ʻOku Tāpuekina Kotoa Kitautolu ʻe he Ivi Tākiekina mo e Tui ʻa e Houʻeiki Fafiné
Fakataha Lotu ʻa e Fineʻofá ki he 2026: Ko Ha Fakataha Fakaemāmani Lahi ʻa e Houʻeiki Fafiné
Sāpate, 8 Māʻasi 2026
Siʻi ngaahi tokoua, ʻoku ou fiefia ke kau ki he polokalama fakaofo ko ʻeni ʻa e Fineʻofá. ʻOku ou houngaʻia ʻi he meʻa kotoa pē kuo hokó. ʻOku ou fiefia ʻi he ngaahi pōpoaki naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Camille N. Johnson, Sisitā J. Anette Dennis, mo Sisitā Kristin M. Yee.
Kuo mohu tāpuekina au ʻaki ha kau fafine fisifisimuʻa ʻi heʻeku moʻuí, pea ʻoku ou houngaʻia ʻo taʻengata ʻi heʻenau tākiekina aú. ʻOku honge lea ke u fakamatala ʻa ʻeku houngaʻiá. Kuo nau fekumi ki he tuʻukimuʻá ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻenau moʻuí ka kuo nau fakamamafaʻi ʻa hono ongoʻi mo fakahoungaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí.
Kuo fakafōtunga ʻeni ʻe hoku uaifi ko Melé pea ʻokú ne feinga ke “ʻamanaki lelei maʻu pē ʻi he meʻa kotoa.”
ʻOku ou ongoʻi ha fatongia mafatukituki ʻi heʻeku lea atu kiate kimoutolu kau fafine fakaʻofoʻofa. ʻOku ou ʻofa atu mo tanganeʻia ʻi he tuʻunga ʻoku mou ʻi aí mo hoʻomou tukupā ki he ʻEikí mo Hono Siasí ʻi he māmani faingataʻá ni.
Siʻi fanga tuofāfine, ʻoua muʻa naʻa mou fakasiʻia ʻa e mālohi mo e tokoni hoʻomou ivi tākiekina malava, ʻofa mo ongoʻingofuá kiate kinautolu ʻoku mou feohí. ʻOkú ke faitāpuekina ha tokolahi ʻi hoʻo fāifeinga ke moʻui faka-Kalaisí.
Taimi ʻe niʻihi ʻi hoʻo holi fakamātoato ke muimui kia Sīsū Kalaisi mo fai leleí, te ke ala ongoʻi, neongo pe ko e hā hono lahi hoʻo ngāué pe meʻa ʻokú ke faí, ʻoku ʻikai pē feʻunga ia. Taimi ʻe niʻihi neongo ʻoku ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa kuó ke “feʻunga pē” ka te ke ala ongoʻi taʻefeʻunga pē koe mo taʻeʻaonga. Ka ko e ngāue tuʻukimuʻa ʻokú ke faí, ko e angaʻofa ʻokú ke fakahāʻí, mo e ʻofa ʻokú ke fakahokó ko ha ngaahi tāpuaki fungani ia kiate kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e faingamālie ke feohi mo koé, pea ʻoku feʻunga pē ia!
ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga moveuveu. ʻOku vālautuʻu moʻoni ʻa e māmaní. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi faingataʻá ʻoku hoko ia ʻi he tafaʻaki fakalaumālié. Ko ha ngaahi palopalema fakasōsiale ia ʻoku ʻikai ke tau lava fakafoʻituitui ʻo fakaleleiʻi ka ʻoku tau hohaʻa ki ai. Ko ha pole talu mei tuai ʻa hono fakalotoʻi ʻo e kakaí ke nau fili ki he māʻoniʻoní. Kuo ʻi ai maʻu pē ha “fehangahangai ʻi he meʻa kotoa pē.”1 Ko e faikehekehe ʻi he ʻaho ní he ʻoku hangē ʻoku leʻolahi mo fakakikihi ange ʻa e “fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá” pea siʻisiʻi ange ke kātakiʻi ʻi ha toe taimi lolotonga ʻeku moʻuí.
