Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
12--18 Ianuari . “Na Faia e le Atua le Lagi ma le Lalolagi i le Amataga”: Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5


“12--18 Ianuari. ‘Na Faia e le Atua le Lagi ma le Lalolagi i le Amataga’: Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“12--18 Ianuari. ‘Na Faia e le Atua le Lagi ma le Lalolagi i le Amataga’,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: 2026

lalolagi ma le masina

12--18 Ianuari: “Na Faia e le Atua le Lagi ma le Lalolagi i le Amataga”

Kenese 1–2; Mose 2–3; Aperaamo 4–5

Ona o le lalolagi o loo siomia ai i tatou e matagofie ma mamalu, e faigata ai ona vaai faalemafaufau i le lalolagi a o “soona nunumi, ma gaogao,” ma “gaogao ma tuufua” (Kenese 1:2; Aperaamo 4:2). O le mea e tasi ua aoao mai e le tala o le Foafoaga ia i tatou o le, e mafai ona faia e le Atua i le aluga o taimi, se mea mataina mai i se mea sa le’i faatulagaina. E aogā le manatua o lena mea pe a foliga mai e gaogaosa le olaga. O le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso o Foafoa, ma e le’i mae’a la Laua galuega fatufatuai ia i tatou. E mafai ona La’ua faasusuluina mai le malamalama i taimi pogisa o o tatou olaga. E mafai ona Laua faatumuina lo tatou gaogao i le olaga. E mafai ona Laua suia i tatou i ni tagata paia e tatau ona avea ai i tatou. O se vaega lena o le uiga o le foafoaina i le faatusa o le Atua, ia pei o Ona foliga (tagai i le Kenese 1:26). Ua ia i tatou le gafatia e avea ai faapei o Ia, o ni tagata faaeaina, faamamaluina, faalelagi.

Mo se vaaiga aoao o le tusi o Kenese, tagai i le “Kenese” i le Taiala i Tusitusiga Paia.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Kenese 1:1–25; Mose 2:1–25; Aperaamo 4:1–25

“O laʼu Toatasi na Fanaua na Ou foafoa ai ia mea.”

E ui lava tatou te le iloa mea uma e uiga i le auala na foafoaina ai le lalolagi, ae e ese le manaia o le matauina o mea ua filifili le Atua e faaali mai e uiga i le Foafoaga. O le a le mea ua aoao atu e le Atua ia te oe e uiga i ai i le Kenese 1:1–25; Mose 2:1–25; ma le Aperaamo 4:1–25? Aisea e finagalo ai o Ia ia e iloa nei mea? A o e mafaufau loloto i nei tala, e mafai foi ona e mafaufau i mea o loo aoaoina ai oe e uiga i le Tama Faalelagi, Iesu Keriso, le lalolagi, ma oe lava.

Ina ia faatamaoaigaina lau suesuega, mafaufau e faitau nei fuaiupu a o e faaaluina le taimi i le siosiomaga natura o le foafoaga pe a o faalogologo i se pese e pei o le “Foafoaga Uma a le Atua” (Viiga, nu. 39). E mafai ona e maua ata o Ana foafoaga lea e fesoasoani ia te oe e te lagona ai le migao mo Lē Foafoa. Mafaufau e faasoa atu nei ata, faatasi ai ma lau molimau, i isi.

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 101:32–34.

o se atavali o le Faatoaga o Etena

O Le Faatoaga o Etena, saunia e Grant Romney Clawson

Kenese 1:26–27; Mose 2:26–27; Aperaamo 4:26–27

aikona o le seminare
Na foafoaina a’u i le faatusa o le Atua.

A o e faitauina le Kenese 1:26–27; Mose 2:26–27; ma le Aperaamo 4:26–27, mafaufau loloto po o le a le uiga o le foafoaina i le “faatusa” po o le “foliga” o le Atua, o le tane ma le fafine. Aisea e taua ai ia te oe le iloa o upumoni i nei fuaiupu? Mo se faataitaiga, e faapefea e nei upumoni ona aafia ai le auala e te vaai ai ia te oe lava, isi, ma le Atua? E mafai faapefea ona latou fesoasoani ia te oe pe a i ai ni ou lagona lē lelei e uiga ia te oe lava?

