“Esekielu 47: O Fa’amanuiaga o le Malumalu,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Esekielu 47: O Fa’amanuiaga o le Malumalu,” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai
Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: Lesona 141
Esekielu 47
O Fa’amanuiaga o le Malumalu
E tu’uina mai e le Atua le tele o fa’amanuiaga iā i tatou e ala i la tatou tapua’iga i le malumalu.Na va’aia e Esekielu i se fa’aaliga se malumalu o aso e gata ai o le a fausia i Ierusalema.Sa ia va’aia le tafe mai o le vai mai lenei malumalu, faalafulemu ai le laueleele o lo o siomia ai ma aumaia le ola i le Sami Mate.O le fa’aaliga ua fa’atusaina i fa’amanuiaga a le Ali’i e tu’uina mai iā i tatou, a o tatou tapuai atu iā te Ia i Lona malumalu.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia lagona se naunautaiga sili atu e tapua’i i le Atua i le malumalu.
Sauniuniga a le tagata a’oga: Mafaufau e tuu atu i tagata a’oga fesili nei ma vala’aulia i latou e o mai saunia e fa’asoa mai a latou tali:
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai
Naunautaiga e tapuai i le malumalu
Ia amata lenei lesona i se auala e fesoasoani ai i tagata a’oga ia mafaufau e uiga i lo latou manao e auai atu ma tapuai i le malumalu.Ina ia faia lenei mea, e mafai ona e fa’aali atu se ata o se malumalu.Ona, tusi lea o tali a tagata a’oga i se tasi o fesili nei i le tasi itū o le malumalu, ma a latou tali i le isi fesili i le isi itū.
-
O ā ni mafua’aga e ono mana’o ai se talavou e auai atu ma tapuai i le malumalu?
-
O ā nisi o mafuaaga latou te ono lē manana’o ai e auai atu i le malumalu?O le ā se mea atonu e fa’afaigata ai?
O fesili mo iloiloga a le tagata lava ia e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia iloa avanoa mo le tuputupu a’e patino ma le a’oa’oina.Vala’aulia tagata a’oga ia fa’aalu se taimi e mafaufau loloto ai i fesili nei e uiga iā i latou lava.
-
O le ā le malosi o lou naunau e tapuai i le malumalu?Aiseā?
-
O ā mea atonu e taofia ai oe mai le mana’o ai e auai atu i le malumalu?
A o e suesue le Esekielu i le aso nei, saili le fesoasoani a le Ali’i e fa’ateleina ai lou naunau e auai atu ma tapuai i le malumalu.
O le fa’aaliga a Esekielu e uiga i le malumalu.
Manatua: Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e lagona le alofa o le Ali’i, e taua i lenei lesona le fa’asino atu i fa’amanuiaga e afua mai le Ali’i e faaauala mai i le malumalu, ae lē o le malumalu lava ia.
I le Esekielu 47, na va’aia e Esekielu se fa’aaliga e mafai ona fa’atusa i fa’amanuiaga e tu’uina mai e le Ali’i iā i latou uma e faia galuega tau le malumalu ma talafa’asolopito o aiga.Na amata i se avefeau fa’alelagi na aumaia Esekielu i le faitoto’a o le malumalu i Ierusalema.
Faitau le Esekielu 47:1, ma va’ava’ai mo mea na va’aia e Esekielu o sau mai le malumalu.
-
E fa’apefea ona avea le vai ma fa’atusa talafeagai o fa’amanuiaga a le Ali’i?
O nisi o tali e ono aofia ai e faapea o vai e aumaia le ola, e mana’omia e tagata uma, faamamā, ma e avanoa mo tagata uma.I le taimi o Lana auaunaga i le lalolagi, na fa’atusa ai e le Fa’aola o Ia lava ma fa’amanuiaga ua Ia ofoina mai i le vai faaola (taga’i i le Ioane 4:10; 7:37–39).
E ono aoga mo le gaoioiga lenei e fa’amatala ai o le kupita o se iunite o fuataga, e amata mai i le tulilima e o’o i le tumutumu o tamatama’ilima, pe tusa ma le 18 i le 21 inisi po o le 45 i le 53 senitimita.