Ko hono moʻoní, kuo ʻi ai maʻu pē ʻa e faʻahinga faingataʻa pehení. ʻI he taʻu ʻe taha kimuʻa pea fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, naʻe liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa mo ʻŌliva Kautele ʻa e meʻa ʻoku hoko ʻi he taimí ni ko e vahe 6 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻOku ʻi ai ha faleʻi ki he ngaahi taimi faingataʻá.
Naʻe fakafiemālieʻi kinaua ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “ʻOua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa kimoua, he kapau kuo langa ʻa kimoua ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.” Naʻá Ne toe faleʻi foki kinautolu, “Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē. … Tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te mo maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí. ʻĒmeni.”
ʻI heʻetau vakai ki he fuofua Kāingalotu ko iá, ʻoku ongo moʻoni kiate kitautolu ʻa e ngaahi faingataʻa naʻa nau kātekiná pea mo e sīpinga naʻa nau ʻomi ki hono fakatokangaʻi ʻa e ʻofa mo e fetauhiʻaki ʻa e ʻOtuá.
Ko e papitaisó ʻa e meʻa tefito pe kamataʻanga ki hono toe vakaiʻi ʻetau moʻuí mo e tukupā ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Ko e tokolahi ʻo kitautolu, tukukehe pē ʻa e kau papi ului foʻoú mo e toʻu kei siʻí, naʻa tau papitaiso ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí. ʻOku lea mahino mai ʻa e palōfita maʻongoʻonga ko ʻAlamaá kiate kitautolu, “Pea ko ʻeni vakai, ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, … kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ʻi homou lotó, pea kapau kuo mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”
ʻOku hoko atu ʻa ʻAlamā ʻaki ha pōpoaki mahuʻinga ʻoku felāveʻi tonu mo hotau kuongá. ʻOkú ne fehuʻi ki he Kāingalotú, “Kapau naʻe ui ʻa kinautolu ke mate leva ʻi he taimí ni, te nau mateuteu nai ke fetaulaki mo e ʻOtuá?” ʻOku fakamamafaʻi leva ʻe ʻAlamā ʻa e ʻulungaanga ʻe fā ke lava ʻo taʻehalaia ai ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.
ʻUluakí, ʻoku feʻunga nai ʻetau loto-fakatōkilaló? Ko hono moʻoní, ʻoku foki ia ki he fiemaʻu ki he papitaisó, ko hono fakavaivaiʻi kitautolu mo maʻu ha loto-mafesifesi mo ha laumālie fakatomalá.
Uá, kuo mole kotoa nai meiate kitautolu ʻa e loto-hīkisiá? ʻI he lau ki he hīkisiá, naʻe faleʻi ʻe ʻAlamā ke ʻoua naʻa tau molomoloki hifo ʻa e Tokotaha Māʻoniʻoní ʻi hotau lalo vaʻé pea fakafuofuolahi ʻi he hīkisia, ʻo tuku hotau lotó ki he ngaahi meʻa taʻeʻaonga ʻo e māmaní mo e ngaahi koloá, ʻo tau mahalo ʻoku tau lelei ange ʻi he niʻihi kehé, ʻo fakatangaʻi ʻa kinautolu ʻoku loto-fakatōkilaló.
Tolú, kuo mole nai meiate kitautolu ʻa e meheká? Ko kinautolu ko ia ʻoku nau maʻu ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ka ʻoku ʻikai ke nau ongoʻi houngaʻia koeʻuhí ʻoku nau tokanga pē ki he meʻa ʻoku maʻu ʻe he niʻihi kehé, ʻe lava ke fakatuʻutāmaki taha ʻa e meheká. Kuo tupulaki ʻa e meheka ʻi he tōʻonga moʻuí ʻi hono fetongi ʻe he ongoongoá mo e koloá ʻa e tuí mo e fāmilí ko e tefitoʻi fakaʻānaua ia ki he konga lahi ʻo e sosaietí.
