Malí, Fāmilí, mo e Fānaú
ʻEletā Neil L. Andersen: Naʻe ongo ki hotau lotó kotoa ʻa e pōpoaki ʻa Palesiteni ʻOakesi ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuí. Naʻá ne lea ʻaki ʻa e mālohi lahi fekauʻaki mo e fāmilí, malí mo e fānaú. ʻOku mou manatuʻi ʻa ʻene pehē, “ʻOku faʻa ui ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko ha siasi ʻoku fakatefito ʻi he fāmilí. Ko ia!” Tau sio angé he foʻi vitiō nounou ko ʻení pea mo ʻemau fealeaʻaki mo e kakai lalahi kei talavoú.
Palesiteni Dallin H. Oaks (2025): Ko hotau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea mo e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui fakamatelié ʻoku fakamatalaʻi ʻaki ia e fāmilí. … ʻOku mahuʻinga ke ʻoua ʻe mole mei he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he taumuʻa ʻo e malí mo e mahuʻinga ʻo e fānaú. Ko e kahaʻu ia ʻoku tau faifeinga ki aí.
ʻOku nofotaha e tokāteline ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he fāmilí.
ʻOku tokanga hotau siasí ki he fāmilí.
Palesiteni Dallin H. Oaks (2023): Ko e malí ko e uho ia ʻo e taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo e meʻa ʻoku muiaki maí. Ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa naʻá Ne fakatupu kitautolu ke tau malava ʻo muimui ki Heʻene fekau ke fanafanau mo fakatokolahi ʻa e māmaní. Ko e mālohi ʻo e fakatupú ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga taha ʻoku tau maʻu ʻi he moʻui fakamatelié. Ka ko e uho ʻo e meʻaʻofa ko iá ʻa e fono ʻo e angamaʻá, ko e fekau ko ia ke toki fakahaaʻi pē hotau mālohi ʻo e fakatupú ʻi he mali ʻi he vahaʻa ʻo ha tangata mo ha fefiné. …
Fakakaukau ki he meʻa ʻoku mole mei he Kāingalotu kei talavou ʻo e Siasí ʻi he taimi ʻoku nau fakataumuʻa ai ke fakatoloi ʻenau malí ʻi ha vahaʻataimi lōloá: ʻoku mole ʻa e ngaahi faingamālié pea fakatoloi mo e ngaahi tāpuakí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ki ha fakatoloi ʻi he tupulaki fakataautaha mahuʻinga ʻoku hoko ʻi he vā fetuʻutaki ʻo ha tangata mo ha fefine, husepāniti mo e uaifi, ʻa e tupulaki ʻi he ngaahi ʻulungaanga hangē ko e feilaulaú mo e loto-fakatōkilaló. ʻOku ʻuhinga ia ki ha hōloa ʻi he ngaahi faingamālie ke ngāue fakataha ai ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Kae hiliō aí, ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tokosiʻi ange ʻa e fānau ʻoku fanauʻi mai ke nau tutupu hake mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí.
Manatuʻi, ʻoku ʻi ai ha palani ha Tamai Hēvani ʻofa maʻa ʻEne kau taautaha kei talavoú, pea ʻoku kau ʻi he palani ko iá ʻa e malí mo e fānaú.
ʻEletā Neil L. Andersen: ʻOku mou tui nai ki he feituʻu fakaʻofoʻofa ʻaupito ko ʻeni ʻi he feituʻu ʻiloa taha ʻo e Temipale Washington D.C? Pea ʻoku tau ʻi heni ke talanoa fekauʻaki mo e fāmilí, fekauʻaki mo e malí, pea fekauʻaki mo e fānaú.
Pea ʻoku ʻi heni mo kitautolu ʻa Makisi mo Nikola, ʻa ia ʻokú na mali. Pea ʻoku ʻi he tafaʻaki foki ko ʻení ʻa Kulisi mo Linisī, ʻa ia ʻokú na mali foki mo kinaua. Ko e hā ʻa e meʻa naʻa mou fakakaukau ki aí ʻi he taimi naʻa mou fanongo ai ki he lea ʻaki ʻeni ʻe Palesiteni ʻOakesi ʻi he konifelenisi fakamuimuí?
Max: ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻia Palesiteni ʻOakesi pea mo ʻene akoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e fāmilí. ʻOku ou tui, kiate au fakafoʻituitui pea mo Nikola, ko e mali mo Nikolá ko e taha ia ʻa e ngaahi tāpuaki fungani taha ʻo ʻeku moʻuí. Kae pehē foki ki hono maʻu ha fāmilí. ʻOku ʻi ai homa foha taʻu tolu ko ʻĪnoke.
