Ngaahi Fakataha Lotu 2025
Lea Fakafeʻiloakí


22:37

Lea Fakafeʻiloakí

Meʻa fakaofo, fakaʻofoʻofa mo mālie moʻoni. ʻOku ou fakakaukau ki ai fakataha mo e tā tongitongi fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e Fakamoʻuí, ʻa e Kalaisí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mafao atu Hono toʻukupú kiate kimoutolu. Fakamālō atu ko e fakahaaʻi fakaʻofoʻofa ko ia ʻo e ʻofa ki he Fakamoʻuí. Mālō ʻaupito.

Siʻoku kāinga ʻofeina ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻoku ou fakahoko atu hoku ʻofa, mo e ʻofa ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí naʻe toki fokotuʻu foʻoú—Palesiteni Dallin H. Oaks, Palesiteni Henry B. Eyring, Palesiteni D. Todd Christofferson.

Fakahoko atu foki ʻa e ʻofa mei hoku kōlomú, ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOkú ma houngaʻia ʻaupito mo Kefi ke ʻi heni ʻi he Senitā maʻá e Kau ʻAʻahí ʻo e Temipale Washington D.C., ʻi he malumalu ʻo e fale fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e ʻEikí.

Fiefia lahi ke kau mo kimoutolu, siʻotau kakai lalahi kei talavou, ʻi heni pea ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku mau ʻofa atu. ʻOku mau houngaʻia moʻoni ʻi hoʻomou līʻoa kia Sīsū Kalaisí mo hoʻomou hoko ko ʻEne kau ākongá.

ʻOku ou lotua fakamātoato ke ʻiate kitautolu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he houa ʻe taha ka hokó ke fakaivia mo fakapapauʻi ʻetau tui ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí. Te ma lea ʻi he pooni ʻo kau ki he palōfitá mo e temipalé pea mo e founga ʻokú na tataki ai kitautolu ki hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí.

Kae kimuʻa iá, ko hano fakahā ʻeni ʻo e ʻofa kia Palesiteni Oaks ʻa ha kakai lalahi kei talavou mei he fonua mamaʻó.

Kakai Lalahi Kei Talavou mei he Fakatokelau ʻo Kānatá: Mālō e lelei, Palesiteni Oaks. Fakahā atu pē ʻoku mau fakakaukau atu kiate koe mo Sisitā Oaks. ʻOku mau lotua mo ʻofa atu kiate kimoua mei Kānata tokelau. Nofo ā.

Kulupu Kakai Lalahi Kei Talavou mei he Kolisi Ensign: Palesiteni Oaks, ʻoku mau houngaʻia moʻoni ʻi hoʻo sīpingá mo hoʻo ngaahi akonakí. Mau hanganaki atu ke ako meiate koe.

Kakai Lalahi Kei Talavou mei ʻAfilika Tonga: Mālō e Lelei mei Sohānesipoki, ʻAfilika Tonga. ʻOfa atu, Palesiteni Oaks.

Kakai Lalahi Kei Talavou mei he ʻOtu Filipainí: Mālō e Lelei, Palesiteni Oaks, mei he ʻOtu Filipainí. Mau fiefia lahi ʻaupito ke ako mei hoʻo ngaahi pōpoakí.

ʻEletā Neil L. Andersen: ʻI he funga ʻo e māmaní kotoa. ʻOku ou fie talanoa atu ha aʻusia toputapu ʻaupito ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuohilí, ʻaho Tūsite, 14 ʻo ʻOkatopá.

Ko e ʻaho ia naʻa mau fakataha ai ko e kau ʻAposetolo ʻe toko 14 kuo fakanofo, ʻo ʻaukai mo lotua fakamātoato e tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi hono toe fokotuʻutuʻu ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluaki foʻoú. Ko ha taimi ia ʻokú ne fakafehokotaki ʻa e langí mo māmani.