Faitau le Esekielu 47:2–5, va’ava’ai pe o le ā le loloto o le vai na oo iai a o tafe atu i fafo o le malumalu.
Ona o le a’oa’oga a le Ali’i i lenei tala e matuā manino i le va’ai, e mafai ona fesoasoani lea e tusiata mea ua tatou a’oa’oina.I le afa pito i luga o le itulau o lau api tala’aga o suesuega, tusiata se fa’aataga faigofie o se malumalu ma le vai o tafe mai ai.(O le a e tusiata nisi o mea o le vaega o alu iai le vai i le afa pito i lalo i se taimi mulimuli ane.)
Afai e aoga, e mafai ona matamata tagata a’oga i le “And the River Will Grow,” e maua i le ChurchofJesusChrist.org, mai le faailo taimi 0:26–1:29.
-
O le ā se mea e te manatu ua a’oa’o mai e le Ali’i i lenei fa’aaliga e uiga i fa’amanuiaga ua Ia tu’uina mai e ala i le malumalu?
Fesili atu i tagata a’oga:
-
Afai o le a e tusiata se mea i luga o lau ata e fa’atusa iai le nofoaga e leai se mea o ola po o tupuolaola ai, o le ā lena mea, ma aiseā?
Afai e toe faia le fesili lava lea e tasi iā i latou i Ierusalema i aso o Esekielu, o le tali atonu o le vaomatua o Iutaia po o le Sami Mate.Ua iai le igoa Sami Mate ona o le lē mafai ona ola pe lauolaola ai o meaola po o la’au.E iai foi le vai masima ma e lē mafai ona inuina.Afai e aoga, fa’aali pe fa’asino atu tagata a’oga i le ata “Judean Wilderness” (Ata mai le Tusi Paia, nu. 3) i le Fesoasoani mo Suesuega i le Potutusi a le Talalelei po o le Anotusi Fa’aopoopo o le Tusi Paia ina ia va’ai ai i le vaomatua i tafatafa o le Sami Mate.E mafai foi ona latou va’ava’ai i le “Physical Map of the Holy Land” (Fa’afanua o le Tusi Paia, nu. 1) ma saili le Vao o Iutaia ma le Sami Mate.
Faitau le Esekielu 47:8–9, 12, va’ava’ai po o le ā se mea e ono tupu i mea uma e pai atu iai le vai mai le malumalu, e aofia ai le Sami Mate.
Vala’aulia tagata a’oga e fa’amaea a latou ata, ma tusiata mea fa’atoa latou faitauina i le afa pito i lalo o a latou pepa.
O le mea o soso’o mai o se fa’ataitaiga o se fesili tatala e fesoasoani i tagata a’oa’o ia maua a’oa’oga fa’avae ma mataupu fa’avae o le talalelei mo i latou lava.O lenei faiga e mafai ai ona sili atu le talafeagai o le suesueina e tagata a’oga o tusitusiga paia ma mafai ai ona fa’atagaina le Ali’i e a’oa’o atu ma musuia i latou lava taitoatasi.(Mo aoaoga fa’aopoopo i lenei tomai, taga’i i le: “Fatuina o fesili sailiili tatala, e fesoasoani i tagata a’oa’o ia iloa a’oa’oga fa’avae ma mataupu fa’avae mo i latou lava, ma e lē taitaia atu ai tagata a’oga i se tali faapitoa” i le Atina’eina o Tomai o le Faia’oga.)
-
E fa’apefea ona e aoteleina mea na e a’oa’oina mai le fa’aaliga a Esekielu?
E mafai e tagata a’oga ona fa’asoa mai ni mataupu fa’avae eseese.Fa’afetai atu iā i latou mo a latou tali ma fesili atu pe aiseā e taua ai mea ua latou a’oa’oina.
