Ngaahi Fakataha Lotu 2025
Fakahā


5:41

Fakahā

ʻEletā Neil L. Andersen: Ko ʻetau kaveinga hono tolú ko e fakahaá. Ko ha kaveinga ia naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono lea ʻaki ʻe Palesiteni Oaks, ka ko ha meʻa kuó ne moʻui ʻaki. Hangē ko ʻeku lave kimuʻá, kuó ne lea ʻo pehē, “ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ko ʻeku faiako taupotu tahá ko e kihiʻi leʻosiʻi mo e ngaahi ongo naʻe fakafetuʻutaki ʻo fakafou ʻi he Laumālie ʻo e ʻEikí.”

ʻI ha lea mālie naʻá ne fai ʻi he 1992, naʻá ne talanoa ai fekauʻaki mo ha aʻusia fakatuʻutāmaki, ʻa ia naʻe fakahaofi ai ia mo ha talavou ʻe taha ʻe he fakahinohino mei he Laumālie Māʻoniʻoní mei ha meʻa fakamamahi. Naʻá ne nofo ʻi Sikākou. Hili ha fakataha ʻa e Siasí naʻe tuku tōmui, naʻá ne ʻave mo Sisitā Oaks ha fefine ʻi honau uōtí ki hono ʻapí ʻa ia naʻá ne nofo ʻi ha feituʻu palopalema ʻi Sikākou. Naʻá ne tokoni ke fakafeʻao ʻa e fefiné ki he matapā ʻo e falé.

ʻI heʻene foki ki he meʻalelé, naʻe ʻasi fakafokifā mai ha talavou ʻokú ne puke ha meʻafana, ʻo ne ʻai ki he kete ʻo ʻEletā Oaks. Naʻá ne kole ha paʻanga mo kei fakahanga pē meʻafaná ki hono keté, pea ʻi he hili ha fakakikihi fefeka, naʻe pehē ʻe ʻEletā Oaks naʻe lele mai ha pasi pea naʻá ne maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ko ʻení. Tau sio angé.

Palesiteni Dallin H. Oaks (1992): Lolotonga ʻa e hoko e meʻá ni ʻi he tuʻa ʻo e tangata kaihaʻá, ʻo ʻikai ke ne lava ʻo sio ki aí, naʻe fakaʻau ke ne tailiili pea tohoakiʻi ʻene tokangá. Naʻe mavahe ʻene meʻafaná mei hoku keté ʻo kiʻi hanga ki hoku tafaʻaki toʻohemá. Naʻe ʻosi kamata hiki hoku nimá, pea ka vave ʻeku ngaʻunú te u lava ʻo faʻao ʻa e meʻafaná ʻo fāinga mo ia kae ʻikai fanaʻi ai au. Naʻá ku lōloa ange mo mamafa ange ʻi he talavou ko ʻení pea naʻá ku kiʻi sino mālohi ʻi he taimi ko ia ʻo ʻeku moʻuí. Naʻe ʻikai haʻaku tālaʻa te u lava ʻo ikuna ʻi ha fangatua vave ʻo kapau te u lava ʻo toʻo ʻene meʻafaná.

ʻI he ʻamanaki pē ke u fai iá, naʻá ku maʻu ha aʻusia makehe. Naʻe ʻikai ke u mamata pe fanongo ki ha meʻa, ka naʻá ku ʻiloʻi ha meʻa. Naʻá ku ʻilo ʻa e meʻa ʻe hoko kapau te u hamusi ʻa e meʻafana ko iá. Te ma tauhamu pea te u fakahanga ʻa e meʻafaná ki he fatafata ʻo e talavou ko iá. ʻE pā ia, pea te ne mate ai. Naʻe toe mahino foki kiate au kuo pau ke ʻoua naʻa moʻua hoku konisēnisí ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí ʻi he mate ʻa e talavou ko iá.

Naʻá ku kiʻi taimi ai, pea ʻi he mavahe ʻa e pasí naʻá ku muimui ki he ongo ke hili hoku nima toʻomataʻú ʻi hono umá ʻo fai ha akonaki kiate ia. Naʻe kei taʻu hongofulu tupu ʻema fānau mo Suné ʻi he taimi ko iá, pea naʻe fakanatula pē ke ma fai ha ngaahi akonaki.

Naʻá ku pehē ange, “Sio mai, ʻoku ʻikai ko ha meʻa totonu ʻeni. ʻOku ʻikai pē ko ha meʻa totonu ʻokú ke faí. Ko e meʻalele hokó ʻe lava pē ko ha polisi pea ʻe lava ke tamateʻi koe ai pe ʻave koe ki pilīsone.”

