Ua Toefuatai Mai le Ekalesia a Iesu Keriso
E mafai e tagata uma ona olioli i faamanuiaga o le Ekalesia a Iesu Keriso i le lalolagi i aso nei.
Na Faatuina e Iesu Keriso Lana Ekalesia
- O se vaega autu o le galuega a Iesu Keriso i le lalolagi o le faatulagaina lea o Lana Ekalesia.
- Sa ia valaauina Aposetolo e Toasefululua e aoao ma faasalalau atu le talalelei.
- Sa ia tuuina atu i Aposetolo le pule e galulue ai i le suafa o le Atua, lea ua lauiloa o le perisitua (tagai i le
Mataio 10:1 –10 ).
- Ina ua mavae le faasatauroina o Iesu, sa feagai Ana Aposetolo ma le feteenaiga ma sauaga, i nisi o tulaga e oo atu ai i lo latou oti.
- O nisi tagata sa faaaoga sese tapuaiga e taumafai ai e faateleina lo latou lava malosi po o le malepe ese atu i ni lotu fou e faauigasese ai aoaoga a le Faaola.
- I le aluga o taimi, sa aveesea le perisitua mai le lalolagi ma e tele upumoni taua na leiloloa.
- I le 1500, na iloa ai e tagata e pei o Matini Luteru ma Ioane Kalavini le tulaga le atoatoa o le faaKerisiano ma sa taumafai e toefaatulaga nei ekalesia.
- E tele lotu fou sa faatulagaina e mulimuli faamaoni ai ia Iesu Keriso ma Ana uluai aoaoga.
- Ae paga lea, o nei tapuaiga sa lei i ai lava le pule o le perisitua mai le Atua e faatino ai sauniga e pei o le papatisoga po o le faamanatuga o le Tausamaaga a le Alii.
Sa Valaauina Iosefa Samita o se Perofeta
E ui lava i taumafaiga na faia i le taimi o le Toefaatulagaina Porotesano, o se toefuataiga atoa, na taitaia e se perofeta na filifilia e le Atua, sa manaomia.
O le taimi mo lena toefuataiga na oo mai i le 1820 ina ua amata ona lagona e se tamaitiiti e 14 tausaga le matua e igoa ia Joseph Smith, i ana upu, “matua leai se toafilemu” e uiga i le manuia o lona agaga ma po o le fea le ekalesia e tatau ona ia auai (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:8 ).
I se tasi aso, ao ia suesueina le Tusi Paia, na faitau ai Iosefa: “A e afai ua leai se poto i so outou ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia” (Iakopo 1:5)
O lenei mau sa i ai se aafiaga mamana ia Iosefa, na uunaia ai o ia e sue se togavao filemu o laau lea sa ia tatalo ai ma lona loto atoa mo le taitaiga a le Atua. Sa ia tusia lenei tala o le mea na sosoo ai:
O le taimi mo lena toefuataiga na oo mai i le 1820 ina ua amata ona lagona e se tamaitiiti e 14 tausaga le matua e igoa ia Joseph Smith, i ana upu, “matua leai se toafilemu” e uiga i le manuia o lona agaga ma po o le fea le ekalesia e tatau ona ia auai (
I se tasi aso, ao ia suesueina le Tusi Paia, na faitau ai Iosefa: “A e afai ua leai se poto i so outou ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua; ona foaiina mai ai lea ia te ia” (Iakopo 1:5)
O lenei mau sa i ai se aafiaga mamana ia Iosefa, na uunaia ai o ia e sue se togavao filemu o laau lea sa ia tatalo ai ma lona loto atoa mo le taitaiga a le Atua. Sa ia tusia lenei tala o le mea na sosoo ai:
Na ou vaaia ai se malamalama faaniutu i luga a’e tonu lava o lo’u ulu, ua sili atu le pupula i le la, ua alu ifo malie lava se’ia oo mai i o’u luga. ... Ina ua oo mai le malamalama i o’u luga, sa ou vaaia ni Tagata e toalua, o lo laua pupula ma le mamalu e lē mafaamatalaina, o tutu mai i o’u luga ae i le ea. Sa fetalai mai le tasi o i la’ua ia te a’u, ma fofoga mai ia te a’u i lo’u igoa ma fetalai mai, a’o tusi ane i le tasi—O Lo’u Atalii Pele lenei. Faalogo ia te Ia! (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16–17 .
Na faaali mai le Atua le Tama ma Lona Alo o Iesu Keriso ia Iosefa Samita, ma ta‘u atu ia te ia ua faamagaloina ana agasala ma e le tatau ona auai o ia i se tasi o ekalesia. Nai lo o lena, sa filifilia Iosefa e avea ma perofeta a le Atua o lē o le a toefuatai mai le Ekalesia moni a Iesu Keriso i le lalolagi.
O le Ekalesia Toefuataiina
E ala mai ia Iosefa Samita, na toefuatai mai ai e Iesu Keriso le Ekalesia lava lea e tasi na Ia faatuina i aso anamua, o lona uiga:
Sa toefaatuina le Ekalesia faatasi ma seperofeta ma Aposetolo e Toasefululua .
Tusi a Mamona , o se tasi lea o molimau ia Iesu Keriso. O lenei tusi o tusitusiga paia na tusia e perofeta i Amerika anamua, ma sa faaliliuina e Iosefa le tusi e ala i musumusuga faalelagi.
E ala i le Tusi a Mamona mafaaaliga i ona po nei mai le Atua , o upumoni taua e uiga i le fuafuaga a le Atua mo i tatou ma lo tatou faamoemoega i le lalolagi na faaalia mai. O nei faaaliga e aofia ai:
Sa toefaatuina le Ekalesia faatasi ma se
- O soo o Keriso e mafai ona papatisoina i Lana Ekalesia faatasi ai ma le pule tatau o le perisitua mai le Atua ma tuuina atu i ai le meaalofa o le Agaga Paia.
- O sauniga faalelotu taua ua lauiloa o sauniga o le perisitua na toefuatai mai i le lalolagi, e aofia ai le mana e tuufaatasia ai aiga mo le olaga nei ma le faavavau atoa.
E ala i le Tusi a Mamona ma
- Se malamalama loloto atu i matafaioi a Iesu Keriso.
- O le malamalamaaga sa tatou nonofo ma le Atua ae tatou te le’i o mai i le lalolagi.
- O le malamalama ua tatou i ai iinei ina ia avea atili e faapei o lo tatou Tama Faalelagi ma toe foi atu e toe mau faatasi ma Ia.
- O le faamautinoaga e mafai ona tatou nonofo
faatasi o ni aiga e faavavau.
I le aso, O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o loo faaauau pea ona taitaiina e se perofeta soifua, ma Aposetolo. O a latou aoaoga mo nei “aso e gata ai” e aofia ai le faateleina o lo tatou taulai atu i le Faaola, tausia o e matitiva, faamutaina feteenaiga patino i o tatou olaga, ma le faamalolosia o aiga. Faafetai i la latou taitaiga faaperofeta ma le poto, e faitau miliona tagata i le salafa o le lalolagi e mafai ona maua faamanuiaga o le Ekalesia toefuataiina a Iesu Keriso.