Seminelí
Ko Hono Kumi ha Faifakahinohinó: ʻOku Tuku ʻe he ʻEikí ha Kau Faʻifaʻitakiʻanga ʻi Hotau Halá


“Ko Hono Kumi ha Faifakahinohinó: ʻOku Tuku ʻe he ʻEikí ha Kau Faʻifaʻitakiʻanga ʻi Hotau Halá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Ko Hono Kumi ha Faifakahinohinó: ʻOku Tuku ʻe he ʻEikí ha Kau Faʻifaʻitakiʻanga ʻi Hotau Halá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Ko e Teuteu ki he Ako mo e Ngāue Maʻuʻanga Moʻui ʻi he Kahaʻú: Lēsoni 191

Ko hono Kumi ha Faifakahinohinó

ʻOku Tuku ʻe he ʻEikí ha Kau Faʻifaʻitakiʻanga ʻi Hotau Halá

A series of images showing mentors talking to individuals, groups of people talking together, training on the computer, working on a forklift in the warehouse, working in D.I., working on a computer and answering phones and graduating from college.

ʻI hoʻo fakakaukau ki hoʻo moʻuí, kuo tokoniʻi fēfē koe ʻe ha kau faifakahinohino falalaʻanga? Meia Mōsese mo Sōsiua kia ʻĪlai mo Samuela, ʻoku fakatātaaʻi ʻe he ngaahi talanoa mei he folofolá ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi vā fetuʻutaki feakoʻiʻakí. ʻOku tataki kitautolu ʻe he ngaahi talanoa ko ʻení ki heʻetau ongo faifakahinohino haohaoá, ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke faʻu ʻe he kau akó ha palani ke ʻiloʻi pea fetuʻutaki mo ha niʻihi te nau ala hoko ko ha kau faifakahinohino ki he akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ngaahi taumuʻa fakaako mo fakangāue lolotongá mo e kahaʻú. Kole ki he kau akó ke hiki ha lisi ʻo ha kakai lalahi falalaʻanga te nau lava ʻo hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga pe kau faifakahinohino ke tokoni ke nau lavaʻi e ngaahi taumuʻa ko ʻení pea ʻomi ʻenau lisí ki he kalasí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko hai te ke fie muimui ki aí?

A young man walking with a walking stick on a trail.

Fakakaukau ke kamata e lēsoní ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku nau kau ʻi ha kulupu ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ne ʻamanaki ke nau kamata fononga ʻi ha vaotā matolu. Naʻe talaange ki he kulupú ʻe faingataʻa ʻa e fonongá, ka ʻe fakaofo ʻa e feituʻu ʻoku nau fakataumuʻa ki aí pea feʻunga mo ʻenau feingá. Naʻe fakaafeʻi ʻa e kulupú ke nau fili ha taha ke ne tataki kinautolu.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻulungaanga te ke fiemaʻu ki hoʻo faifakahinohinó? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Te ke tali fēfē ange kapau ʻe fokotuʻu atu ʻe ha mēmipa ʻo e kulupú he ʻikai te ke fiemaʻu ha fakahinohino?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e tūkunga ko ʻení ki heʻenau ngaahi palani fakaakó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí. Te ke lava ʻo talaange ʻe nofotaha ʻa e lēsoni ko ʻení ʻi hono ʻiloʻi mo fetuʻutaki ki he kau faifakahinohinó.

Fakatokangaʻi ange: Mahalo ʻe ʻi ai ha kau ako ʻoku ʻikai ke nau sio ki he fiemaʻu ke ʻi ai ha faifakahinohinó. Te ke lava ʻo kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e mahuʻinga ʻo e kau faifakahinohinó mo e ngaahi tafaʻaki te nau lava ʻo maʻu ai ha tokoni he ʻaho ní. Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó, hangē ko ha tokotaha tatakí, ʻe lava ke ʻomi ʻe ha faifakahinohino ha aʻusia mo ha ʻilo ʻe lava ʻo tokoni ke tau fakahoko ʻa e ngaahi fili ki he akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Ako e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻo kumi e founga ʻe lava ke tataki ai koe ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he faleʻi ʻa e kau faifakahinohinó.

