Ngaahi Fakataha Lotu 2025
Lea Tukú


7:21

Lea Tukú

ʻEletā Neil L. Andersen: Kuó u fiefia lahi ʻi he kau fakataha mo kimoutolu kuo mou kau ʻi he ngaahi fealēleaʻaki ko ʻení pea kuó u mālieʻia ʻi hoʻomou tukupaá mo hoʻomou tuʻunga fakaākongá. Ko kimoutolu ko ia ʻoku mou fie mamata lahi ange ʻi he ngaahi fetalanoaʻaki ko ʻení, ʻe fakafehokotaki ia ki he tatau fakaʻilekitulōnika ʻo e fakataha lotu ko ʻení.

Siʻoku kāinga ʻofeina, kuó u fiefia lahi mo Kefi ʻi heʻetau fakataha ʻi he pōní. Kefi, te ke vahevahe nai ha ngaahi fakakaukau fakaʻosi kuó ke maʻu ʻi heʻetau fakataha lotu ko ʻení?

Sisitā Kathy Andersen: Mālō ʻaupito. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he faingamālie ke ʻi heni mo hoku husepānití ʻi he efiafi ko ʻení pea mo kimoutolu kotoá. Ko ha efiafi makehe ʻaupito ʻeni, pea kuó ma ongoʻi ʻaupito ia ʻi homa lotó.

ʻOku ou fiefia ʻaupito ʻi he faingamālie ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí, pe ko ha konifelenisi fakasiteiki pe ko e mamata ʻi he konifelenisi lahí, ke lava ʻo hiki hoku nimá ʻo poupouʻi ʻa Palesiteni Dallin H. Oaks ko ha palōfita, tangata kikite, mo ha tangata maʻu fakahā, pea mo e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Pea ka toki aʻu ki he momeniti ko ia te u lava ai ʻo hiki māʻolunga hoku nimá ʻi hoku lotó pea mo ʻeku ngaahi lotú, ʻoku ou fakafetaʻi ai ki heʻeku Tamai Hēvaní koeʻuhí ko e tangata ʻofeina ko ʻení ʻoku hoko ʻi he taimí ni ko e palōfita ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻi ai ha potufolofola ʻoku ou faʻa lea ʻaki mo hoku husepānití ʻi he taimi ʻokú ma fakakaukau ai kia Palesiteni Oaks. Ko e potufolofola ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa ia naʻe folofola ai ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo Hailame Sāmitá.

Naʻá Ne folofola ʻo pehē, “ʻOku ou ʻofa ʻiate ia koeʻuhi ko e angatonu ʻo hono lotó pea koeʻuhí ʻokú ne ʻofa ʻi he meʻa ʻoku totonu ʻi hoku ʻaó.” Pea ʻoku ou tui kuo tā tuʻo lahi ʻema lea ʻaki ʻi heʻema moʻuí, ko e loto ia ʻo Palesiteni Dallin H. Oaks.

ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku Tamai Hēvaní, pea ʻoku ou ʻofa ʻi hoku Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Te u fai ʻeku fakamoʻoní ʻi he ngaahi lea ʻo e hiva fakaʻofoʻofa naʻa tau fanongoa ʻi he pooni mei he kuaea ko ʻení: “Fakafetaʻi ki he ʻEiki Māfimafí, ko e Tuʻi ʻo e māmaní.” Pea ʻoku pehē ʻe ha veesi ʻe taha: “Fakafetaʻi ki he ʻEikí. Tuku muʻa ke u ʻofa ʻaufuatō ʻiate ia.” ʻOku ou ʻofa ʻiate Ia, ʻoku ou tanganeʻia ʻiate Ia ʻaki hoku lotó mo e laumālié kotoa. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

ʻEletā Neil L. Andersen: Te u fakafeʻao koe ki hē.

Kou ʻofa atu.