Ina ia fesoasoani ia te oe e mafaufau i nei fesili, taumafai e faamaea se fuaiupu faapenei: “Ona ua ou iloa ua foafoaina au i le faatusa o le Atua, ua ou filifili ai e …” O le toe iloiloina o le “E paia lou tino” i le Mo Le Malosi o le Autalavou: O Se Taiala mo le Faia o Filifiliga (itulau 22–29) e mafai ona fesoasoani. Mafaufau e filifili se mea o le a e faia e faaali atu ai i le Atua faapea e te iloa e paia lou tino.

I le vitio “God’s Greatest Creation” (Potutusi o le Talalelei), o loo molimau mai ai Peresitene Russell M. Nelson i le tino faavavega o le tagata. A o e matamata i le vitio lenei, fesili ifo ia te oe lava, “O le a se mea e finagalo le Tama Faalelagi ou te lagonaina e uiga i lo’u tino?” E faapefea ona ese lenei mea mai savali atonu e te faalogo i ai mai isi?

2:47

God's Greatest Creation

Atonu e fai mai nisi tagata o le foafoaina i le faatusa o le Atua o lona uiga o o tatou mafaufauga, lagona, ma manaoga uma ua faamaonia e Ia ma e le manaomia ona tatou (pe le mafai foi) ona faaleleia. O le a lau tala e fai i lena tulaga? O a ni malamalamaaga ua e maua mai le Mosaea 3:19 ma le Eteru 12:27?

Tagai foi i le Russell M. Nelson, “O Lou Tino: O se Meaalofa Maoa’e e Faapelepele,” Liahona, Aok. 2019, 50–55.

Kenese 1:27–28; 2:18–25; Mose 3:18, 21–24; Aperaamo 5:14–18

O le faaipoipoga i le va o se alii ma se tamaitai ua faauuina e le Atua.

“Na faatasia Atamu ma Eva i le faaipoipoga mo le taimi nei ma le faavavau atoa e ala i le mana [o le] peristua e faavavau” (Russell M. Nelson, “Lessons from Eve,” Ensign, Nov. 1987, 87). Mafaufau loloto i lenei mea ao e faitau i le Kenese 1:27–28; 2:18–25; Mose 3:18, 21–25; ma le Aperaamo 5:14–19. E mafai faapefea ona e taulimaina le faaipoipoga i le paia ua tuuina mai e le Atua?

Tagai foi i le 1 Koronito 11:11; “O Le Aiga: O Se Folafolaga i le Lalolagi,” Potutusi o le Talalelei.

Kenese 1:28; Mose 2:28; Aperaamo 4:28

O au e nafa ma le tausia o foafoaga a le Atua.

O le a le mea i le Kenese 1:28; Mose 2:28; ma le Aperaamo 4:28 o loo fautua mai ai e uiga i lo tatou tiutetauave i foafoaga a le Atua? O le a se mea ua faaopoopo e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:16–21 ma le 104:13–18 i lou malamalama?

Tagai foi i le Gérald Caussé, “O Lo Tatou Tiutetauave Faatausimea i le Lalolagi,” Liahona, Nov. 2022, 57–59; Autu ma Fesili, “Environmental Stewardship and Conservation,” Potutusi o le Talalelei.

Kenese 2:2–3; Mose 3:2–3; Aperaamo 5:2–3

Na faamanuiaina ma faapaiaina e le Atua le Aso Sapati

O le Atua na faia le paia o le Aso Sapati, ma ua fetalai mai ia i tatou ina ia tatou tausia lona paia. A o e faitauina le Kenese 2:2–3; Mose 3:2–3; ma le Aperaamo 5:2–3, mafaufau i le mea lea ua “faamanuiaina” ai oe i le Sapati.

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 59:9–13; “”The Sabbath Is a Delight (vitio), Potutusi o le Talalelei.

0:50

Highlight: The Sabbath Is a Delight

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti 01

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Kenese 1:1–25; Mose 2:1–25; Aperaamo 4:1–25

O Iesu na foafoaina le lalolagi.