Naʻe pehē ʻe Brother Militoni Kamako, ko e Tokoni ʻUluaki mālōlō ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté:

Milton Camargo, first counselor in the Sunday School general presidency called in 2019 takes an official portrait i August 2022..

ʻI ha taimi lolotonga hoʻo fononga [ʻi he] akó … mahalo te ke ongoʻi lōmekina ʻi he lahi ʻo e ngaahi meʻa ke faí. Kātaki ʻo manatuʻi ʻoku ʻikai ke ke tuenoa lolotonga hoʻo ngaahi faingataʻaʻiá. Kuo tuku atu ʻe he ʻEikí ha kakai tokolahi te nau lava ʻo poupouʻi koe—kau mēmipa ʻo e fāmilí; kau taki ʻo e Siasí; ngaahi kaungāmeʻá; pea pehē ki hoʻo kau faiakó, kau faifakahinohinó, pe kau tokoni fakafaiakó. Pea ko e moʻoni, ʻoku mateuteu maʻu pē ʻa e ʻEikí ke fakafiemālieʻi mo fakamālohia koe. (“Persevere with the Lordʻs Help” [fakataha lotu Fakaemāmani Lahi ʻa e BYU–Pathway, 1 Māʻasi 2022], 2, byupathway.edu)

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

Official Portrait (as of June 2016) of Elder Ronald A. Rasband of the Quorum of the Twelve Apostles.

Kuo muʻomuʻa ʻiate kitautolu ha kau [faifakahinohino], pea ʻoku nau ʻilo ʻa e halá. … ʻOku hoko ha taha taukei mo falalaʻanga ange ko ha fai fakahinohino lelei mo ha fai faleʻi ki ha taha ʻoku ʻikai fuʻu taukei, ʻoku tokoni ke fatu e mahino ʻa e tokotaha ko iá mo akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni te ne ʻai ia ke ngāue lelei ange, mālohi, fakapotopoto mo mahuʻinga ange ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻOtuá” (“Thy Friends Do Stand by Thee” [Brigham Young University devotional, Mar. 7, 2010], 3, speeches.byu.edu).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe mei he faleʻi ko ʻení?

    Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau faifakahinohino falalaʻangá.

    Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he meʻá ni:

  • Ko e fē ha taimi kuó ke maʻu ai pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ha tokoni mei ha tokotaha faifakahinohino?

  • Ko e hā ha ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi ʻo hoʻo akó pe palani ngāue maʻuʻanga moʻuí ʻe ʻaonga ki ai hono tataki koe ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha faleʻi ʻa ha taha faifakahinohino?

Te ke lava ʻo vahevahe ha sīpinga ʻo ha taha kuo hoko ko ha faifakahinohino kiate koe. Fakakaukau ke vahevahe hoʻo aʻusia ʻi he ngāue mo e tokotaha ko iá pea mo e founga kuó ne tokoniʻi ai koe ke ke vakai ki he tataki ʻa e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí.

ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke ʻiloʻi ha kau faifakahinohino falalaʻanga ʻi hoʻo moʻuí te nau lava ʻo tokoniʻi koe ke ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí ʻi hoʻo fai ʻa e ngaahi fili fekauʻaki mo e akó mo e ngaahi palani ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Ngaahi sīpinga fakafolofola ʻo e faifakahinohinó

Mahalo ʻe tokoni ke vahevahe ko e taha ʻo e ngaahi huafa ʻoku foaki ki he Tamai Hēvaní ko e “Tangata ʻo e Akonaki,” (vakai, Mōsese 7:35). Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke lau ʻa e Sione 5:19–20 mo e Sione 8:26–28, ʻo kumi e founga naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Te ke lava ʻo fai ha fehuʻi hangē ko ʻení:

  • Ko e hā ha meʻa ʻe lava ʻeni ʻo tokoni ke mahino kiate kitautolu fekauʻaki mo e fiemaʻu ʻe he Fakamoʻuí ha tokotaha faifakahinohinó?