ʻOkú ma fiefia ʻi hoʻomou faileleí mo hoʻomou tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOkú ma saiʻia ʻaupito ʻi he fakataha mo kimoutolú pea mo e tokotaha kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní—kau talavou mo e kau finemui, ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, fānau ʻo e fuakavá, kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOkú ma ofo ʻi hoʻomou līʻoa ki he Fakamoʻuí, pea ʻokú ma fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi hoʻomou kau fakataha mo kimautolu ʻi heʻetau teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi fakatuʻutāmaki—ko ha taimi ʻoku fakautuutu ai ʻa e ʻahiʻahí, ko ha taimi ʻoku kehe ʻaupito ai ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e māmaní mei he ngaahi tuʻunga moʻui ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. ʻOku tau moʻui ʻi ha taimi ʻoku ʻikai lava ai ke tau fakavaʻivaʻinga ʻi hotau tuʻunga fakaākongá. ʻI he taimi naʻá ku ʻi homou toʻú aí, naʻe pehē ʻe ha palōfita ʻo e ʻOtuá, “[Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku tuí] ʻokú ne fonu mahuohua ʻi he tuí, pea … kuo pau ke ne fai ai ʻene filí.” ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ʻeni.

Naʻe pehē ʻe ha palōfita ʻe taha ʻo e ʻOtuá, “ʻOku ʻikai ului moʻoni ha taha kae ʻoua ʻokú ne mamata ki he mālohi ʻo e ʻOtuá ʻoku maʻu ʻe he kau taki ʻo e Siasí ni, kae ʻoua ʻoku ongo moʻoni ia ki hono lotó ʻo hangē ha afí.” ʻOku moʻoni ʻaupito ʻeni.

ʻOku tataki kitautolu ʻe he palōfitá mo e temipalé kia Sīsū Kalaisi. ʻI heʻetau hoko ko ʻEne kau ākonga ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, ʻo teuteu ki Heʻene liuaki maí, ʻoku fakaivia kitautolu ʻi ha ngaahi founga taʻe-hano-tatau ʻe heʻetau fakamoʻoni ki he palōfita ʻa e ʻEikí pea mo e fale ʻo e ʻEikí.

Fakataha mo e mālohi ʻo Hono Laumālié, ʻoku hoko ʻa e palōfitá pea mo e temipalé ko e ongo tāpuaki huhuʻi mālohi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ʻi hotau māmani fakamamahí ke fakamāvahevaheʻi ʻa e leleí mei he koví, ke mahino hotau taumuʻa totonu ʻi he moʻui fakamatelié, pea mo hoko moʻoni ko ʻEne kau ākonga.

ʻOku ou fakamoʻoni kia Palesiteni Dallin H. Oaks. Kuo teuteuʻi ia pea kuo sivisiviʻi ia ʻi he afi ʻo e filí, kuo fakafoʻou ia ʻi hono sinó mo e fakakaukaú ke tataki kitautolu ʻi he taimi ko ʻení ke lea ʻaki ʻa e huafa ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e temipale ko ʻení, pea mo e fale toputapu kotoa pē ʻo e ʻEikí, ʻoku fakafonu ia ʻaki ʻa e mālohi, nonga, fiemālie, mo e fakahā, ʻoku kātoi ai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú ne fakaʻatā ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakamaʻu ʻi māmaní ke fakamaʻu ʻi he langí. ʻOku tau fakafetaʻi lahi koeʻuhí ko e ngaahi temipale lahi ʻoku lolotonga langa ʻi he funga ʻo e māmaní.

Ko ha taimi fakaofo ʻeni ke tau moʻui ai, ko ha taimi ʻo e fakatuʻamelie mo e teuteu ki he liuaki mai ʻa e Fakamoʻuí. Pea kuó Ne tapou mai kiate kitautolu: “Mou loto-toʻa; kuó u ikuʻi ʻa māmani.”

ʻI hoku mafai fakaeʻaposetoló, ʻoku ou tāpuekina kimoutolu ʻi hoʻomou feinga ke teuteuʻi kimoutolu ki he liuaki mai hotau Fakamoʻuí, te mou maʻu ha fakamoʻoni fakapapau ki he palōfita ʻa e ʻEikí pea mo e mālohi toputapu ʻo Hono fale māʻoniʻoní. ʻOku ou palōmesi atu ʻe tāpuekina kimoutolu ʻe he kau ʻāngelo ʻo e langí ʻi hoʻomou feinga ke hoko ko ha ākonga moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ko e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:15

  2. Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon Is the Word of God,” Tambuli, May 1988, 6; Ensign, May 1975, 65.

  3. Harold B. Lee, “The Strength of the Priesthood,” Ensign, July 1972

  4. Sione 16:33