Nicole: ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fāmilí. ʻOku ou tui ʻi heʻetau fāinga fakaʻahó, ʻe ala faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e founga ʻe ala iku ki ai ʻetau moʻuí mo e ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻuí pea mo e ʻi ai foki ha fāmilí. ʻOku ou ʻiloʻi kiate au, naʻá ku loto ke ako ke maʻu ha mataʻitohi, pea naʻá ku loto foki ke maʻu ha fāmili. Pea ko e hala fononga ke fakahoko fakatouʻosi iá naʻe ʻikai hangatonu ia kiate au. Pea naʻá ku fakaʻaongaʻi mo Makisi ha taimi lahi ke ʻaukai mo lotu mo ō ki he temipalé ke feinga ke ako ʻa e founga ke fakapalanisi ai ʻa e ongo meʻa ko iá. Pea naʻá ma ongoʻi naʻe ueʻi kimaua kapau te ma fakamuʻomuʻa ʻa e fāmilí, ʻe faingamālie pē meʻa kotoa.
Pea naʻe ʻikai ke ma ʻiloʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi mei he māhina ki he māhina ʻa e ikuʻangá, ka naʻe ola lelei ia. Pea ʻoku ʻi ai haʻaku fakamoʻoni mālohi ki hono mahuʻinga ʻo e fāmilí pea mo hono ʻai ʻa e fāmilí ke hoko ko e meʻa mahuʻinga tahá.
ʻEletā Neil L. Andersen: Linisī, talanoa mai fekauʻaki mo hoʻo mali mo Kulisí.
Lindsay: Naʻá ma mali ʻi he temipale ko ʻení. Pea ko e malava ko ia ke sila kia Kulisí, ko ha taha angalelei mo angaʻofa hangē ko Kulisí, ko ha tāpuaki maʻongoʻonga ia ke ʻilo ʻokú ma kau fakataha, ka ʻoku ʻikai foki ko kimaua toko ua pē, ka ko ha fāmili kimaua pea ʻokú ma fakatefito ʻia Kalaisi, pea ko e hā pē ha ngaahi pole te ma foua, ʻo tatau ai pē pe ko hono totongi ʻosi ʻema nō ki he akó pe kumi ha ngāue, ʻokú ma ʻiloʻi pē te ma fakahoko fakataha ia mo Kalaisi tonu.
Chris: Mahalo pē naʻe fuʻu tōmui ʻema malí, ka ʻoku ou tui naʻe ʻikai koeʻuhí ko e ʻikai ke ma feingá. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai e taimi ʻa e ʻEikí ki he meʻa kotoa pē, pea ʻoku ou tui naʻá ma fakatou tui faivelenga mo loto-falala ʻoku ʻi ai e palani ʻa e ʻEikí maʻamaua. Pea kapau naʻá ma faivelenga ʻi hono tauhi ʻEne ngaahi fekaú, ʻe faifai pē peá ma maʻu ʻa e faingamālie ke malí.
ʻEletā Neil L. Andersen: ʻOku tau ʻi heni mo ʻĪteni, Soi, ʻOlivia, Siaki, Samita, Linisī, mo Kelisoni. Pea te mau kiʻi talanoa fekauʻaki mo e ngaahi foʻi lea ʻe tolu ko ʻení: fāmili, mali, fānau.
Kelson: ʻOku ou tui ʻoku tokolahi ʻa e kakai ʻoku kehekehe honau ngaahi tūkunga fakafāmilí. Pea ʻoku ou ongoʻi mohu tāpuekina fakataautaha ke u maʻu ha fāmili kuo nau tataki lahi au, fakahinohinoʻi au, ʻomi ha taumuʻa, tuʻunga, mo ha ongoʻi malu.
ʻOku ou saiʻia ke fakakaukau ki he ngaahi tāpuaki kotoa pē kuó u maʻu ʻi heʻeku kau ki ha fāmilí, mo e sio ki hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfine mo honau ngaahi fāmilí, pea mo e fakaʻofoʻofa ko ia ʻo e moʻui fakafāmilí. ʻOku ou ʻilo ha kakai tokolahi. ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha fāmili ʻe haohaoa, ka ʻoku lahi ʻa e—ko hoʻo ʻilo pē ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi ha fāmilí, ʻe lava ke ne fakaʻaiʻai koe ke ke fiemaʻu foki mo ia.
