2025
Ko e Lotuʻi ʻo e Tā Pianó
ʻEpeleli 2025


“Ko e Lotuʻi ʻo e Tā Pianó,” Ko e Kaumeʻá, ʻEpeleli 2025, 16–17.

Ko e Lotuʻi ʻo e Tā Pianó

Naʻe tangutu hifo ʻa Mikaeli ʻo teuteu ke akoako tā piano.

Ko ha talanoa moʻoni mei Pueto Liko.

Naʻe fakaava hake ʻe Mikaeli ʻene pepa tā pianó ʻo sio fakamamaʻu ki he ngaahi nota lanu ʻuliʻuli ʻi he pēsí. Naʻe toki ʻoange ʻe heʻene faiakó ha foʻi hiva foʻou ke ne tā. Naʻe ngali faingataʻa ʻaupito! ʻE fuoloa ʻene ako ʻa e hiva ko ʻení.

Naʻá ne hili hono louhiʻi nimá ʻi he ngaahi kī ʻo e pianó peá ne kamata fekumi ki he ngaahi nota totonu ʻi he pianó. Plink, plink, PLUNK. Naʻá ne toutou tā pē ʻa e ngaahi kī halá ʻi heʻene tā pianó.

Ko e hā naʻe ʻikai ke ne lava ai ʻo tā ʻa e ngaahi notá ke tonú? Naʻe faingataʻa ange ʻa e hivá ni ʻi he ngaahi hiva Palaimeli naʻá ne manako ke ne taá. Naʻá ne ʻiteʻita ʻaupito! Naʻá ne tā hono ongo nimá ʻi he ngaahi kī ʻo e pianó. Blonk!

Naʻe ui atu ʻa Mamá, “Mikaeli? ʻOku sai pē meʻa kotoa?”

“ʻIo.” Naʻe māpuhoi ʻa Mikaeli. “ʻOku faingataʻa pē ʻa e foʻi hiva ia ko ʻení.”

Naʻe hū atu ʻa Mamá ki he lokí. “ʻOku ou kole fakamolemole atu ʻi hoʻo loto-foʻí. Naʻá ke lotu kimuʻa peá ke kamata akoakó?”

“ʻIkai.” Naʻe teʻeki ai fakakaukau ki ai ʻa Mikaeli.

“ʻI he taimi ʻoku ou ako ai ha meʻa foʻoú, ʻoku ou saiʻia ke fai ha lotu kimuʻa peá u toki akoakó. ʻOku ʻi heni ʻa e Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kitautolu. Tatau ai pē pe ʻokú ke vaʻinga sipoti, fai ha lea ʻi he lotú, pe koe tā ʻa e pianó. Te tau lava maʻu pē ʻo kole tokoni kiate Ia, koeʻuhí he ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo fai ia ʻiate kitautolu pē.”

ʻE lava nai ke tokoniʻi moʻoni ia ʻe he lotú ke ne ako ʻene foʻi hiva foʻoú ʻi he pianó? Naʻá ne fakakaukau ke ʻahiʻahiʻi ia.

ʻI he ʻaho hono hokó naʻe toe tangutu hifo ʻa Mikaeli ʻi he pianó, ʻo mateuteu ke ako tā ʻa e pianó . Ka kimuʻa peá ne kamatá, naʻá ne manatuʻi ke lotu.

ʻĪmisi ʻo ha kiʻi tamasiʻi ʻoku tangutu ʻi ha piano ʻo lotu

Naʻá ne pehē, “Tamai Hēvani, tokoni mai ke u ako ʻeku foʻi hiva foʻoú. ʻOku faingataʻa ke ako, ka ʻoku ou ʻilo te u lava ʻo fai ia ʻi Hoʻo tokoní.”

Hili iá, naʻá ne fakaʻosi ʻaki ʻene fakamālō ki he Tamai Hēvaní ʻi heʻene ngaahi tāpuakí. Naʻe ongoʻi fiemālie hono ongo nimá, pea naʻá ne mateuteu ke akoako.

Naʻe kamata māmālie leva ke ne kumi ʻa e ngaahi notá ʻi he ngaahi kií mo tā takitaha kinautolu. Naʻe hokohoko atu pē ʻene akoakó. Kimuʻa peá ne ʻiloʻí, kuó ne lava ʻo tā ʻa e kamataʻanga ʻo e hivá! Naʻe ʻikai ke ne fakatokangaʻi ʻa e fuoloa ʻo ʻene akoakó.

Naʻe fakasio vave mai ʻa Mamá ki he lokí. “Tōatu, Mikaeli. ʻOku ongo sai mai!”

ʻĪmisi ʻo ha faʻē

Naʻe pehē ange ʻe Mikaeli, “Mālō! ʻOku ou tui naʻe tokoni hono fai ha lotu kimuʻa peá u toki akoakó ke u faʻa kātaki mo ako ha kiʻi meʻa ʻi he taimi kotoa pē.” Naʻá ne huke hake ʻa e ʻū lauʻi peesi ʻo e hivá. “ʻOku lelei ange ia ʻi he feinga ke ako fakaʻangataha peé.”

“ʻOku lelei hoʻo kamatá!” Ko Mama ange ia mo e malimalí. “ʻE vavé ni pē haʻo ʻiloʻi, kuó ke ako kakato ʻa e foʻi hivá.”

Naʻe malimali atu ʻa Mikaeli. Naʻá ne hili leva hono ongo nimá ʻi he ngaahi kií pea kamata ke ne tā.

Talanoa ʻi he PDF

Tā fakatātā ʻa Tracy Nishimura Bishop