Ngaahi Fakataha Lotu ʻo e Fineʻofá
Ko e ʻOfa mo e Maama ʻa e ʻOtuá ʻoku Tuʻu Maʻu, Taʻefeliliuaki mo Taʻeueʻia


8:52

Ko e ʻOfa mo e Maama ʻa e ʻOtuá ʻoku Tuʻu Maʻu, Taʻefeliliuaki mo Taʻeueʻia

Fakataha Lotu ʻa e Fineʻofá ki he 2026: Ko Ha Fakataha Fakaemāmani Lahi ʻa e Houʻeiki Fafiné

Sāpate, 8 Māʻasi 2026

Siʻoku ngaahi tokoua, ko fē pē ha feituʻu ʻi māmani ʻoku mou ʻi ai, ʻoku mau ʻofa atu pea ʻoku ʻofa atu homou Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻiloʻi ʻe faingataʻa ʻi he taimi ʻe niʻihi ke ongoʻi ʻEna ʻofá. Kuó u aʻusia ʻa e ngaahi taimi ko iá. Ka ʻoku ou fakamoʻoni he ʻikai teitei liliu ʻEna ʻofa kiate kimoutolú. ʻOku ʻi ai maʻu pē ia ʻo aʻu ki he ngaahi taimi fakamamahi ʻi hoʻo moʻuí ʻe faingataʻa ai ke ongoʻi iá.

ʻOku saiʻia hotau tokolahi ʻi he ʻaho laʻā fakaʻofoʻofá, ʻikai ko ia! ʻOku masani ʻa e ngaahi lanu kotoa ʻo natulá ʻi he ulo ʻa e laʻaá. ʻI he ʻaho momokó, ʻoku tau saiʻia ke ongoʻi ʻa e laʻaá ʻi hotau fofongá. ʻOkú ne fakafonu kitautolu ʻaki ha māfana mo ha maama. Ka ʻoku ʻi ai ha ngaahi ʻaho ʻaoʻaofia, ʻuhoʻuha, mo fakapōpōʻulí ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo sio ki he laʻaá pe ongoʻi hono māfaná pea puli ʻa e lanu kotoa. ʻI he ngaahi ʻaho ʻaoʻaofia pe matangi ko iá pe ʻi he fakapoʻuli ʻo e poó, ʻoku tau veiveiua nai pe ʻoku ʻi ai ha laʻā? ʻOku tau manavasiʻi nai naʻa ʻikai toe ulo ʻa e laʻaá? ʻIkai! ʻOku tau ʻilo ko e matafi pē ʻa e loá, pea puli ʻa e ʻaoʻofiá, te tau toe sio leva ki he ngaahi huelo maamangia ʻo e laʻaá mo ongoʻi hono māfaná. ʻOku ʻi ai maʻu pē ʻa e laʻaá, ʻo taʻefeliliuaki mo taʻeueʻia. ʻOku tatau maʻu pē ia.

Ko ha fakafehoanaki mahuʻinga ʻeni ki he maama ʻa hotau Fakamoʻuí mo ʻEne ʻofa maʻatautolú. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene māmá ʻa e lanu mo e ʻuhinga ki he meʻa kotoa ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku fakamāfanaʻi hotau laumālié ʻe Heʻene ʻofá mo ʻomi ha ʻamanaki lelei ki he kahaʻú. Kae hangē pē ko e ngaahi ʻaho ʻaoʻaofia, matangi, mo fakapōpōʻuli ʻoku ʻikai ke tau sio ai ki he laʻaá, ʻe ʻi ai foki ha ngaahi ʻaho ʻaoʻaofia, matangi mo fakapōpōʻuli ʻi heʻetau fononga fakamatelié ʻe ala faingataʻa ke tau ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí pe mamata ki Heʻene māmá. Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi taimi ʻe ongoʻi ai ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo e Fakamoʻuí ʻoku ʻikai ke Na kau ʻi heʻetau moʻuí, pea tau ongoʻi manavahē lahi naʻa kuó Na liʻaki kitautolu, pea ʻikai ke Na ʻofa ʻiate kitautolu, pea tau tuenoa. Naʻa mo Siosefa Sāmita mo e Fakamoʻuí Tonu naʻá na aʻusia ʻa e ongoʻi liʻekina ʻe he ʻOtuá.

Ka ʻoku ou fakamoʻoni atu siʻoku ngaahi tokoua, ʻoku ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fakamavaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa ʻetau Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí! Ko ʻEna māmá mo ʻEna ʻofa ʻiate kitautolú, ʻoku tatau maʻu pē ia, taʻefeliliuaki, mo taʻeueʻia, ʻo hangē tofu pē ko e maama mo e māfana ʻo e laʻaá. ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau manavasiʻi naʻa kuó Na liʻaki kitautolu, koeʻuhí he ʻikai ke Na teitei fai ia. ʻOku ʻikai pehē Hona ʻulungāngá.

ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi tuenoa ʻaupito ʻi heʻema hiki ki Mekisikou hili ʻeku mali mo hoku husepānití. Ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí ke u nofo mamaʻo mei hoku ʻapí mo e fāmili naʻá ku tupu aí. Naʻe teʻeki ai ke u lea ʻaki pe mahino lelei ʻa e lea fakafonuá, naʻe ʻamanaki ke u fanauʻi ʻema fuofua pēpeé, pea naʻe lahi ʻalu hoku husepānití ki he ngāué mo e akó. ʻOku ou manatuʻi ʻeku ongoʻi tuenoa, puputuʻu, mo ilifiá. Naʻe faingataʻa ke u ongoʻi naʻe ʻafioʻi au ʻe heʻeku Tamai ʻi Hēvaní. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo ongoʻi ʻa e māfana mo e maama ʻo e ʻofa ʻa hoku Fakamoʻuí. Naʻe kamata ke u ongoʻi loto-mamahi, loto-foʻi, mo siva ʻeku ʻamanakí.

Ka naʻe fakahaofi au ʻe ha niʻihi hoku ngaahi tokoua ʻi he Fineʻofá. Naʻa nau fakafiemālieʻi au mo tokoni ke u ongoʻi naʻe ʻikai ke u tuenoa. Naʻa nau fakalotolahiʻi mo poupouʻi au ʻi heʻenau malimalí, fofonga ʻofá, mo e ʻofa ongoʻingofuá, neongo naʻe ʻikai femahinoʻaki ʻemau leá. Ka koeʻuhí naʻá ku lava ʻo ongoʻi ʻenau ʻofa mo ʻenau tali aú, naʻe puli ai ʻa e ngaahi ʻao fakapoʻuli naʻá ku feʻao mo iá, pea kamata ke u toe ongoʻi ʻa e ʻofa mo e tokoni ʻa ʻeku Tamai ʻi Hēvaní kiate aú.

Ngaahi tokoua, te tau lava ʻo fakahoko ia. Ko e ngaahi ʻofefine kotoa kitautolu ʻo ha ongomātuʻa fakalangi, pea ʻoku tau fiemaʻue tokoni ʻa e niʻihi kehé. Neongo pe ko fē feituʻu ʻoku tau nofo aí, pe ko hotau ngaahi tūkunga fakafoʻituituí, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau teitei ongoʻi tuenoa pe liʻekina. ʻOku takatakai ʻiate kitautolu hotau ngaahi tokoua mo e ngaahi tuongaʻane fakalaumālié. Kuo tau omi kotoa ki he māmaní ʻi he taimi ko ʻení, pea ʻoku tau mātuʻaki fiemaʻu moʻoni ʻa e taha kotoa. Ko e ʻahiʻahi ko ia ke fakafehoanaki mo fakamāuʻi ʻa e niʻihi kehé ʻoku haʻu ia mei he filí. ʻOkú ne loto ke fakamāvahevaheʻi kitautolu he ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e mālohi lahi ʻe hoko ʻi heʻetau ongoʻi ʻa e uouangatahá, ʻofá, mo e fepoupouakí. Te tau lava ʻo fetokoniʻaki ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻa hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau faifeinga ke faaitaha ko e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá. Tau fetākinima muʻa, felangakiʻaki, pea tupulaki fakataha ʻi heʻetau fononga foki ki ʻapí.

ʻOku ou tui ʻoku faʻa ʻomi ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní mo hotau Fakamoʻuí ha ngaahi pōpoaki ʻofa mo e poupou, ka ko e taimi lahi ʻoku ʻikai ke tau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi pōpoaki ko iá koeʻuhí mahalo ʻoku ʻikai ke tau fekumi ki ai. ʻI heʻeku sio ki ha foʻi manupuna ʻi tuʻa ʻi hoku matapā sioʻatá, pe vakai ki he fakaʻofoʻofa e taaitō ʻa e laʻaá, pe fakatokangaʻi ʻa e masani mo e fakaofo ʻo natulá, ʻoku faʻa tokoni ia ke u ongoʻi ʻEna ʻofá. ʻI he taimi ʻo e faingataʻá peá u ongoʻi loto-foʻí, ʻoku ou faʻa fakatokangaʻi ʻEna ngaahi pōpoaki ʻo e ʻofá mo e poupoú koeʻuhí ko ha veesi folofola pau ʻoku ongo ki hoku lotó ʻi heʻeku laukongá, pe ko ha fepōtalanoaʻaki fakalaumālie mo ha taha, pe ko ha meʻa ʻoku ou ongoʻi ʻi heʻeku fanongo ki he ngaahi lea ʻo ha himi fakaʻofoʻofa pe hiva langaki moʻuí.

ʻOku ou saiʻia ʻi he fakalea ʻo ha taha ʻetau ngaahi himi foʻoú: “ʻOkú Ne ʻIlo e Manupuna Takitaha.” ʻOku pehē ʻe he veesi ʻuluakí:

Ko e hā ka u ka ongoʻi loto-foʻi aí?

Ko e hā ka hoko mai e faingataʻá?

