Seminelí
Siviʻi Hoʻo Akó, Konga 1: Mōsese 1–5; ʻĒpalahame 1–3; Sēnesi 37; 39; 41


“Siviʻi Hoʻo Akó, Konga 1: Mōsese 1–5; ʻĒpalahame 1–3; Sēnesi 37; 39; 41,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Siviʻi Hoʻo Akó, Konga 1: Mōsese 1–5; ʻĒpalahame 1–3; Sēnesi 37; 39; 41,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Fakalahi ki he Tohí

Siviʻi Hoʻo Akó, Konga 1

Mōsese 1–5; ʻĒpalahame 1–3; Sēnesi 37; 39; 41

ʻE lava ke tokoni ʻetau fakakaukau mo siviʻi ʻetau ako fakalaumālié ke tau ʻunu ʻo ofi ange ai ki he Fakamoʻuí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ke manatuʻi mo vakaiʻi ʻa e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hoʻo ngaahi aʻusia ʻi hono ako ʻo e Mōsese 1–5; ʻĒpalahame 1–3; mo e Sēnesi 37; 39; 41 ke ke tupulaki fakalaumālie mo ofi ange ai kia Sīsū Kalaisí. Kumi ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ha niʻihi ʻo hoʻo talí mo ha ngaahi kaungāmeʻa pe ko ha kau mēmipa ʻo e fāmilí.

Fakatokangaʻi ange: Kimuʻa pea fakakakato e sivi ko ʻení, fakapapauʻi ke fakakakato e laukonga ʻoku fiemaʻú kapau kuo teʻeki ai ke ke fakahoko ia: Mōsese 1–5; ʻĒpalahame 1–3; mo e Sēnesi 37; 39; 41.

Ko e hā e meʻa ʻokú ke akó? ʻOku fēfē nai hoʻo fakalakalaká?

Zina Flowers and Zina Seeds

Fakakaukau ki he founga ʻo e hoko ha tengaʻi ʻakau ko ha matalaʻiʻakaú.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻe fiemaʻu ʻe ha tengaʻi ʻakau ke aʻusia ai hono tuʻunga malavá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku faitatau ai ʻa e founga ʻo e hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí mo e founga ʻo e hoko ʻa e tengaʻi ʻakaú ko ha matalaʻiʻakaú?

Fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke hiki ʻi hoʻo tohinoa akó hoʻo fakalakalaka ʻi he hoko ʻo hangē ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻi hoʻo ako ʻa e Fuakava Motuʻá. ʻI hoʻo tohí, ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke manatuʻi ha ngaahi moʻoni kuó ke ako. ʻE lava foki ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga kuó ke tupulaki fakalaumālie ai.

Fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ola ʻo e Hingá mo e fatongia ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau Huhuʻí

ʻOku mahuʻinga ke mahino ko e Hingá ko ha konga ia ʻo e palani ʻa e Tamai Hēvaní pea mo e fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi Heʻene hoko ko hotau Huhuʻi mei he ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá. Fili ha taha ʻo e ngaahi tefito ʻi laló. Toe vakaiʻi ʻa e Mōsese 4:6–13; 22–25; 5:5–12, pea fakakaukau ki he founga te ke fakamatalaʻi ʻaki e tefito naʻá ke filí.

  1. Ko e fili ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ne iku ki he Hingá

  2. Ko e ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá kia ʻĀtama mo ʻIvi pea mo e kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní

  3. Founga ʻoku huhuʻi ai kitautolu ʻe he Fakamoʻuí mei he ngaahi nunuʻa ʻo e Hingá

Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga te ke fakamatalaʻi ai ʻa e tefito naʻá ke filí pea akoako fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefito ko ʻení ki ha mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻa, pe ko hoʻo faiako seminelí.

Ko hono fakatupulaki ʻetau loto-holi ke fakakakato hotau tuʻunga mo e taumuʻa fakalangí

Old Testament Lesson 21 - Identity

Tā ha fakatātā ʻo ha tokotaha te ne lava ʻo fakafofongaʻi koe. Tohi ʻi loto ʻi he fakatātā ko ʻení, pe ofi ki ai, ʻa e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo ho tuʻunga fakalangi ne ke ako kimuí ni ʻi he Fuakava Motuʻá. Kapau ʻe lava, ʻai ke fakataautaha ʻa e ngaahi fakamatala ko ʻení ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e “ko aú” pe “ʻOku oú.” Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi potufolofola ko ʻeni kuó ke ako kimuí ni maí ke tokoni atu:

ʻĒpalahame 3:22–23

Mōsese 1:1–11

Mōsese 1:12–24

Sēnesi 1:26–27

Fili leva ha taha ʻo e ongo ʻekitivitī ko ʻení ke fakakakato:

Fili A: Fakamatalaʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi ʻe lava ke tokoniʻi ai ha taha ʻi hono ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení. Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he tūkunga takitaha.

Fili E: Fakakakato ʻa e ngaahi kupuʻi lea ko ʻení:

ʻE lava ke tokoniʻi au ʻe hono ʻiloʻi e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he taimi

  • ʻOku ou fakakaukau ai pē kiate au koeʻuhí …

  • ʻOku ou fehangahangai ai mo e ʻahiʻahí koeʻuhí …

  • ʻOku ou fengāueʻaki ai mo e niʻihi kehé koeʻuhí …

  • ʻOku ou fai ai ha ngaahi fili koeʻuhí …

Ko e kau atu ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí

ʻOku tau ako ʻi he Fuakava Motuʻá fekauʻaki mo e talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he fale ʻo ʻIsilelí ʻoku ʻiloa ko e Fuakava faka-ʻĒpalahamé. Lau ʻa e ʻĒpalahame 2:8–11 ke toe vakaiʻi pe ko e hā ʻa e fuakava ko ʻení. Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e toʻu tupu ʻo e Siasí ke nau tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fai ʻa e fuakava ko ʻení mo e ʻEikí. ʻOku ui ʻeni ko hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e founga te tau lava ai ʻo kau ki aí:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, “Ko ha taimi pē ʻoku tau fai ai ha faʻahinga meʻa ʻoku tokoni ki ha taha—ʻi ha tafaʻaki pē ʻo e veilí—ke ne fakahoko mo tauhi ʻene ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ʻoku tau tokoni ai ke tānaki ʻa ʻIsileli” (“Tuku ke Lāngilangiʻia ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Nōvema 2020, 92–93).

Fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo kau longomoʻui ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻaki hano faʻu ha fakatātā hangē ko ʻení, ʻi hoʻo tohinoa akó. Hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú mo e ongó ʻi he siakale takitaha.

Hokohoko atu ke fekumi ki he tokoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke ʻiloʻi e ngaahi founga te ke lava ai ʻo kau ʻi hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Neongo mahalo kuo ʻikai te ke fai ha meʻa lahi ke tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí, ka te ke lava ʻo kamata he taimí ni. ʻE tāpuakiʻi koe mo e niʻihi kehé ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo fakahoko hoʻo palaní.