ʻOku ou houngaʻia moʻoni ko e fakamoʻoni fakalaumālie mālohi mo fakangalongataʻa naʻa mau maʻu fakafoʻituitui mo fakataha. ʻI hono hilifaki ʻa e nima ʻo e kau ʻAposetolo ʻe toko 13 ʻi he ʻulu ʻo Palesiteni Dallin H. Oaks, naʻe vaheʻi ai ʻe Palesiteni Jeffrey R. Holland ʻa e ʻAposetolo Pule ʻa e ʻEikí ke hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi he molumalu mo fakatōkilalo ko e palōfita ia ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní. ʻOkú ne ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí. Te ne tataki kitautolu ʻi he moʻoní mo fakahinohinoʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI heʻetau loto-fiemālié, ʻi hono akoʻingofua kitautolú, ʻe tupulaki ʻetau fakakaukaú mo e laumālié, pea ʻe faitāpuekina ʻetau moʻuí ʻe he mālohi ʻo e langí.

Kuo maʻu kakato ʻi he taimí ni ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá, mo e mafai ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi kī ko iá ʻe Palesiteni Dallin H. Oaks. Te mou manatuʻi ʻa e folofola ʻa Sīsū kia Pita ko ʻEne ʻAposetoló.

Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “Te u [ʻoatu] kiate koe ʻa e kī ʻo e puleʻanga ʻo e langí: pea ko ia kotoa pē te ke nonoʻo ʻi māmaní, ʻe nonoʻo ia ʻi he langí; pea ko ia te ke veteki ʻi māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí.”

Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he palōfita ko Siosefá: “He ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē.” ʻOku moʻoni foki ʻa e ngaahi lea ko ʻení ki hotau palōfita ko Palesiteni Dallin H. Oaks. Fakakaukau ki ai.

ʻI he taʻu ʻe 41 ʻi hono uiuiʻi toputapú, kuo fakamoʻoniʻi ai ʻe Palesiteni Oaks ʻi heʻene hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Tau sio leva.

Palesiteni Dallin H. Oaks (1984): Ko e konifelenisi fakavaeuataʻu ko ʻení ko ʻeku fuofua faingamālie ia ke lea ki he kāingalotu fakalūkufua ʻo e Siasí, ke fakahaaʻi ʻeku tali hoku uiuiʻi ki he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. … Te u līʻoa hoku lotó, mālohí, ʻatamaí mo e iví kotoa ki he falala lahi kuo tuku mai kiate aú, tautautefito ki he ngaahi ngafa ʻo ha fakamoʻoni makehe ʻo e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he māmaní kotoa.

Palesiteni Dallin H. Oaks (1987): ʻOku tau ʻofa ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko Ia ʻa e Mīsaiá, hotau Fakamoʻuí mo hotau Huhuʻí. Ko Hono huafá pē ʻe taha ʻe lava ke fakahaofi ai kitautolú.

Palesiteni Dallin H. Oaks (1994): ʻOku teuteuʻi koe ʻe he tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ki ha meʻa pē ʻe hoko ʻi he moʻuí. ʻOku teuteuʻi kita ʻe he faʻahinga tui ko ʻení ke te fehangahangai mo e ngaahi faingamālie ʻo e moʻuí—ke ngāue ʻaonga ʻaki e ngaahi faingamālie ʻoku tau maʻú pea mo ʻūkuma e loto-mamahi ʻi he ngaahi faingamālie kuo molé.

Palesiteni Dallin H. Oaks (2000, “Ko e Kalaisi Moʻuí”): ʻOku mau fakamoʻoni, ʻi heʻemau hoko ko ʻene kau ʻAposetolo moʻoni kuo ʻosi fakanofó—ko Sīsū Kalaisí ko e Kalaisi Moʻuí Ia, ko e ʻAlo taʻe-faʻa-mate ʻo e ʻOtuá. Ko e Tuʻi maʻongoʻonga ia ko ʻImanuelá, ʻoku tuʻu he ʻahó ni ʻi he toʻomataʻu ʻo ʻEne Tamaí. Ko Ia ʻa e maama, mo e moʻui, pea mo e ʻamanaki leleiʻanga ʻo e māmaní.

Palesiteni Dallin H. Oaks (2006): ʻOku ou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú Ne fakaafeʻi kotoa kitautolu ke haʻu kiate Ia pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia. Te Ne haʻihaʻi hotau ngaahi kafó mo fakamoʻui ʻa e loto-mafasiá.

Palesiteni Dallin H. Oaks (2013): Ko e muimui ʻia Kalaisí ʻoku ʻikai ko ha ngāue noa pē pe fakataimi ka ko ha tukupā hokohoko ia mo ha tōʻonga moʻui ʻoku fakaʻaongaʻi ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he feituʻu kotoa pē.