O se tasi o mataupu fa’avae e mafai ona faailoa e tagata a’oga o le: A o tatou tapuai i le Ali’i i le malumalu, e Na te fa’amanuiaina i tatou i le fa’amalōlōga, ola fou, ma le tuputupu a’e.E ono manana’o tagata a’oga e tusi lenei mataupu fa’avae po o se tasi latou te faailoaina i a latou tusitusiga paia i tafatafa o le Esekielu 47:1–9.
Afai e aoga mo se malamalama’aga atili, fa’aauau le vitiō a Elder Dale G. Renlund o le Korama a le Au Aposetolo e To’asefululua ma lona aiga mai le faailo taimi 1:58–2:33.
Fa’aloloto lou malamalama
Sauni se kopi o le pepa e tufa atu “O Fa’amanuiaga o le Malumalu” mo tagata aoga ta’itasi.
Faitau le pepa e tufaina atu “O Fa’amanuiaga o le Malumalu” ma vase lalo pe li’o so’o se fa’amanuiaga e tulaga ese iā te oe.
I luga o a latou atatusi, e mafai ona tusi ai e tagata a’oga nei fa’amanuiaga i le vai e tafe mai le malumalu.E mafai foi ona latou fa’aopoopo atu ni fa’amanuiaga fa’aopoopo latou te manatu ua tu’uina mai e le Ali’i iā i tatou e ala mai i le malumalu.
Mafaufau e vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa a latou atatusi ma fa’amanuiaga na tusia ma se paga po o vaega toalaiti.O se isi auala, e mafai ona e tusia le ata o le vaitafe i luga o le laupapa ma fai atu i tagata a’oga e tusi le fa’amanuiaga latou te manatu iai iina.Ona mafai lea e tagata a’oga ona fa’aopoopo i a latou atatusi o fa’amanuiaga latou te manana’o e manatua mai mea na fa’asoa mai e isi.
-
O ā ni fa’amanuiaga sa tulaga ese iā te oe?
Vala’aulia tagata a’oga e mafaufau i tali o fesili nei mo ni nai minute ae e te le’i faiina atu [ia fesili].A o latou fa’asoa mai, e te ono fai atu fesili e pei o fesili nei: “Aiseā e anoa ai lena mea iā te oe?”“Pe i ai se tasi na i ai se aafiaga tutusa faapenei?” ma “O le ā se mea e te mana’o e faaopoopo atu i mea ua mae’a ona faasoa mai?”
Afai e nonofo tagata a’oga i se nofoaga e to’atele e lei auai atu i le malumalu ona o le mamao, ma latou te lē iloa le to’atele o tagata na auai atu i le malumalu, mafaufau e sui le fesili lona lua e fesili atu ai e uiga i fa’amanuiaga ua o’o i tagata a’oga po o isi ao latou sauni e tapua’i i le malumalu.
-
E ono mafai fa’apefea e soo se fa’amanuaiga ua e faailoaina ona fa’amalōlō pe faaolaina ai foi?
-
O anafea na e aafia ai po o isi e te iloa i se tasi o nei fa’amanuiaga mai le Ali’i e ala i le tapuai i le malumalu?
Afai e manuia tagata a’oga i le iloaina ai o isi fa’ataitaiga o ni fa’amanuiaga e maua i le tapuai i le malumalu, e mafai ona e fa’aali atu se tasi o vitiō nei:
-
“O Malumalu o ni Sulu Taiala” (2:50)
-
“Tala Fa’asolopito o Aiga ma Galuega o le Malumalu: Fa’amalōlōga ma Fa’amauga” (14:43) mai le faailo taimi 7:36–12:20.
E faapefea ou lagona e uiga i le malumalu
Ina ia fa’aiu le lesona, mafaufau e saili se vaega i luga o lau ata po o lau api tala’aga o suesuega e tusi ai ou lagona e uiga i le auai atu ma le tapuai i le malumalu ma le mauaina o fa’amanuiaga a le Ali’i.Saili le fesoasoani a le Agaga Paia e tusi lelei ma sa’o ai ou lagona.
Mafaufau e vala’aulia soo se tagata a’oga e mana’o e fa’asoa mai o latou manatu ma molimau.Mafaufau e fa’asoa atu foi ou manatu ma lagona.