Faapeteriaka—Taitaiga Musuia mai le Tama Faalelagi,” Liahona, Me 2023, 42-44.

Kenese 50:19–21

E mafai ona fesoasoani le Atua ia te a’u ina ia maua le taua o loo i faigata ma luitau e feagai ma a’u.

E ui atonu e lei manino mai ao ia feagai ai, a e na iu lava ina mafai e Iosefa ona toe manatua ma mafaufau i ona puapuaga i Aikupito ma vaai ai faapea “A o le Atua na finagalo ia ia iu i le lelei” (Kenese 50:20). Ana mafai ona e asiasi ia Iosefa ao i ai i le lua po o totonu o le falepuipui, semanu pe faapefea ona e faamafanafanaina o ia? E mafai faapefea e le Kenese 50:19–21 ona fesoasoani ia te oe i ou taimi o tofotofoga?

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 122; “Le Fa’avae Malosi,” Viiga, nu. 45.

Iosefa o Aikupito o loo mauaina se faaaliga vaaia o Iosefa Samita o mauaina papatusi auro mai le agelu o Moronae

Iosefa Samita i le lotolotoi o Perofeta, saunia e Paul Mann (faamatalaga auiliili)

Kenese 50:24–25

“E faatuina mai ai e le Alii le Atua se lala amiotonu.”

A o e faitauina le Kenese 50:24–25 ma le Faaliliuga a Iosefa Samita, Kenese 50:24–38 (i le faaopoopoga o le Tusi Paia), mafaufau loloto pe aisea semanu e taua ai mo Iosefa ona iloa e uiga ia Mose ma Iosefa Samita i le tele o seneturi na muamua atu. Na faapefea ona faataunuu e Iosefa Samita valoaga a Iosefa e uiga ia te ia? (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 1:17–23; 20:7–12; 39:11; 135:3).

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti 01

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Kenese 42–44; 45:4–15

E mafai ona ou faaali atu le alofa ma le faamagaloga i lo’u aiga.

  • Atonu o se mea malie mo lau fanau le toe faatinoina o le tala i le toe faatasia e Iosefa o lona aiga (tagai i le Kenese 42–44). Pe mafai foi ona latou faaaogaina le “Iosefa ma le Oge” (i Tala o le Feagaiga Tuai, 57–60) po o ata i le otootoga lenei e aoao atu ai le tala i le tasi ma le isi. O nisi nei o fesili e mafai ona fesoasoani i lau fanau e aoao ai mai le tala:

    • O le a le mea na faia e Iosefa e faaali atu ai le alofa mo lona aiga? (tagai i le Kenese 45:4–15).

    • Aisea e te lagona ai na faamagalo e Iosefa ona uso?

    • O le a sou manatu i lagona o uso o Iosefa ina ua latou iloa ua faamagaloina i latou e Iosefa? O ai i lou olaga e manaomia ona faamagaloina? E mafai faapefea ona e faaali atu le alofa ma le faamagaloga?

    2:26

    Joseph and the Famine

A o e sauni e aoao atu, fesili atu, “O le a se mea o le a faia e la’u fanau e aoao ai?” Mo se faataitaiga, i lenei gaoioiga o loo faatinoina ai e lau fanau pe toe faamatalaina se tala. O le faia o lenei mea o le a fesoasoani ia i latou e manatua ai mea na tutupu ma mataupu faavae o le talalelei o loo i ai i le tala.

  • Atonu e te manao po o lau fanau e faasoa atu se aafiaga na latou faamagaloina ai se tasi pe na faamagaloina foi i latou e se tasi. Ona mafai lea ona e usuina se pese e pei o le “Ia Fealofani” (Tusipese a Tamaiti, 74) po o le “Fesoasoani Mai ia te Au, Tama Pele” (Tusipese a Tamaiti, 99).

Kenese 48:8–9

E fesoasoani mai le Alii ia te au e ala i faamanuiaga o le perisitua.

  • E mafai ona e vaai ma lau fanau i le ata o Iakopo o faamanuiaina ona atalii i le faaiuga o lenei otootoga ma talanoaina le mea o loo tupu (tagai i le Kenese 48:8–9). Afai e manaomia, faamalamalama atu faapea o Iakopo, le tama o Iosefa, sa manao e tuuina atu faamanuiaga faaleperisitua i lona aiga. Atonu e mafai ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi soo se aafiaga na outou maua i le mauaina o le fesoasoani mai le Atua e ala i se faamanuiaga faaleperisitua. O a nisi o mafuaaga e mafai ona tatou talosaga atu ai mo se faamanuiaga faaleperisitua?

tamaitai talavou o loo mauaina se faamanuiaga

Kenese 45:5–11

Na auina mai e le Tama Faalelagi ia Iesu Keriso e laveai a’u.

  • E mafai faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ia iloa le Faaola i le tala i le laveaiina e Iosefa o lona aiga mai le oge? Mafaufau e fai se siata e i ai koluma e lua ua faaigoaina o Iosefa ma Iesu Keriso. Fesoasoani i tamaiti e su’e pea, o mau tai lua, ma faatumu le siata i mea e tutusa ai Iosefa ma Iesu: Kenese 37:3 ma le Mataio 3:17; Kenese 37:26–28 ma le Mataio 26:14–16; Kenese 45:5–7 ma le Luka 4:18; ma le Kenese 47:12 ma le Ioane 6:35.

  • Fesili atu i lau fanau po o le a le uiga o le laveai po o le faasaoina o se tagata. Afai e i ai se tasi o i latou na i ai se aafiaga o le laveaiina po o le faasaoina mai se tulaga lamatia, valaaulia i latou e faasoa mai. Na faapefea ona laveai e Iosefa ona uso? (tagai i le Kenese 42:1–3; 45:5–7). Ona mafai lea ona outou vaai faatasi i se ata o le Faaola ma fai atu i lau fanau e talanoa e uiga i le auala e faaolaina ai i tatou e Iesu.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

O Isaraelu o loo tuuina atu se faamanuiaga faaleperisitua i lona atalii

Iakopo o loo Faamanuia ia Iosefa (Iakopo o loo Faamanuia i Ona Atalii), saunia e Harry Anderson

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: E mafai ona ou faamagalo atu