Faá, ʻoku tau manukiʻi pe fakatangaʻi nai ha tokoua pe tuofefine? ʻOku tau mamata ʻi he māmaní ʻi he ʻahó ni ki he konga lahi ʻo e meʻá ni ʻi he mītia fakasōsialé.
ʻE ʻi ai nai ha meʻa ʻe kaunga lahi ange ki he ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi hotau kuongá ʻi he pōpoaki ko ʻeni fekauʻaki mo e hīkisiá, meheká, mo e fakatangá?
Ko e fakakikihi lahi ʻi he funga ʻo e māmaní ʻoku fekauʻaki ia mo e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika fakatuʻasino mo fakaʻahó. Ka ʻoku siʻisiʻi ʻaupito ha fealēleaʻaki fekauʻaki mo e foki ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni faka-Kalaisí, ʻa ia ʻoku fakatefito ʻi he teuteu ke feʻiloaki mo e ʻOtuá, pea mo e tuʻunga ʻo hotau laumālié. ʻOku fiemaʻu ke tukutaha ʻetau tokangá ʻi heʻetau moʻuí mo fakalahi ʻa e fakamamafá ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.
Kuo tākiekina fakalaumālie maʻu pē au ʻi he taimi kuó u vakaiʻi ai ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko kimuʻa pea fakatapui ʻa e Temipale Nāvuú. Kuó u mālieʻia moʻoni ʻi he tui ʻa e kau fafiné. Ko e ʻulungaanga ko ia ʻoku hā mahinó ko e tui ʻa e kau fafiné. Naʻe fakaofo moʻoni ʻenau tui ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí pea mo Siosefa Sāmita ko e Palōfita ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.
Naʻe fakahaaʻi ʻe he kau fafine mateaki ko ʻení ʻenau tui ki he mahuʻinga taʻengata ʻo e ʻenitaumení mo e sila ʻi he temipalé ʻaki ʻa e ngaahi feilaulau naʻa nau loto-fiemālie ke fakahokó. Naʻa nau feilaulauʻi honau taimí mo e kiʻi koloa siʻisiʻi naʻa nau maʻú. Naʻa nau fakahoko foki ʻi hano vahe ange, ʻa e fuofua ngāue ouau naʻe fakahoko ʻi he temipale Nāvuú. ʻI heʻenau tokoni ke teuteuʻi e Kāingalotú ke nau mavahe mei Nāvuú, naʻe tuku ai ʻe ha kau fafine tokolahi ha ngaahi lekooti ʻo e tokoni ki he ngaahi ouau fakatemipalé ʻi he ʻahó kakato pea nau toki feimeʻatokoni mo fō ʻi he konga lahi ʻo e poʻulí. Ka neongo ia, naʻa nau fakamahinoʻi ko e tui mo e ʻilo naʻe foaki kiate kinautolu ʻi he temipalé naʻe lava ai ke nau fiefia ʻi heʻenau hiki ki he feituʻu taʻeʻiloá mo fononga atu ʻi he ngaahi potu tokaleleí.
Kuo fakahisitōlia hono maʻu ʻe he houʻeiki fafiné ʻa e fatongia lahi ange ki he ʻapí mo e fānaú pea mo ha holi ki he malú mo e paú. Naʻe fakamāfana ʻa e tui ʻa e houʻeiki fafiné ʻi heʻenau loto-fiemālie ke mavahe mei Nāvū ki he feituʻu taʻeʻiloá.