Palesiteni Dallin H. Oaks (2025): ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ko e ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtua ko ʻetau Tamai taʻengatá. ʻOkú Ne fakaafeʻi ke tau muimui ʻi he hala ʻo e fuakavá ʻoku fakatau ki ha fakataha fakafāmili fakalangí. Ko e ngaahi mālohi faisila ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku tataki ʻaki ʻa e ngaahi kī naʻe fakafoki mai ʻi he Temipale Ketilaní, ʻokú ne fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ki he taʻengatá. ʻOku lolotonga fakaʻaongaʻi kinautolu ʻi ha ngaahi temipale ʻo e ʻEikí ʻoku fakautuutu ke lahi ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku moʻoni ʻeni. Ke tau kau muʻa ki ai.

Palesiteni Dallin H. Oaks (2025): ‘Oku ou ‘iloʻi fakapapau ʻi heʻeku moʻuí ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻulu ki he Siasí ni, mo kolea ʻEne ngaahi tāpuakí ke ʻiate kitautolu kotoa ʻi heʻetau feinga ke tauhi kiate Iá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻEletā Neil L. Andersen: ʻI he ʻaho ní, ʻokú ma loto ke tau aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi akonaki maʻongoʻonga kuo tau maʻu meia Palesiteni Oaks, pea ʻokú ma loto ke tau fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tāpuekina ai ʻe he ngaahi akonakí ni ʻetau moʻuí. Pea ʻi he feituʻu toputapu ko ʻeni ʻo e temipalé, ʻokú ma loto foki ke aleaʻi ʻa e founga ʻoku ʻomi ai ʻe he fale ʻo e ʻEikí ʻa e mālohi, nonga mo e fakahā ʻi he taimi matuʻaki mahuʻinga ko ʻeni ʻo homou moʻuí.

Naʻe ʻi ai ha aʻusia ʻa Kefi ʻi he taimi ʻo hono fanongonongo ʻo e Temipale Washington D.C. ʻoku ou loto ke mou fanongo meiate ia. Kefi.

Sisitā Kathy Andersen: ‘Oku makehe ‘aupito ʻa e Temipale Washington D.C., kiate au. ʻI heʻeku kei siʻí, naʻá ku tupu hake ʻi Folōlita, ʻa ia ʻoku ʻi he Fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea ko e temipale ofi taha kiate kimautolú naʻe maile ʻe 2,300 hono mamaʻó ʻi Sōleki Siti.

ʻI hoku taʻu faá, naʻe folau homau fāmilí ki Sōleki Siti koeʻuhí ke lava ʻo silaʻi fakataha kimautolu ko ha fāmili. ʻI hoku taʻu 12, naʻe fanongonongo ai ʻe langa ʻa e Temipale Washington D.C. Naʻa mau fiefia ʻaupito he fakakaukau ʻe ʻi ai ha temipale ʻe maile pē ʻe 900 hono mamaʻó meiate kimautolu.

ʻOku ou manatuʻi lelei ʻa e Sāpate naʻe kole mai ai ʻe he pīsopé ke nofo ange ʻa e ngaahi mātuʻá kotoa he tuku ʻa e lotú ki ha fakataha makehe mo ia. Pea ʻi heʻeku kei siʻí, naʻá ku fifili ai—naʻe hangē naʻá ku kiʻi ilifia nai ʻi he ʻuhinga ʻe fakataha ai ʻa e pīsopé mo e mātuʻá kotoa.

ʻI heʻena haʻu mei he fakatahá, naʻa mau heka ki he meʻalelé ʻo foki ki ʻapi, pea naʻe pehē mai ʻe heʻeku faʻeé mo e tamaí, “Kuo kole mai ʻe he pīsopé, pea kuo kole mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí, ke foaki ha paʻanga lahi ki hono langa ʻo e Temipale Washington D.C.”

Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe hoku fāmilí ha paʻanga lahi, pea naʻe hangē naʻe fiemaʻu ha fuʻu paʻanga lahi ke na foakí. Ka naʻe pehē ʻe Mami mo Teti, “ʻE fiemaʻu ke tau feilaulauʻi fakafāmili ha ngaahi meʻa ʻe niʻihi. Ka ʻoku mou lava nai ʻo fakakaukau ki he tāpuaki lahi te tau maʻú ʻo ka ʻi ai ha temipale ʻoku maile pē ʻe 900 meiate kitautolu?” ʻOku makehe ʻaupito ʻa e temipale ko ʻení kiate au mo hoku fāmilí.