Mahalo ʻe talaatu ʻe he kau akó naʻe ako ʻa Sīsū mei he sīpinga ʻa ʻEne Tamaí mo fekumi ki he faleʻi mo e fakahinohino ʻa ʻEne Tamaí.

Hili e vahevahe ʻa e kau akó, te ke lava ʻo ʻoange ʻa e ngaahi sīpinga fakafolofola ko ʻeni ʻo hono tataki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ʻo fakafou ʻi ha kau fai fakahinohino ne ueʻi fakalaumālie. ʻE lava ke ngāue fakataha ʻa e kau akó mo hanau hoa pea fili ha fakamatala ʻe taha ke ako mo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻoku hoko aí.

Mōsese mo Sōsiua: Teutalōnome 3:21–22 (Ko hono tataki ʻe Mōsese ʻa Sōsiuá), 28 (ko e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Mōsesé)

Ko Tēpola ko e palōfita fefiné mo Pēlaki, ko ʻene ʻeikitau fakakautaú: Fakamaau 4:4–10, 14; Fakamaau 5:1–3 (fakafiefiaʻi e ikuna ʻa ʻIsilelí)

Ko e taulaʻeiki lahi ko ʻĪlaí mo e palōfita kei talavou ko Samuelá: 1 Samuela 3:1–10

  • Naʻe ʻomi fēfē ʻe he ʻEikí ʻEne fakahinohinó ʻo fakafou ʻi he faifakahinohino ko ʻení?

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e fakamatala ko ʻení ki ha taha ʻoku momou ke kumi tokoni mei ha tokotaha faifakahinohino?

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke nau ʻiloʻi mo faʻu ha palani ke fetuʻutaki mo ha niʻihi ʻe ala hoko ko ha kau faifakahinohino.

fakaʻilonga seminelí ʻOange ʻa e laʻipepa tufa “Ko Hono Kumi ha Tokotaha Faifakahinohinó” ki he tokotaha ako takitaha. Vahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu pe ngaahi hoa ke fakakakato ʻa e laʻipepa tufá. Ko ha founga ʻe taha, ko hono tuku takai ʻa e konga takitaha ʻo e laʻipepa tufá ʻi he lokí pea fakaafeʻi e kau akó ke vilo takai pea fakakakato ʻa e ʻekitivitī takitaha.

‘E tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻi ha kau faifakahinohino falalaʻanga

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau aleaʻi ʻi he kulupú. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau palaní mo e kalasí.

ʻE ala tokoni ke fakamatalaʻi ange ʻe lava ke tokoni ʻa e mātuʻá, kau faiakó, kau faifaleʻi ʻo e akó, mo ha niʻihi kehe ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha faifakahinohino ʻoku feʻungá. ʻOku ʻi ai ha ngaahi kolo, uooti, mo ha ngaahi siteiki ʻe niʻihi ʻe lava ke ʻi ai haʻanau mataotao ʻi he akó mo e ngāue maʻuʻanga moʻuí. Fakakaukau ke fakapapauʻi ki he kau akó ʻoku tuku ʻe he ʻEikí ha kakai falalaʻanga tokolahi ʻi hotau halá ʻa ia te nau lava ʻo hoko ko ha kau faifakahinohino. ʻOku ʻi ai ha kakai ʻe niʻihi ʻoku nau hoko ko ha kau faifakahinohino taimi nounou mo feau ha ngaahi fiemaʻu pau ʻoku tau maʻu. ʻE lava ke ngāue fakataha mo kitautolu ha kau faifakahinohino ʻi ha vahaʻataimi lōloa ange.

Fakaafeʻi e kau akó ke kole e tokoni ʻa e Tamai Hēvaní ke kumi mo fetuʻutaki mo ha kau faifakahinohino te nau lava ʻo tokoniʻi kinautolú. Fakamoʻoni ange te Ne foaki kiate kinautolu ʻa e tokoni ʻoku nau fiemaʻú.