Founga ʻe Lava ke Vahevahe ai ʻe he Kakai Lalahi Kei Talavoú ʻa e Ongoongoleleí
Ko hoʻo ngaahi ngāue ke ʻofa, vahevahe, mo fakaafé te ne tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi ʻo nau maʻu ʻa e “fiefia, ʻamanaki lelei, nonga, mo ha taumuʻa lahi ange” (Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki Hono Vahevahe ʻo e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí [2023], 2).
Ngaahi Founga ke Vahevahe ai ʻe he Kakai Lalahi Kei Talavoú ʻa e Ongoongoleleí
-
ʻOua ʻe fakamaauʻi e niʻihi kehé; ʻofa pē ʻiate kinautolu.
-
Fakamolemoleʻi ha tokotaha pe kole fakamolemole ki ha taha naʻá ke fakamamahiʻi.
-
Fakavave ke tokoniʻi e niʻihi kehé.
-
Fakamatalaʻi ʻa e founga kuo ngaohi ai ʻe hoʻo tuí ke lelei ange hoʻo moʻuí. Fehuʻi ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo ʻenau tuí.
-
Vahevahe ha post mei ha ʻakauni mītia fakasōsiale ʻa e Siasí.
-
Ko e taimi ʻe fehuʻi atu ai ha ngaahi kaungāmeʻa fekauʻaki mo hoʻo fakaʻosinga ʻo e uiké, talanoa fekauʻaki mo e ʻalu ki he lotú mo e ngaahi ʻekitivitī ʻa e Siasí.
-
Fokotuʻu ha kulupu ako folofola, pea fakaafeʻi ha tokotaha mei ha tui fakalotu kehe.
-
Fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ki ha ʻekitivitī faka-Siasi pe ko ha polokalama fakatahataha.
-
Fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ki ha kalasi ʻinisititiuti pe ʻekitivitī.
-
Fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ki ha konifelenisi ʻa e kakai lalahi kei talavoú pe ʻalu ki he lotú.
-
Fakaafeʻi ha kaungāmeʻa ki ha feituʻu ʻoku fakatahataha ki ai ʻa e kakai lalahi kei talavoú.
Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni ʻe Lava ke Vahevahe ʻe he Kakai Lalahi Kei Talavoú mo e Ngaahi Kaungāmeʻá
Akonaki Fakaepalōfitá
Lotua maʻu pē ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí, pea falala ʻe tokoni atu ʻa e Tamai Hēvaní ke ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku mateuteu ho fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e niʻihi kehé ke maʻú.
ʻI hoʻo vahevahe ha ngaahi fakaafe, te ke lava ʻo tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau liliu makatuʻunga ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau kamata mamata “ʻo fakafou ʻi he fakakaukau ki he palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní” (Neil L. Andersen, “Hoko ko ha Tokotaha Fuakava ʻi he Lotolotonga ʻo ha Kakai Fuakava,” Liahona, Fēpueli 2022, 11) pea maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku maʻu mei hono fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. Neongo pe ko e hā ʻa e olá, te ke ongoʻi ha ʻofa lahi ange ʻa Kalaisi ʻi hoʻo moʻuí, pea te Ne tāpuekina koe ʻaki ha loto-toʻa lahi ange mo ha loto holi ke vahevahe.
Kuo fakalotolahi mai ʻe Palesiteni Nalesoni: “ʻOku ʻi ai [ho] fatongia toputapu ke vahevahe e mālohi mo e melino ʻa Sīsū Kalaisí kiate kinautolu kotoa pē ʻe fie fanongo mo tuku ke pule e ʻOtuá ʻi heʻenau moʻuí. … ʻOku mou mahuʻinga kotoa ki he ʻEikí” (“Malangaʻi e Ongoongolelei ʻo e Melinó,” Liahona, Mē 2022, 6). Vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi hoʻo moʻui fakaʻahó. Kapau kuo teʻeki ke ke fili ke ke ngāue fakafaifekau kakato ko ha faifekau malanga pe faifekau tokoni, fakakaukau ke ke fai ia he taimí ni.