“Ko e Muimui kia Sīsū ʻi ʻAositelēliá,” Ko e Kaumeʻá, ʻEpeleli 2025, 10–11.
Ko e Muimui kia Sīsū ʻi ʻAositelēliá
Feʻiloaki mo Leila
ʻOku muimui ʻa Leila ʻia Sīsū Kalaisi ʻaki ʻene lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo ʻalu ki he lotú. Naʻá ne fili foki ke ne papitaiso kimuí ni mai. Hili hono papitaisó, naʻe loto ʻa Leila ke fakakaukau maʻu pē ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻo hangē ko ʻene palōmesí. Ko ia ʻi he taimi naʻá ne faingataʻaʻia ai ʻi heʻene kalasi fiká ʻi he akó, naʻá ne fai ha lotu. ʻI he taimi naʻá ne kole tokoni ai mei heʻene ongomātuʻá, faiakó, mo e Tamai Hēvaní, naʻe fakaʻau ke faingofua ange.
ʻOku manako ʻa Leila ʻi he ngāue tokoni ʻo hangē ko Sīsuú. ʻOkú ne pehē, “ʻI he taimi ʻoku ou muimui ai kia Sīsuú, ʻoku ou ongoʻi fiefia, pea ʻi he taimi ʻoku ou tokoni ai ki he niʻihi kehé, ʻoku ou ongoʻi lelei ʻaupito.”
Fekauʻaki mo Leila
Taʻu motuʻá: 8
Mei: Vikatōlia, ʻAositelēlia
Lea fakafonuá: Faka-Pilitānia
Ngaahi Taumuʻá: Ako ke vave ange ʻene heka ʻi heʻene hoosi ko Misitií, pea ako ke puna vakapuna
Ngaahi Meʻa ʻOku Manako Aí: Heka hoosi mo ʻene faʻeé, heka pasikala mo hono fāmilí, mo e poulingí
Fāmilí: Leila, Mami, Teti, mo e ngaahi tuongaʻane ʻe toko tolu
Ngaahi Meʻa ʻOkú Ne Saiʻia Taha Aí
Talanoa Mei he Folofolá: ʻI he taimi ʻoku ʻi he vaká ai ʻa Nīfaí pea taʻofi ʻe he ʻOtuá ʻa e matangí (vakai, 1 Nīfai 18:11–21)
Fuaʻiʻakaú mo e Vesitapoló: Kāloti mo e ʻāpele
Meʻakaí: Uāfolo
Ngaahi Lanú: Lanu pulū mo e pingikī
Hiva Palaimelí: “Ngaahi Talanoa ʻo e Tohi ʻa Molomoná” (Tohi Hiva ʻa e Fānaú, 62)