Naʻe toe foki mai ʻa e meʻafaná ki hoku keté, pea naʻe tali mai ʻa e talavou kaihaʻá ki heʻeku akonakí ʻaki ʻene toe tuʻutuʻuni fakamālohi mai ko hono tuʻo tolú. Ka ʻi he taimi ko ʻení naʻe kiʻi vaivai hono leʻó. ʻI heʻene toe fakamanamana mai ke tamateʻi aú, naʻe ʻikai ke ongo fakailifia ia. ʻI heʻeku toe fakasītuʻaʻi iá, naʻá ne kiʻi momou, peá ne mono ʻa e meʻafaná ki hono kató peá ne hola leva. Naʻe fakaava ʻe Sune ʻa e matapaá, peá ma ʻalu leva mo fai ha kiʻi lotu fakamālō.

ʻEletā Neil L. Andersen mo e Kakai Lalahi Kei Talavou: Pea ʻoku tau ʻi heni mo Soi, Linisī, Nikola, mo Mākisi. Pea te mau talanoa fekauʻaki mo e fakahaá. Naʻa mou fanongo kia Palesiteni Oaks ʻi he meʻa ko ia naʻe hokó. Naʻá ne pehē, “Naʻe ʻikai ke u mamata ki ha meʻa. Naʻe ʻikai ke u fanongo ki ha meʻa, ka naʻá ku ʻiloʻi ha meʻa.” Kuo aʻusia nai ʻe hamou taha ʻa e meʻa ko iá kimuʻa pe ko ha meʻa tatau mo ia?

Nicole: Ko e aʻusia ʻoku ou fakakaukau ki aí ko e fakakaukau ko ia ke fili ke faʻu ha fāmilí. ʻOku ou tui naʻe pau ke u fai ha lotu lahi mo ha ʻaukai lahi ki ai. Naʻá ku loto ke ʻomi ha fānau ki he māmaní. Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ʻe iku fēfē ia, pea ʻoku ou manatuʻi pē naʻá ku ʻave ʻeku ngaahi fakaʻānauá ki he ʻEikí, ʻo fakahā kiate Ia ʻoku ou fiemaʻu ha fānau.

Pea ko ha fakaʻānaua ia naʻe ʻi hoku lotó. Pea naʻá ku toutou ongoʻi ha nonga lahi mei he ʻOtuá naʻá Ne ʻafioʻi hoku lotó, naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa naʻá ku ongoʻí, naʻá Ne ʻilo ʻeku ngaahi fakaʻānauá, pea ko ha fakaʻānaua ia ʻoku taau.

ʻEletā Neil L. Andersen: ʻOlivia, ko e hā haʻo fakamatala?

Olivia: ʻOku ou tui ko e ngaahi momeniti ʻo e fakahā kuó u maʻú ʻa ia ʻoku ʻuhingamālie taha kiate aú ʻoku ʻi he temipalé, pea ʻoku ou mamaʻo mei he mahino ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ʻenitaumení. ʻOku ou tui—ʻoku ʻikai ko hano maʻu ha mahino moʻoni ki he konga kotoa pē ʻo e ʻenitaumení, ka ko hano maʻu ha mahino lahi ange pe ongoʻi ʻoku ʻi ai ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he ouaú, ʻoku ʻi ai ʻa e kakato ʻo Hono lakanga fakataulaʻeikí, pea ko Ia ʻokú Ne fakamāʻoniʻoniʻi aú mo fakaʻatā ke u ongoʻi ʻa e mahino ko iá.

Ko e himi ʻoku ou saiʻia taha aí ko e “My Shepherd Will Supply My Need” [ʻE Feau ʻe he Tauhisipí ʻEku Fiemaʻú]. Pea ʻoku pehē ʻi he veesi fakaʻosí, “ʻOku ʻikai ko ha muli pe ko ha fakaafe, ka ko ha fānau ʻi ʻapi.” Pea ʻoku ou ʻilo ko ha kau fakaafe kitautolu ʻi he temipalé. Ka kuo mahino moʻoni kiate au ʻa e ngaahi ongo ʻo e hoko ko ha fānau ʻi ʻapí. ʻI heʻeku tangutu ʻi he temipalé ʻo feinga ke fefolofolai mo e ʻOtuá.

ʻEletā Neil L. Andersen: Fakaʻofoʻofa.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Acknowledgements,” in Dallin H. Oaks, Life’s Lessons Learned (Deseret Book, 2011)

  2. Dallin H. Oaks, “Bible Stories and Personal Protection,” Ensign, Nov. 1992