Sameeta: ʻOku teʻeki ke u mali ka ʻoku ou hanganaki atu ki ha mali he temipalé. ʻOku ou ʻilo ʻoku mahuʻinga e malí ki he palani ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku akoʻi kitautolu he ongoongoleleí—ʻoku tāpuekina ai kitautolu pea ʻokú ne hakeakiʻi kitautolu ʻo taʻengata. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau loto ke maʻu ha ola lelei, ka ʻoku ʻikai.
Ka ko ha meʻa kuó u ako ʻi heʻeku moʻuí ke falala ki he taimi ʻa e ʻOtuá. Pea ʻoku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ʻEne palani maʻatautolu takitaha, pea ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofa ʻiate kitautolu fakafoʻituitui. Pea tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloá, falala pē kiate Ia.
Pea ko e meʻa hono ua kuó u akó ke u teuteuʻi fakalaumālie mo fakafoʻituitui au. ʻOku ʻikai kamata ʻa e teuteu ki he mali taʻengatá ʻi he taimi ʻokú te maʻu ai ha hoá. Te te lava pē ʻo kamata ʻete fononga fakatāutahá ʻi he taimí ni.
ʻEletā Neil L. Andersen: Soi, ʻoku ou fakatauange pē ʻe sai pē ʻeku lave ki hení. Naʻá ke kau ki he Siasí ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú hili hoʻo foua ha nofo-mali fakamamahi ʻaupito. Ko e hā hoʻo fakakaukau ki he fāmilí, nofomalí ʻi he taimi ní? Ko e hā ho fakakaukau ʻi he taimi ní ʻi hoʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí?
Joy: Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi he founga naʻe lea ai ʻa Palesiteni Oaks ki he tokotaha kotoa peé, peá u saiʻia ʻi heʻene pehē ʻoku ʻikai fakafiefia ʻa e tūkunga kotoa pē. Naʻá ku saiʻia ʻaupito ʻi heʻene lea ki he ngaahi faʻeé, he ko e faʻē au mei he nofo-mali ko iá pea ʻoku ʻi ai ʻeku kiʻi tamasiʻi taʻu fā.
Peá u saiʻia ʻi heʻene pehē, tatau ai pē kapau ʻoku ʻikai ke ke lolotonga mali, te ke kei lava pē ʻo akoʻi ho fānaú ke nau fakatuʻamelie ki he ngaahi tāpuaki ʻo e fāmilí mo e sila ʻi he temipalé. Naʻá ku ongoʻi naʻá ne ʻiloʻi au ʻi heʻene lea ki he kakai ʻoku nau ʻi he ngaahi tūkunga ʻoku ʻikai angamahení, pe ngaahi faʻē ʻoku ʻikai malí.
ʻEletā Neil L. Andersen: Fakaʻofoʻofa moʻoni ia.
Ethan: Ko e taha e ngaahi meʻa kuo lea ʻaki ʻe Palesiteni Oaks kimuʻa ʻi ha fakataha lotu ʻa BYU, he ʻikai ke ke lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Pea naʻá ku lau ʻa e kupuʻi lea ko iá pea naʻe ongo moʻoni ia kiate au koeʻuhí ʻoku tau fiemaʻu ha nofo-mali fakalaumālie, ʻoku tau fiemaʻu ha fāmili fakalaumālie. ʻOku tau fiemaʻu ha fāmili ʻoku fakatefito ʻia Kalaisi. ʻOku tau fiemaʻu ha feohi ʻoku ʻi ai ʻa e tui te tau lava ʻo ngāue, te tau lava ʻo poupoua. Pea ʻoku toki maʻu pē ia ʻi heʻetau fakatefito ʻetau moʻuí ʻia Sīsū Kalaisí. Pea ʻoku ou tui ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú te faingataʻaʻia ʻi heʻete kei talavoú, ʻo pehē, “ʻOi, naʻá ku mei fai ʻa e meʻa ko eé ke lava lelei,” pe ko ē mo ē pe hā fua. Ka ko hono moʻoní, he ʻikai ke te lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié.
ʻEletā Neil L. Andersen: ʻOku ou saiʻia ho fakamatalá. Te u hanga ʻo kiʻi poleʻi koe ai. ʻOku ʻikai ke ke lava ʻo fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié, ka te ke lava ʻo feohi lahi ange mo e kau finemuí. ʻOku fēfē hoʻo fakahoko iá?