  • O le a faapefea ona e faia le aoao e uiga i le Foafoaga ia mālie mo lou aiga? E mafai ona e aveina i latou i se sailiga i fafo mo ituaiga o mea na faia i vaitaimi taitasi o le Foafoaga. E mafai foi e lau fanau ona vaai i ata o mea na foafoaina e Iesu (tagai i le “O Le Foafoaga o le Lalolagi” i Tala o le Feagaiga Tuai, 8–12). Ona mafai lea ona e talanoa ma lau fanau e uiga i outou lagona e uiga ia Iesu Keriso ina ua uma ona faitau e uiga i le Foafoaga.

  • Mafaufau e usu faatasi se pese e faatatau i le matagofie o lo tatou lalolagi, e pei o le “E Alofa Lo’u Tama Faalelagi Ia Te A’u” (Tusipese a Tamaiti, 16). Atonu e mafai e lau fanau ona faaopoopo atu i le pese isi mea na foafoaina e le Atua e fesoasoani ia i latou e lagona ai Lona alofa.

Fesoasoani i tamaiti e faailoa lo latou fatufatuai. “A e valaaulia tamaiti e tusi se ata, fau, vali, pe tusi se mea e fesootai ma se mataupu faavae o le talalelei, e te fesoasoani ia i latou e malamalama atili i le mataupu faavae, ma e te tuuina atu ia i latou se faamanatu fai tino o mea o loo latou aoaoina” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola32).

Kenese 1:26–27; Mose 2:26–27; Aperaamo 4:26–27

Na foafoaina a’u i le faatusa o le Atua.

  • E mafai e lau fanau ona atiina ae se lagona o le migao ma le faaaloalo mo o latou lava tino ma tino o isi a o latou iloaina na foafoaina i tatou uma i le faatusa o le Atua. Ina ia fesoasoani ia latou malamalama i le uiga o lenei mea, e mafai ona e tuu atu i lau fanau e vaai i o latou ata i se faaata po o se ata a o e faitau atu le Mose 2:26–27 ia i latou. E mafai foi ona e faaali atu ia i latou le auala e masani ona “foliga” ai meaola pepe i o latou matua (tagai i le ata i le otootoga lenei, mo se faataitaiga). E mafai ona taitai atu ai i se talanoaga e uiga i le mafuaaga e taua ai ia te oe le iloa ua foafoaina oe i le faatusa o lou Tama Faalelagi.

    urosa ma urosa pepe
  • Atonu tou te fiafia ma lau fanau e tusi se tino o se tagata ma otioti ia ata i ni paso. A o tuufaatasia e lau fanau a latou paso, e mafai ona latou talanoa e uiga i auala e mafai ona latou faaali atu ai i le Tama Faalelagi latou te faafetai mo o latou tino.

Kenese 2:2–3; Mose 3:2–3; Aperaamo 5:2–3

O le aso Sapati e paia.

  • Faitau le Mose 3:2–3, ma fai atu i tamaiti e faalogo mo mea na faia e le Atua i le aso lona fitu. Fesoasoani i lau fanau e sue pe tusi ni ata o mea e mafai ona latou faia i le Aso Sa ina ia avea o se aso paia ma ese mai isi aso. Faasoa atu i le tasi ma le isi le mafuaaga e taua ai ia te oe le tausia o le aso Sapati ia paia.

  • Fesoasoani i lau fanau e faatino ni tala e faamatala atu ai i se uo le mafuaaga ua latou filifili ai e fai mea i le Aso Sa e faamamalu ai le Tama Faalelagi ma Iesu. Fautua atu ia latou faaaoga le Kenese 2:2–3 i a latou faamatalaga. E faapefea e le tausia o le aso Sapati ia paia ona faaali atu ai lo tatou alolofa mo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

O loo tu Ieova i ao ma Lona aao i luga o le lalolagi o loo Ia faatulagaina

O le Foafoaga, saunia e Annie Henrie Nader

itulau o gaoioiga a le Peraimeri: O Iesu Keriso sa foafoaina le lalolagi