ʻEletā Neil L. Andersen: Mālō. Fakaʻofoʻofa. Mālō ʻaupito, Kefi.

ʻOku tataki kitautolu ʻe he palōfitá mo e temipalé ki he Fakamoʻuí. ʻI ha māmani moveuveu, puputuʻu mo e ngaahi fakahohaʻa kehekehé, ʻoku fakamaʻunga kitautolu ʻe he palōfitá mo e temipalé ki hotau fakavaʻe fakalaumālié.

ʻI he mavahe ʻa e māmaní mei hono taulanga fakalaumālié, ʻoku ʻomi ʻe he ʻEikí ha mālohi huhuʻi kiate kimoutolu, ko ʻEne kau ākongá. Ko ha ongo tāpuaki maʻongoʻonga ʻe ua maʻá e kakai angatonú ko e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e meʻaʻofa ʻo e fale ʻo e ʻEikí.

Kuo fakatatali, teuteuʻi mo siviʻi ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻi ha ngaahi taʻu ʻe hivangofulu tupu. ʻI he konifelenisi lahi ʻi he māhina kuo ʻosí, naʻá ne lea fekauʻaki mo ʻene loto-mamahi lahi ʻi hono taʻu 7 ʻi he pekia ʻene tamaí. Naʻe ohi hake ia ʻe ha faʻē uitou, ko ha faiako ʻi he ako puleʻanga fakalotofonuá.

ʻI heʻene kei toʻu tupú, naʻe matala hono ʻatamaí mo hono laumālié, pea naʻe tali ia ki he taha ʻo e ngaahi ʻunivēsiti ako lao tuʻukimuʻa taha ʻi he ʻIunaiteti Siteití, ʻa e ʻUnivēsiti ʻo Sikākoú. Naʻá ne fakalakalaka ki ha tuʻunga naʻe hanga ai ʻe he fakamaau lahi ʻo e ʻIunaiteti Siteití ko Fakamaau ʻEli Uāleni, ʻa ia naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga māʻolunga taha ʻi he fakamaauʻangá ʻi he fonuá kotoa, ʻo fili ʻa Tāleni ʻOakesi mei he ʻapiako laó ke hoko ko haʻane tokoni mo ʻene kalake.

Naʻe kamataʻi heni ha hala fononga te ne ʻomi ki he talavou ʻatamai poto mo ivi lahi ko ʻení ha ngaahi faingamālie taʻefaʻalaua ʻi he māmaní. Naʻe ʻikai hoko ʻa e ngaahi faingamālie ʻo e tuʻumālie fakapaʻangá mo e fakahīkihiki fakamāmaní ke takihalaʻi ai ʻa Palesiteni ʻOakesi mei he palani ʻa e ʻEikí maʻaná.

Ka, naʻá ne muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie leʻosiʻí ʻi hono tataki ia ʻe he ʻEikí. Kuó ne pehē, “ʻI he kotoa ʻo ʻeku moʻuí, ko ʻeku faiako taupotu tahá ko e kihiʻi leʻosiʻi mo e ngaahi ongo naʻe fakafetuʻutaki ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí.” ʻI hono taʻu 38, naʻe ui ia ke hoko ko e palesiteni ʻo e ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

Kuo akoʻi, fakahinohinoʻi mo tākiekina fakafoʻituitui au ʻe Palesiteni Oaks mo ʻene ngaahi akonakí ʻi ha taʻu ʻe 50 tupu. Naʻe hoko ʻeku fuofua fetuʻutaki mo Palesiteni Oaks ʻi heʻeku foki mei heʻeku ngāue fakafaifekaú pea ko e palesiteni longomoʻui mo fakatuʻamelie ia ʻo e ʻunivēsiti BYU. Naʻá ne fakamaheningofua mo angalelei pea naʻe ʻofaʻi ia ʻe he tamaiki akó.

Ko ha kiʻi foʻi vitiō ʻeni mei ha lea naʻá ne fai ʻi he taʻu naʻá ku ʻosi ai mei he akó.

