Seminare
Esekielu 47: O Faamanuiaga o le Malumalu


“Esekielu 47: O Fa’amanuiaga o le Malumalu,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Esekielu 47: O Fa’amanuiaga o le Malumalu,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: Lesona 141

Esekielu 47

O Fa’amanuiaga o le Malumalu

And the River Will Grow

E tu’uina mai e le Atua le tele o fa’amanuiaga iā i tatou e ala i la tatou tapua’iga i le malumalu.Na va’aia e Esekielu i se fa’aaliga se malumalu o aso e gata ai o le a fausia i Ierusalema.Sa ia va’aia le tafe mai o le vai mai lenei malumalu, faalafulemu ai le laueleele o lo o siomia ai ma aumaia le ola i le Sami Mate.O le fa’aaliga ua fa’atusaina i fa’amanuiaga a le Ali’i e tu’uina mai iā i tatou, a o tatou tapuai atu iā te Ia i Lona malumalu.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia lagona se naunautaiga sili atu e tapua’i i le Atua i le malumalu.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Mafaufau e tuu atu i tagata a’oga fesili nei ma vala’aulia i latou e o mai saunia e fa’asoa mai a latou tali:

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

Naunautaiga e tapuai i le malumalu

Ia amata lenei lesona i se auala e fesoasoani ai i tagata a’oga ia mafaufau e uiga i lo latou manao e auai atu ma tapuai i le malumalu.Ina ia faia lenei mea, e mafai ona e fa’aali atu se ata o se malumalu.Ona, tusi lea o tali a tagata a’oga i se tasi o fesili nei i le tasi itū o le malumalu, ma a latou tali i le isi fesili i le isi itū.

  • O ā ni mafua’aga e ono mana’o ai se talavou e auai atu ma tapuai i le malumalu?

  • O ā nisi o mafuaaga latou te ono lē manana’o ai e auai atu i le malumalu?O le ā se mea atonu e fa’afaigata ai?

    O fesili mo iloiloga a le tagata lava ia e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia iloa avanoa mo le tuputupu a’e patino ma le a’oa’oina.Vala’aulia tagata a’oga ia fa’aalu se taimi e mafaufau loloto ai i fesili nei e uiga iā i latou lava.

  • O le ā le malosi o lou naunau e tapuai i le malumalu?Aiseā?

  • O ā mea atonu e taofia ai oe mai le mana’o ai e auai atu i le malumalu?

A o e suesue le Esekielu i le aso nei, saili le fesoasoani a le Ali’i e fa’ateleina ai lou naunau e auai atu ma tapuai i le malumalu.

O le fa’aaliga a Esekielu e uiga i le malumalu.

Manatua: Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e lagona le alofa o le Ali’i, e taua i lenei lesona le fa’asino atu i fa’amanuiaga e afua mai le Ali’i e faaauala mai i le malumalu, ae lē o le malumalu lava ia.

I le Esekielu 47, na va’aia e Esekielu se fa’aaliga e mafai ona fa’atusa i fa’amanuiaga e tu’uina mai e le Ali’i iā i latou uma e faia galuega tau le malumalu ma talafa’asolopito o aiga.Na amata i se avefeau fa’alelagi na aumaia Esekielu i le faitoto’a o le malumalu i Ierusalema.

Faitau le Esekielu 47:1, ma va’ava’ai mo mea na va’aia e Esekielu o sau mai le malumalu.

  • E fa’apefea ona avea le vai ma fa’atusa talafeagai o fa’amanuiaga a le Ali’i?

O nisi o tali e ono aofia ai e faapea o vai e aumaia le ola, e mana’omia e tagata uma, faamamā, ma e avanoa mo tagata uma.I le taimi o Lana auaunaga i le lalolagi, na fa’atusa ai e le Fa’aola o Ia lava ma fa’amanuiaga ua Ia ofoina mai i le vai faaola (taga’i i le Ioane 4:10; 7:37–39).