Ko e hā ka tuenoa ai hoku lotó

Pea fakaʻānaua ki langi mo ʻapí,

ʻI he hoko ʻa Sīsū ko hoku tofiʻá?

Ko hoku Kaungāmeʻá pē Ia:

ʻOkú Ne ʻafioʻi e manupuná,

Pea ʻoku ou ʻilo ʻokú Ne ʻafioʻi au.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene ʻafioʻi ʻa e manupuná ka ʻokú Ne ʻafioʻi kimoutolu takitaha. Ko ha ʻofefine ʻofeina koe ʻo e ʻOtuá, pea ʻoku ou fakamoʻoni he ʻikai ke ke teitei ngalo. ʻOku ʻiloʻi mo ʻofaʻi koe, pea ʻoku mahuʻinga ho leʻó, tautautefito ki hoʻo Tamai ʻi Hēvaní mo Hono ʻAlo Pē Taha naʻe Fakatupú. ʻOku mahino lelei kiate Kinaua hoʻo loto-mamahí, loʻimataʻiá, ngaahi faingataʻá, mo e mamahí. ʻOku ongona maʻu pē ho ngaahi lotú ʻe hoʻo Tamai Hēvani ʻofá.

ʻOku fonu ʻa e fononga fakamatelié ni ʻi he ngaahi pole mo e ngaahi faingataʻa, kau ai kalasi kehekehe ʻo e molé—mole ʻa e ngaahi kaungāmeʻá pe ʻofaʻangá, mole ʻa e moʻui lelei fakaesinó pe fakaʻatamaí, mole fakapaʻangá, pea naʻa mo e mole ʻa e ivi malavá mo e loto-falalá. ʻOku ou saiʻia ʻi he lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini fekauʻaki mo e molé: “ʻOku totongi huhuʻi ʻe he ʻEikí ki he kau faivelengá ʻa ʻenau mole kotoa pē. Ko e meʻa ko ia ʻoku toʻo meiate kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻEikí, te Ne tānaki ange ia kiate kinautolu ʻi he founga pē ʻAʻana. Neongo he ʻikai hoko mai ia he taimi ʻoku tau loto ki aí, ka ʻe ʻiloʻi ʻe he kau faivelengá ko e loʻimata kotoa pē ʻoku tō ʻi he ʻaho ní, ʻe iku fakafoki ange ia ʻo liunga teau, ʻaki ʻa e loʻimata ʻo e fiefiá mo e fakafetaʻí.”

Pea naʻe pehē ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, “ʻE fakafoki ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe mole meiate koé ʻi he toetuʻú, kapau ʻe hokohoko atu hoʻo angatonú. Kuó u mamata ki heni ʻi he meʻa-hā-mai ʻa e Māfimafí.”

ʻOku ou fakamoʻoni koeʻuhí ko hotau Fakamoʻuí mo ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi talaʻofa ko iá. Kapau te ke faivelenga maʻu ai pē ki he ʻOtuá, ʻe iku pē ʻo fakafoki atu ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe mole meiate koé, pea te ke tangi fiefia mo houngaʻia ki hoʻo Tamai Hēvaní koeʻuhí ko ʻEne ngaahi tāpuaki totongi huhuʻí.

Kuo faʻa hanga ʻe he veesi ko ʻeni ʻi he tohi Fakahaá ʻo fakafiemālieʻi mo tokoniʻi au ke u ongoʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá, “Pea ʻe holoholo ʻe he ʻOtuá ʻa e loʻimata kotoa pē mei honau matá; pea ʻe ʻikai kei ai ha mate, pe ha ongosia, pe ha tangi, pea ʻe ʻikai kei ai ha mamahi: he kuo mole atu ʻa e ngaahi meʻa muʻá.” Manatuʻi foki ʻa e talaʻofa ko ʻení: “ʻOku fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ke lelei ai ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá.” Ko ha ngaahi lea fakaʻofoʻofa mo fakafiemālie moʻoni ia! Ko Sīsū Kalaisi ʻa e maama mo e moʻui ʻo e māmaní, pea kuó Ne talaʻofa mai ko e taimi te tau muimui ai kiate Iá, he ʻikai ke tau ʻaʻeva ʻi he fakapoʻulí.

ʻOku ou fakamoʻoni atu he ʻikai teitei ngalo koe ʻi hoʻo Tamai ʻi Hēvaní mo hoʻo Fakamoʻuí, ʻo tatau ai pē pe ko hai koe, pe ʻokú ke nofó ʻi fē, pe ko e hā ho tūkunga lolotongá, pea mo ho kuohilí. Ko ʻEna māmá mo ʻEna ʻofa kiate koé ʻoku tatau maʻu pē ia, taʻefeliliuaki, mo taʻeueʻia. Pea ʻi he taimi ʻe puli atu ai ʻa e ngaahi ʻaó mo e matangí mei hoʻo moʻuí, te ke ʻiloʻi leva naʻá Na ʻi ai maʻu pē mo koe, ʻo aʻu ki hoʻo ngaahi ʻaho faingataʻa tahá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.