Palesiteni Dallin H. Oaks (1975): Lolotonga ʻa e taʻú, naʻá ku faʻa ʻaʻahi ki ha taha ʻo ʻetau ʻū falekai ʻi he ʻapiakó, ʻo toʻo ha laulau peá u kai hoʻatā mo ha niʻihi ʻo e kau akó naʻa nau ʻohovale. ʻOku ou pehē ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi faingamālie lelei taha ke u ʻilo ai ʻa e meʻa ʻoku fakakaukau ki ai ʻetau kau akó. ʻI ha faʻahitaʻu fakatōlau ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, naʻá ku tangutu ai ʻi ha tēpile mo ha tamaiki tangata hū foʻou ʻi he Senitā Kēnoní. Naʻe ʻikai ke u fakafeʻiloaki au, ka naʻá ku kamata ʻaki ʻeku fehuʻi ange fekauʻaki mo ʻenau aʻusiá mo e fakakaukau ki BYU. Naʻe ʻikai fuoloa, naʻe pehē mai ʻe ha taha ʻo e kau talavoú ʻi heʻene kiʻi kinaʻia ʻi he fieʻilo ko ʻeni ʻa e tokotaha ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻí, “ʻOkú ke ngāue nai heni pe hā?” ʻI heʻeku tali ʻio angé, naʻá ne fai mai haʻane fehuʻi: “Ko e hā ho ngāué?” Naʻá ku tali ange, “Ko e palesitení au.” Naʻe ʻikai ke ne tokanga ki he kamosi ange ia ʻe hono kaungāmeʻá, ka ne pehē mai, “Ko e palesiteni koe ʻi he hā?” Naʻá ku fakamatalaʻi ange pea naʻa mau kiʻi kakata fakataha. Naʻá ne ʻomi leva haʻane fakamatala he ʻikai toe ngalo ʻiate au. Naʻá ne pehē mai, “ʻOi, ʻoku ou ʻalu ki he fakataha fakaako kotoa pē pea ʻoku ou sio ai kia koe, ka ʻokú ke fuʻu mamaʻo ʻo ʻikai ke u lava ʻo sio ki ho fofongá.”

ʻI he taimi naʻe lea pehē mai ai ʻa e tamasiʻi hū foʻou ko iá, naʻá ku fakapapauʻi te u feinga ha ngaahi taimi ke tokoni ki he tamaiki akó ke nau sio ki hoku fofongá. Naʻe fakamālohia ʻa e fakapapau ko iá kimui ange ʻi heʻeku talaange ki ha tokotaha ako kuó u faʻa kemi mo hoku uaifí mo e fānaú, pea kuo mau faʻa nofo ʻi he pō kakato ʻi homau tēnití, ʻo mohe ʻi he falikí ʻi ha ngaahi siteiti kehekehe ʻe uofulu mā nima ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻikai ke ne tui ki ai. Naʻá ne fehuʻi mai, “ʻOkú ke fakahoko moʻoni ia? ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakakaukau atu ki ha palesiteni ʻokú ne fai ha meʻa pehē.”

Naʻe toe fakamanatu mai kiate au naʻe fuʻu tāumamaʻo ʻa e ongoongo mo e vāmamaʻo ʻo e lakangá naʻe fakakaukau ai ha niʻihi tokolahi naʻe ʻikai ko ha kakai moʻoni au mo hoku fāmilí. Naʻe aʻu ki heʻeku fānaú naʻa nau ongoʻi ʻa e vāmamaʻó hili ʻenau sio mai ki heʻeku tangutu mei he tuʻunga malangá ki ha taha ʻo ʻeku ngaahi leá. Naʻe pehē mai ʻe ha taha ʻo hoku ongo ʻofefine lahi tahá, “Teti, naʻá ke mata ʻita mo fakafulofula. Kapau naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi koe, naʻá ma mei fakakaukau ʻokú ke ʻita.” Naʻe fakamanatu mai heni kiate au ko hoku kaungā ngāue ofi tahá pē kuo nau fanongo heʻeku katá pe ʻiloʻi ʻoku ou natula fakakata ʻo aʻu pē ki he uhouhonga ʻo e ngaahi tūkunga fakamafasiá. Naʻá ku loto ke fakaleleiʻi ʻeni koeʻuhí ko ha faiako au pea ʻoku ʻikai fakapotopoto ki ha faiako ke vāmamaʻo mei he niʻihi kehé ʻo ʻikai ai ke hoko ia ko ha tokotaha moʻoni kiate kinautolu. ʻOku mahuʻinga ke mou sio ki hoku fofongá, ʻo hangē pē ko ʻeku feinga ke sio ki homou fofongá.