E ono aoga mo le gaoioiga lenei e fa’amatala ai o le kupita o se iunite o fuataga, e amata mai i le tulilima e o’o i le tumutumu o tamatama’ilima, pe tusa ma le 18 i le 21 inisi po o le 45 i le 53 senitimita.

Faitau le Esekielu 47:2–5, va’ava’ai pe o le ā le loloto o le vai na oo iai a o tafe atu i fafo o le malumalu.

Ona o le a’oa’oga a le Ali’i i lenei tala e matuā manino i le va’ai, e mafai ona fesoasoani lea e tusiata mea ua tatou a’oa’oina.I le afa pito i luga o le itulau o lau api tala’aga o suesuega, tusiata se fa’aataga faigofie o se malumalu ma le vai o tafe mai ai.(O le a e tusiata nisi o mea o le vaega o alu iai le vai i le afa pito i lalo i se taimi mulimuli ane.)

Afai e aoga, e mafai ona matamata tagata a’oga i le “And the River Will Grow,” e maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailo taimi 0:26–1:29.

3:45
  • O le ā se mea e te manatu ua a’oa’o mai e le Ali’i i lenei fa’aaliga e uiga i fa’amanuiaga ua Ia tu’uina mai e ala i le malumalu?

Fesili atu i tagata a’oga:

  • Afai o le a e tusiata se mea i luga o lau ata e fa’atusa iai le nofoaga e leai se mea o ola po o tupuolaola ai, o le ā lena mea, ma aiseā?

Afai e toe faia le fesili lava lea e tasi iā i latou i Ierusalema i aso o Esekielu, o le tali atonu o le vaomatua o Iutaia po o le Sami Mate.Ua iai le igoa Sami Mate ona o le lē mafai ona ola pe lauolaola ai o meaola po o la’au.E iai foi le vai masima ma e lē mafai ona inuina.Afai e aoga, fa’aali pe fa’asino atu tagata a’oga i le ata “Judean Wilderness” (Ata mai le Tusi Paia, nu. 3) i le Fesoasoani mo Suesuega i le Potutusi a le Talalelei po o le Anotusi Fa’aopoopo o le Tusi Paia ina ia va’ai ai i le vaomatua i tafatafa o le Sami Mate.E mafai foi ona latou va’ava’ai i le “Physical Map of the Holy Land” (Fa’afanua o le Tusi Paia, nu. 1) ma saili le Vao o Iutaia ma le Sami Mate.

Faitau le Esekielu 47:8–9, 12, va’ava’ai po o le ā se mea e ono tupu i mea uma e pai atu iai le vai mai le malumalu, e aofia ai le Sami Mate.

Vala’aulia tagata a’oga e fa’amaea a latou ata, ma tusiata mea fa’atoa latou faitauina i le afa pito i lalo o a latou pepa.

aikona o le seminare O le mea o soso’o mai o se fa’ataitaiga o se fesili tatala e fesoasoani i tagata a’oa’o ia maua a’oa’oga fa’avae ma mataupu fa’avae o le talalelei mo i latou lava.O lenei faiga e mafai ai ona sili atu le talafeagai o le suesueina e tagata a’oga o tusitusiga paia ma mafai ai ona fa’atagaina le Ali’i e a’oa’o atu ma musuia i latou lava taitoatasi.(Mo aoaoga fa’aopoopo i lenei tomai, taga’i i le: “Fatuina o fesili sailiili tatala, e fesoasoani i tagata a’oa’o ia iloa a’oa’oga fa’avae ma mataupu fa’avae mo i latou lava, ma e lē taitaia atu ai tagata a’oga i se tali faapitoa” i le Atina’eina o Tomai o le Faia’oga.)

  • E fa’apefea ona e aoteleina mea na e a’oa’oina mai le fa’aaliga a Esekielu?

E mafai e tagata a’oga ona fa’asoa mai ni mataupu fa’avae eseese.Fa’afetai atu iā i latou mo a latou tali ma fesili atu pe aiseā e taua ai mea ua latou a’oa’oina.