ʻOku ongo moʻoni ʻa e ngaahi ongo naʻe lekooti ʻe Sisitā Patisepa Sāmitá, ʻi heʻene teuteu ke mavahé. Naʻá ne aʻusia ʻa e kau fakatanga naʻa nau fakafepaki ki he Kāingalotu ʻi Mīsulí pea naʻá ne ʻi ai ʻi he pekia ʻa e ʻAposetolo ko Tēvita W. Pātení. ʻI heʻene hanga atu ki he fetukutuku mei Nāvuú, naʻá ne tohi ʻo pehē:
“Ko ʻeku ngāue fakaʻosi ʻi he feituʻu pelepelengesi ko iá, ko hono fakamāʻopoʻopo ʻa e ʻú lokí, tafi e falikí, mo fokotuʻu ʻa e taufalé ʻi hono feituʻu angamaheni ʻi he tuʻa matapaá. Pea ʻi he ongoʻi loto-mamahi moʻoni … , naʻá ku tāpuniʻi fakaoloolo ʻa e matapaá peá u fononga atu ki ha kahaʻu taʻeʻiloa, … naʻá ku fai ʻeni ʻi he tui ki he ʻOtuá pea mo e ʻilo fakapapau ʻe fokotuʻu ʻi he Hihifó ʻa e ongoongoleleí mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu mo tuʻuloá, ʻa ia naʻe mahulu hake ʻi he ongo naʻá ku maʻu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻi Mīsulí.”
Naʻe lekooti ʻe Sisitā Sāmita ʻa e masiva, puke, mo e faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau fononga fakahihifó. ʻI Māʻasi ʻo e 1847, naʻe mālōlō ai ʻene faʻeé, pea ʻi he māhina hono hokó naʻe fāʻeleʻi ai hono foha fika ua ko Sioné. ʻOku nounou pē ʻene lekooti ko iá, “Ko ʻeku fānau fakaʻosí ia, pea naʻá ne moʻui ʻi ha houa pē ʻe fā.”
ʻI he konga kimui ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne hoko ko e metuloni ʻo e Temipale Salt Lake pea mo e palesiteni hono fā ʻo e Fineʻofá.
Kapau ʻe fakamatalaʻi ʻe ha taha ʻa e ngaahi ʻulungaanga mahuʻinga taha ʻo hotau kau fafine paioniá, ʻe hoko ia ko ʻenau tui taʻeueʻia ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.
ʻOku ou tui ʻoku mālohi mo faivelenga tatau pē ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni. Ko e tuí ko hano fakahaaʻi ia ʻo e ʻofa mo e houngaʻia ki he Fakamoʻuí, ʻi he vakai mahino ki aí. Koeʻuhí ko ʻEne feilaulau fakaleleí, ʻoku ʻikai ha loto-mamahi ʻe aofangatuku pea ʻikai ha maumaufono he ʻikai lava ʻo fakaleleiʻi. ʻI heʻetau tukutaha ʻetau tuí ʻia Sīsū Kalaisí mo nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá te tau lava ʻo aʻusia ai ʻetau ngaahi taumuʻa taʻengatá.
ʻOku fakautuutu hono fiemaʻu ʻe he ngaahi tūkunga ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní ke fakaloloto ʻa e ului fakafoʻituituí mo fakamālohia ʻa e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku ʻomi ʻe he tokāteline mo e ngaahi folofola ʻo e Siasí ha mape fakalaumālie ke tokoniʻi koe ʻi hono fai ʻo e ngaahi fili māʻoniʻoní. ʻOku ʻomi ʻe he palōfita ʻa e ʻEikí ko Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ha fakahinohino pau ki hotau kuongá. Kuo teuteuʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea, ki he ngaahi taimi fakatuʻutāmaki ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he taimi ní.
Neongo pe ko e hā hotau ngaahi ʻahiʻahí, mo e lahi ʻo e fakahinohino fakalaumālie ʻoku tau maʻu ʻi he ʻaho ní, te tau taʻehoungaʻia kapau he ʻikai ke tau houngaʻia ʻi hotau ngaahi tāpuakí.
Fakamālō atu ʻi ho tuʻunga totonú mo e meʻa ʻoku mou faí. ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo e māmaní. ʻOkú Ne moʻui mo ʻomi ʻa e ʻofa mo e fakahinohino ʻoku fiemaʻu ke tau toe foki hake ai kiate Iá. ʻOku ou fakamoʻoni ki ai ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.