ʻEletā Neil L. Andersen: Lolotonga ʻeku ʻi BYU, naʻá ku lava ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻi ha ngaahi polokalama kehekehe, ʻo fetalanoaʻaki fakataautaha mo ia. Naʻá ku aʻusia ʻene tuí mo e fakamaau totonú, faʻa fakakaukaú mo e fie maheni mo e niʻihi fakafoʻituituí. Naʻá ne faʻa ʻalu, ʻi he taimi naʻá ne malava aí, ki he kātoanga mali ʻo ha kau ako tokolahi ʻi he ʻunivēsití.

Ko ia ʻeni mo Sisitā June Oaks ʻi heʻema malí. Ko e mālié, he ko ha lau uike pē ʻeni kimuʻa pea fanauʻi mai ʻa e fānau fika ono ʻa e fāmili ʻOakesí, ʻa e tokotaha tā-vaiolini ʻiloa ko Jenny Oaks Baker.

Hili ʻa BYU, naʻá ku ako mei heʻene ngaahi leá mo e akonakí. Ka ʻi he taʻu ʻe 16 kimui aí, ʻi he 1991, ʻi heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe ʻave ia ʻe hono fatongiá ki Poteau, Falanisē, ʻa ia naʻá ku hoko ai ko e palesiteni fakamisioná.

ʻI he taʻu ʻe 32 ʻeku hoko ko ha Taki Māʻolungá, kuo faitāpuekina au mo hoku ngaahi tokouá ʻi heʻene vilitaki ke akoʻi aú, fakafanongo mo vahevahe mai ʻene ʻilo fakaofó. Ko ha laʻitā ʻeni ʻo Palesiteni mo Sisitā Kristen Oaks mo Kefi mo au ʻi ʻAmelika Latina ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí.

ʻI he taʻu ʻe 93 ʻo e moʻui ʻa Palesiteni Oaks, kuó ne aʻusia ha ngaahi lavameʻa kāfakafa, kae pehē ki ha ngaahi taimi fakamamahi mo siva ʻa e ʻamanakí. Naʻá ku ʻiloʻi ia ʻi heʻeku ʻi he Kau Fitungofulú pea naʻá ne ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi naʻe mālōlō ai hono uaifi ko Sisitā June Oaks ʻi he taʻu ʻe 27 kuohilí. Naʻá ku mātā ʻene mamahí mo e faingataʻaʻiá ʻi he ngaahi māhina naʻe hoko aí. Ke fakalāngilangiʻi hono ʻofaʻanga ko Suné, naʻá ne faʻu ai ha tohi mālie fekauʻaki mo e moʻui ʻa Suné pea mo ʻene ʻofa mo e fakakaukauloto kiate iá ke vahevahe mo hono fāmilí.

Naʻá ne toki fakaava hono loto kuo kafó hili ha taʻu ʻe ua mei ai ʻi heʻene fetaulaki mo Sisitā Kristen McMain. Kuo ʻomi ʻe Kristen ha ʻofa lahi mo e fiefia ki heʻene moʻuí ʻi he taʻu ʻe 25 kuohilí. Kefi, te ke fie lea kau ki he tokotaha fakaofo ko Sisitā Kristen Oaks?

Sisitā Kathy Andersen: Te u fie vahevahe ʻo kau kia Sisitā Oaks. ʻOku ou ʻofa ʻia Sisitā Kristen Oaks. Pea kapau ʻoku teʻeki ke ke ʻiloʻi ia, te ke ʻofa mo koe ai. Naʻe haʻu hoku husepānití ki ʻapi ʻi he ngaahi ʻaho siʻi kuohilí, peá u pehē ange, “Naʻá ke sio ʻi he vitiō ʻa Palesiteni mo Sisitā Oaks?”

ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe naʻá ke talamai ʻio pe ʻikai—ka naʻá ku pehē atu, “ʻOku fakalata ʻeni, pea ʻe saiʻia ʻaupito ʻa e kakai lalahi kei talavoú heni.” Peá ne pehē mai, “ʻAsingá, mahalo kuo ʻosi sio ʻa e kakai lalahi kei talavou kotoa pē ai.”

Naʻá ku pehē ange, “ʻOku tatau ai pē. Te nau saiʻia ke toe sio ai koeʻuhí ʻoku ou saiʻia ke sio ai ʻi he ʻaho kotoa. ʻOku fakaʻofoʻofa ʻaupito ia.” Naʻá ne poupou leva ki ai.

Palesiteni Dallin H. Oaks: Naʻá ke fekau ke na fai ʻeni?

Sisitā Kristen Oaks: Naʻe ʻikai ke u fekau ke na fai ʻeni.

Palesiteni Dallin H. Oaks: ʻI he hokosia ho ʻaho fāʻeleʻí, ʻoku ou fie fakamālō atu ʻi hoʻo ʻai ke u fiefiá, ke u hoko ko ha tangata lelei ange, mo ha taki ʻiloʻilo ange ʻo e Siasí, pea mo ha kuitangata mo e kui ua pea mo e kui tolu longomoʻui ange. ʻOkú ta maʻu ha makapuna ʻe toko 29 mo e makapuna ua ʻe toko 75 mo e makapuna tolu ʻe toko ua—vavé ni pē haʻane toko tolu. Ko ha fefine ʻeni naʻá ne hoko ko ha pule ki ha kakai tokolahi, ʻi hono taʻu 28.

Sisitā Kristen Oaks: Pea ko hoku tāpuaki ia. ʻOku ou tui ko e meʻa fakaofo taha kiate aú ko e malava ke ʻi ai haʻaku fāmilí pea mo maʻu ha fāmili ofi, pea hoko ko ho uaifí.

Palesiteni Dallin H. Oaks: Mālō ʻaupito.

Sisitā Kristen Oaks: ʻOku ou talaange maʻu pē ko e tokotaha ia ʻoku ou saiʻia taha ia ʻi he māmaní kotoa.

Palesiteni Dallin H. Oaks: Pea ʻoku pehē mo au kia koe.

Sisitā Kathy Andersen: Naʻe ʻikai nai ke ke saiʻia ai? Fakaʻofoʻofa moʻoni ē? Ko Sisitā Kristen Oaks ko ha ākonga mateaki ia ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku mahutafea ʻene moʻuí ʻi he tuí mo e ʻofá. ʻOkú ne loto ʻofa, pea ʻoku ou tui ko ha ʻāngelo angalelei ʻaupito ia ʻi he māmaní.

ʻEletā Neil L. Andersen: ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi hono fakatatali ʻe he ʻEikí ʻa Dallin Harris Oaks ʻi he ngaahi taʻu lahi ko ʻení, ʻo akoʻi, fakahinohinoʻi mo teuteuʻi ia ki he ngaahi taʻu fakaʻosi ko ʻeni ʻo ʻene moʻuí.

ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne fakapapauʻi te ne fokotuʻu ha moto fakataautaha ʻo pehē: “Mou fuofua kumi ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá, mo ʻene māʻoniʻoní; pea ʻe fakalahi ʻaki ʻa e ngaahi meʻá ni kotoa pē kiate kimoutolu.”

Kuó ne fai ʻeni ʻo ʻikai haʻane tokanga ki he ongoongo pe koloa fakamāmaní. Kuo tākiekina ʻe he ʻEikí ʻEne moʻuí pea te Ne meʻangāue ʻaki ia ke tokoni ke tākiekina kitautolu takitaha ʻi heʻene hoko ko e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní.

Ke ke maʻu ha ʻilo ki hotau palōfitá, kuo tautau ʻa e tā-valivali mālie ko ʻeni ʻa Meinati Tikisoní ʻi hono ʻōfisí ʻi ha taʻu ʻe 40 tupu. ʻOku ui ia ko e Forgotten Man.

ʻOku hā ʻi he fakatātaá ha tangata ʻoku tangutu ʻi ha veʻehala ʻokú ne loto-foʻi. ʻI mui ʻiate iá, ʻoku felueʻaki pē ʻa e kakaí, ʻo ʻikai ha tokanga mai kiate ia.

