Ko Hono Akoʻi mo Akó
Ko Hono Kumi ʻa e Ngaahi Fekauʻaki ʻa e Tupuʻangá mo e Olá ʻi he Folofolá


“Ko Hono Kumi ʻa e Ngaahi Fekauʻaki ʻa e Tupuʻangá mo e Olá ʻi he Folofolá,” Ngaahi Taukei Ako Folofolá (2024)

Ko Hono Kumi ʻa e Ngaahi Fekauʻaki ʻa e Tupuʻangá mo e Olá ʻi he Folofolá

Fakaʻuhingaʻí

Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ongo foʻi lea tupuʻanga mo e ola. Fakamatalaʻi ange ʻoku tau lava ʻo vakai ki ha ngaahi fekauʻaki lahi ʻi he tupuʻangá mo e olá ʻi he folofolá. Ko e tupuʻangá ʻe lava pē ko ha faʻahinga tōʻonga pe meʻa naʻe hoko ʻokú ne fakatupu ha ikuʻanga—ko ha ola pe nunuʻa. ʻE lava ke tokoni ʻa hono kumi ʻa e fekauʻaki ʻa e tupuʻangá mo e olá ʻi he folofolá ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he fekumi ki he ngaahi fekauʻaki ʻa e tupuʻangá mo e olá ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi palōmesi, ngaahi tāpuaki, ngaahi fakatokanga, mo e ngaahi ʻuhinga ʻa e ʻEikí ki Heʻene ngaahi tauteá.

Vahevahe ʻa e fanga kiʻi tokoni ko ʻeni ki hono ʻiloʻi ʻo e ngaahi fekauʻaki ʻa e tupuʻangá mo e olá ʻi he folofolá:

  • ʻAi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi filí, ʻulungāngá, mo e angafaí (ngaahi tupuʻangá) pea mo e ikuʻangá pe nunuʻa (ngaahi ola) ʻoku muiaki mai aí.

  • Kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau tuhu ki he fekauʻaki ʻa e tupuʻangá mo e olá ʻo hangē ko e ko e meʻa, ko ia ʻoku tau vakai, koʻeuhí, ko ia ai, mo e kapau ʻe … leva.

Fakatātaaʻi

Fakaʻaongaʻi ha taha ʻo e ngaahi sīpinga ko ʻení pe ko ha sīpinga pē ʻaʻau ke fakatātaaʻi ʻa e taukei ko ʻení.

  • Lau fakataha mo e kalasí ʻa e Mātiu 14:14. Kumi ke ʻiloʻi ʻa e tupuʻanga naʻá ne tataki ʻa e Fakamoʻuí ke Ne fakamoʻui ʻa e mahakí:

    Naʻe “mamata [ʻa Sīsū] ki ha kakai tokolahi, pea ʻofa mamahi ia kiate kinautolu” (tupuʻangá), “ʻo ne fakamoʻui ʻenau ngaahi mahakí” (olá).

    ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi ʻa e fekauʻaki ʻa e tupuʻanga mo e ola ko ʻení ke mahino kiate kitautolu ʻoku tāpuekina kitautolu ʻe he Fakamoʻuí ʻaki Hono mālohi faifakamoʻuí koeʻuhí ko ʻEne manavaʻofa kiate kitautolú.

  • Lau fakakalasi ʻa e 2 Nīfai 1:9 . Te ke lava ʻo fakahinohino ange ʻa e foʻi lea ʻe fakatatau pea fakamatalaʻi ʻe lava ke fakaʻilonga mai ʻe he foʻi leá ni ha fekauʻaki ʻa e tupuʻangá mo e olá. Hili iá pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngāué (tupuʻangá) ʻe iku ki hano maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí (olá):

    “ʻE fakatatau ki he tauhi ʻe kinautolu ʻa ia ʻe ʻomi ʻe he ʻEiki ko e ʻOtuá mei he fonua ko Selusalemá, ʻa ʻene ngaahi fekaú” (tupuʻanga), “ʻa ʻenau tuʻumālie … [pea] ʻe tāpuekina ʻa kinautolu ʻi he funga ʻo e fonuá ni” (olá).

    ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi e fekauʻaki ʻa e tupuʻanga mo e ola ko ʻení ke tau ʻiloʻi ko e taimi ʻoku tau tauhi ai ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne fakakoloa mo tāpuekina kitautolu.

Fakaangaanga

Fili ha potufolofola mei he folofola ke laukonga he uike ní, pe fili mei he ngaahi potufolofola ʻi laló. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau ako ʻa e potufolofolá, ʻo kumi ʻa e fekauʻaki ʻa e tupuʻangá mo e olá. Ka hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau fevahevaheʻaki ʻa e meʻa ko ʻeni ʻo tautau toko ua pe ʻi ha fanga kiʻi kulupu: (1) ko ha fekauʻaki e tupuʻangá mo e olá naʻa nau ʻilo pea mo (2) ha ʻilo naʻa nau maʻu pe tefitoʻi moʻoni te nau lava ʻo ako mei ai.

Ngaahi potufolofola lahi ange ke fakaangaangá:

Fakaafe pea Toe Vakaiʻi

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakaangaanga hono kumi ʻa e ngaahi fekauʻaki ʻa e tupuʻanga mo e ola ʻi he folofolá ʻi he lolotonga ʻenau ako fakatāutahá. Manatuʻi ke toe vakaiʻi mo tuku ha taimi ki he kau akó ke nau vahevahe ai e meʻa ʻoku nau ʻiló pea mo e founga ʻoku tokoni ai ʻa e taukei ko ʻení ke mahino lelei ange kiate kinautolu ʻa e folofolá. Kumi ha ngaahi faingamālie ke hokohoko atu ai hono fakaangaanga ʻa e taukei ko ʻení ʻi he kalasí.