O se tasi o mataupu fa’avae e mafai ona faailoa e tagata a’oga o le: A o tatou tapuai i le Ali’i i le malumalu, e Na te fa’amanuiaina i tatou i le fa’amalōlōga, ola fou, ma le tuputupu a’e.E ono manana’o tagata a’oga e tusi lenei mataupu fa’avae po o se tasi latou te faailoaina i a latou tusitusiga paia i tafatafa o le Esekielu 47:1–9.

Afai e aoga mo se malamalama’aga atili, fa’aauau le vitiō a Elder Dale G. Renlund o le Korama a le Au Aposetolo e To’asefululua ma lona aiga mai le faailo taimi 1:58–2:33.

3:45

Fa’aloloto lou malamalama

aikona o le seminare Sauni se kopi o le pepa e tufa atu “O Fa’amanuiaga o le Malumalu” mo tagata aoga ta’itasi.

Faitau le pepa e tufaina atu “O Fa’amanuiaga o le Malumalu” ma vase lalo pe li’o so’o se fa’amanuiaga e tulaga ese iā te oe.

Blessings of the Temple

I luga o a latou atatusi, e mafai ona tusi ai e tagata a’oga nei fa’amanuiaga i le vai e tafe mai le malumalu.E mafai foi ona latou fa’aopoopo atu ni fa’amanuiaga fa’aopoopo latou te manatu ua tu’uina mai e le Ali’i iā i tatou e ala mai i le malumalu.

Mafaufau e vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa a latou atatusi ma fa’amanuiaga na tusia ma se paga po o vaega toalaiti.O se isi auala, e mafai ona e tusia le ata o le vaitafe i luga o le laupapa ma fai atu i tagata a’oga e tusi le fa’amanuiaga latou te manatu iai iina.Ona mafai lea e tagata a’oga ona fa’aopoopo i a latou atatusi o fa’amanuiaga latou te manana’o e manatua mai mea na fa’asoa mai e isi.

  • O ā ni fa’amanuiaga sa tulaga ese iā te oe?

    Vala’aulia tagata a’oga e mafaufau i tali o fesili nei mo ni nai minute ae e te le’i faiina atu [ia fesili].A o latou fa’asoa mai, e te ono fai atu fesili e pei o fesili nei: “Aiseā e anoa ai lena mea iā te oe?”“Pe i ai se tasi na i ai se aafiaga tutusa faapenei?” ma “O le ā se mea e te mana’o e faaopoopo atu i mea ua mae’a ona faasoa mai?”

    Afai e nonofo tagata a’oga i se nofoaga e to’atele e lei auai atu i le malumalu ona o le mamao, ma latou te lē iloa le to’atele o tagata na auai atu i le malumalu, mafaufau e sui le fesili lona lua e fesili atu ai e uiga i fa’amanuiaga ua o’o i tagata a’oga po o isi ao latou sauni e tapua’i i le malumalu.

  • E ono mafai fa’apefea e soo se fa’amanuaiga ua e faailoaina ona fa’amalōlō pe faaolaina ai foi?

  • O anafea na e aafia ai po o isi e te iloa i se tasi o nei fa’amanuiaga mai le Ali’i e ala i le tapuai i le malumalu?

Afai e manuia tagata a’oga i le iloaina ai o isi fa’ataitaiga o ni fa’amanuiaga e maua i le tapuai i le malumalu, e mafai ona e fa’aali atu se tasi o vitiō nei:

2:50
14:43

E faapefea ou lagona e uiga i le malumalu

Ina ia fa’aiu le lesona, mafaufau e saili se vaega i luga o lau ata po o lau api tala’aga o suesuega e tusi ai ou lagona e uiga i le auai atu ma le tapuai i le malumalu ma le mauaina o fa’amanuiaga a le Ali’i.Saili le fesoasoani a le Agaga Paia e tusi lelei ma sa’o ai ou lagona.

Mafaufau e vala’aulia soo se tagata a’oga e mana’o e fa’asoa mai o latou manatu ma molimau.Mafaufau e fa’asoa atu foi ou manatu ma lagona.