ʻOku ʻofa ʻa Palesiteni Oaks ʻi he foha mo e ʻofefine kotoa pē ʻo e ʻOtuá, pea kuo fakamanatu ange ʻe he fakatātā ko ʻení ke ne tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ongoʻi tuenoa mo loto-foʻí, ʻoku fiemaʻu ke nau ʻilo honau mahuʻingá pea mo e ʻofa ʻenau Tamai Hēvaní.

Kuo fakamahinoʻi mai ʻe Palesiteni Oaks neongo ʻoku ongoʻi ʻe he tangata ʻi he fakatātaá kuo liʻekina ia, ka ʻoku ulo hifo ʻa e laʻaá ʻi hono ʻulú, ʻo ʻuhinga ia ʻoku ʻafioʻi ʻe he Tamai Hēvaní ʻene faingataʻaʻiá. Kuo pehē ʻe Palesiteni Oaks ʻoku mahuʻinga makehe ʻa e fakatātaá kiate ia pea ʻokú ne fakamanatu ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻu ke ne manatuʻí. ʻOku ou ʻofa ʻi he mafu ʻo Palesiteni Dallin H. Oaks.

ʻI he fakataha ʻa e kakai lalahi kei talavoú ʻi Uāsingatoni D.C., naʻa mau aleaʻi ai ha ngaahi tefito mahuʻinga ʻe tolu kuo faʻa lea ʻaki ʻe Palesiteni Oaks. Kae kimuʻa iá, tau vakai muʻa ki ha pōpoaki ʻofa ʻe taha maʻa Palesiteni Oaks mei he kakai lalahi kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní.

Kulupu Kakai Lalahi Kei Talavou mei Hauaiʻi: ʻAloha, Palesiteni mo Sisitā Oaks! ʻOku mau houngaʻia ʻaupito ʻi he tā-sīpinga kuó mo fai kiate kimautolu mo e Siasí. ʻOku mau ʻofa atu mo poupouʻi kimoua.

Kulupu Kakai Lalahi Kei Talavou mei ʻOkiteni, ʻIutā: Mālō e lelei mei ʻOkiteni, ʻIutā. Palesiteni Oaks, mau houngaʻia ʻaupito ʻi hoʻo faleʻí, tautautefito ki he hoko ʻa e hakeakiʻí ko ha meʻa fakafāmilí. ʻOku mau ʻofa atu mo poupouʻi koe.

Kakai Lalahi Kei Talavou mei Loma, ʻĪtali: Mālō e lelei Palesiteni Oaks. ʻOku mau ʻofa atu mei Loma, ʻĪtali. ʻOku mau saiʻia ʻaupito ʻi hoʻo ngaahi akonaki fekauʻaki mo e fāmili taʻengatá, pea ʻoku mau hanganaki atu ke sio kiate koe ʻi heni ʻi he Kolo Taʻengatá. Nofo ā! ʻOku mau ʻofa atu!

ʻEletā Neil L. Andersen: Ko ʻetau ngaahi kaveinga ki he ʻaho ní ko e ʻuluakí, taukaveʻi ʻa e moʻoní; uá, fāmilí, malí mo e fānaú; mo e tolú ko e fakahaá.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mātiu 16:19

  2. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5

  3. Dallin H. Oaks, “Why Do We Serve?,” Ensign, Nov. 1984

  4. Dallin H. Oaks, “The Light and Life of the World,” Ensign, Nov. 1987

  5. Dallin H. Oaks, “Faith in the Lord Jesus Christ,” Ensign, May 1994

  6. “Ko e Kalaisi Moʻuí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Gospel Library

  7. Dallin H. Oaks, “He Heals the Heavy Laden,” Liahona, Nov. 2006

  8. Dallin H. Oaks, “Ko e Muimui ʻia Kalaisí,” Liahona, Nōvema 2024

  9. Dallin H. Oaks, “ʻOku Fakatefito ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Fāmilí,” Liahona, Nōvema 2025

  10. “Special Announcement: The New First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” in “Dallin H. Oaks Named 18th President of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Oct. 14, 2025, newsroom.ChurchofJesusChrist.org

  11. Dallin H. Oaks, “The Student Body and the President” (Brigham YoungUniversity devotional, Sept. 9, 1975), speeches.byu.edu

  12. Mātiu 6:33