Ethan: ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga kehekehe ki he meʻá ni. ʻOku ou ʻahiʻahiʻi maʻu pē ʻa e fesiofaki mata ki he matá. Mahalo mo e ʻū polokalama ʻi he telefoní. Ka ko hono moʻoní, ʻoku ou tui ko e mahuʻinga tahá ke mahino ko e tulifua ko iá ko e meʻa mahuʻinga taha ia te tau lava ʻo maʻú.
Ko ʻete tuʻu ʻi ha tuʻunga laveangofua mo maʻu ʻa e loto-falala ke pehē, ko ha foha au ʻo e ʻOtuá, ʻoku lahi ʻa e ngaahi meʻa lelei ke ke faí. Te u ʻalu ʻo fakafeʻiloaki au ki ha taha pea feinga ke ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo ia mo ako ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo hono tuʻungá mo e meʻa ʻokú ne tui ki aí mo ʻene ngāue ʻoku faí. ʻI hoʻo ʻai ke fekauʻaki mo e tokotaha ʻe tahá, te ke lava ʻo ako ha meʻa lahi ange fekauʻaki mo koe.
ʻEletā Neil L. Andersen: ʻOlivia. ʻI hoʻo kumi ha taha te ke lava ʻo mali mo iá, ko e hā ʻa e meʻa ʻokú ke fekumi ki aí?
Olivia: ʻOku ou tui ko e ʻuluaki meʻa mahuʻinga tahá, ʻoku ou fakasio ha taha ʻoku tauhi ʻene ngaahi fuakavá.
ʻEletā Neil L. Andersen: Siaki, ke ʻilo ʻoku lahi ʻa e lea ʻa Palesiteni Oaks kau ki he fanongonongo ki he fāmilí. Fēfē hoʻo ongoʻi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehekehe aí? Kuó ke fakakaukau nai ki ai kimuí ni?
Zach: ʻOku ou tui ʻoku ua ʻeku fakakaukaú. Fika ʻuluakí ʻe lava ke faingataʻa ʻa e fanongo ki he kau taki ʻo e Siasí pe ko hono lau ʻa e fanongonongo ki he fāmilí pea sio ki he tuʻunga ʻoku ʻikai fenāpasi ai ʻeku moʻuí ʻi he taimi ní, ʻe faingataʻa ʻaupito ia. Ka ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai moʻoni koeʻuhí ko ʻene faingataʻá. Kou tui ko e fakakaukau fika uá, ʻi heʻetau fanongo ki he vitioó, naʻe pehē ʻe Palesiteni Oaks ʻoku hoko e tupulaki lahi tahá ʻi he nofo-malí mo e vā fetuʻutaki ʻo e malí, pea ko hono ʻiloʻi ko ia ʻoku moʻoni iá—ʻo tui mo falala ʻoku moʻoní—ʻoku ʻikai ke u hao ai ko ha tokotaha teʻeki mali, mei he tokanga taha ki he ngaahi fuakava kuó u faí mo feinga ke fakalakalaka ʻo faka-Kalaisi ange ʻi he founga kotoa pē te u malavá.
ʻEletā Neil L. Andersen: Moʻoni ʻaupito. Fakamālō atu ʻi he fakakaukau fakaʻofoʻofa ko iá.
ʻE lava ke tau sio ʻi ha pōpoaki ʻofa fakaʻosi kia Palesiteni ʻOakesi kimuʻa pea tau talanoaʻi ʻetau kaveinga hono tolú?
Kakai Lalahi Kei Talavou mei Tonga: ʻOku mau lotua koe mei he ʻotu motu fakaʻofoʻofa ʻo Tongá.
Kakai Lalahi Kei Talavou mei Kōlea: ʻOatu ʻemau ʻofa mei Kōlea! Mau ʻofa atu, Palesiteni Oaks!
Kakai Lalahi Kei Talavou mei he Brigham Young University–Idaho: Ko homau tāpuaki ke poupouʻi koe ko e Palōfita ʻo e Siasí lolotonga ʻa e taimi ko ʻeni ʻo hono tataki ʻo e Siasí, Palesiteni Oaks. ʻOku mau hanganaki atu ke muimui ʻiate koe pea vēkeveke ke poupouʻi koe ʻi heʻemau hoko ko e kakai lalahi kei talavou ʻi he funga ʻo e māmaní.