Seminare
Esekielu 34: “E Fai Foi O Ia Ma Leoleo Mamoe Ia Te I Latou”


“Esekielu 34: ‘E Fai Foi O Ia Ma Leoleo Mamoe Ia Te I Latou,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Esekielu 34: ‘E Fai Foi O Ia Ma Leoleo Mamoe Ia Te I Latou,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai

Esekielu 1–3; 33–34; 36–37; 47: Lesona 139

Esekielu 34

“E Fai Foi O Ia Ma Leoleo Mamoe Ia Te I Latou”

Jesus Christ depicted as the Good Shepherd. Christ is portrayed with a small herd of sheep. He is carrying a sheep (or lamb) over His shoulders. Christ is also carrying a staff in His hands.

Tatou te lagona uma lava le leiloa, nutimomoia, ma’i, po o le lē tagolima i nisi o taimi.Na auina mai e le Tamā Fa’alelagi Iesu Keriso e “fusifusia i tatou ua nutimomoia” ma “fa’amalosia le ua ma’i” (Esekielu 34:16).I le Esekielu 34, na fa’atusaina ai e le perofeta o Esekielu le auala na tausia ai e se leoleo mamoe lelei lana lafu, i le auala e tausia ai e Iesu Keriso fanau a le Tamā Fa’alelagi.O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga e mulimuli i le fa’ataitaiga a le Fa’aola e saili atu ma tausi i isi.

Sauniuniga a le tagata a’oga: Vala’aulia tagata a’oga e mafaufau i auala e talafeagai ai le igoa “le Leoleo Mamoe Lelei” (Ioane 10:11, 14) iā Iesu Keriso.E mafai ona latou mafaufau loloto pe fa’apefea e lenei igoa mo le Fa’aola ona fesoasoani iā i latou ia malamalama i Lona alofa ma le naunau e tausia le fanau a le Tamā Fa’alelagi.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

O se fa’atusa mo le Fa’aola

Mafaufau e fa’asoa atu le a’afiaga ma le fa’amatalaga lenei: Vala’aulia tagata a’oga e fa’ailoa mai faatinoga a le leoleo mamoe ua fai ma fa’atusa o le alofa o le Fa’aola mo i latou.O se isi auala, e mafai ona e fa’aali atu le “O Leoleo Mamoe o Isaraelu” mai le faailo taimi 1:07 i le 4:09.

9:15

I se malaga i Morocco, na a’oa’oina ai e Elder John R. Lasater o le Fitugafulu e uiga i le alofa o Iesu Keriso mo fanau a le Tamā Fa’alelagi ina ua lavea se mamoe i se ta’avale a se aigatupu, na maua ai e le leoleo mamoe se taui tele.Na fa’apea mai le fa’amatala upu a Elder Lasater, e le’i taliaina e le leoleo mamoe lena tupe.Na fa’asoa mai Elder Lasater le mea na tupu na soso’o ane ai:

I le fa’ateia ai, sa ou fesili atu ia te ia pe aiseā.Na ia toe faapea mai, “Ona o le alofa ua ia te ia mo ana mamoe ta’itasi uma.”O iina na ou maitauina ai le aapa atu o le leoleo mamoe matua, si’i a’e le mamoe ua manu’a i ona lima, ma tuu i totonu o se taga tele i luma o lona ofu talaloa.Sa ia milimili pea lona ulu, ma toe fai pea lava pea le upu lava lea e tasi.Ina ua ou fesili atu mo le uiga o le upu, na fa’ailoa mai, “Oi, o loo ia vala’auina i lona igoa.E tofu ana mamoe uma ma le igoa, aua o ia o lo latou leoleo mamoe, ma e iloa e leoleo mamoe lelei a latou mamoe ta’itasi i o latou igoa.”(“Sheperds of Israel,” Ensign, May 1988, 74)

  • O le ā se mea ua mafai ona outou a’oa’o e uiga iā Iesu Keriso mai faatinoga a le leoleo mamoe?

A o e suesue i le aso nei, saili le fesoasoani a le Agaga Paia ia iloa pe mafai fa’apefea ona tatou mulimuli i le fa’ataitaiga a Iesu Keriso e tausia fanau a le Tamā Fa’alelagi.

O Leoleo Mamoe

I le Esekielu 34, ua fa’atusaina e le Ali’i taitai o Isaraelu i leoleo mamoe o e e lē o tausia a latou lafu.Faitau le Esekielu 34:1–6, fa’ailoga fasifuaitau ua fa’aaoga e le Ali’i e fa’amatala ai taitai o Isaraelu.

  • O ā ni mea ua mafai ona e a’oa’oina e uiga i le Fa’aola mai Ona popolega ua faailoina mai i nei fuaiupu?

Ina ia fesoasoani i taitai o Isaraelu ia tausia lelei a latou lafu, na fa’amatala mai e Iesu Keriso le auala Na te tausiaina ai Lana lafu (taga’i i le Ioane 10:11, 14, lea na ta’ua ai foi e Iesu Keriso Ia lava o “le Leoleo Mamoe Lelei”).

Mafaufau e fa’aali atu se ata o Iesu Keriso ua fa’aata mai ai o ia o se leoleo mamoe, e pei o le ata i le amataga o lenei lesona.I le itū agavale o le ata, mafaufau e tusi ai le “I le avea ai ma Leoleo Mamoe Lelei, o le Fa’aola …” E mafai e tagata a’oga ona aotele mea ua latou makaina i le Esekielu 34:11–16 i lalo o lenei ulutala.

Faitau le Esekielu 34:11–16, fa’ailoga fasifuaitau ua fa’amatala mai ai mea e faia e Iesu Keriso mo fanau a le Tamā Fa’alelagi.

O aotelega e mafai ona tu’uina mai e tagata a’oga mai fuaiupu e mafai ona aofia ai:

  • Saili i latou ua leiloloa (fuaiupu 11–12, 16)

  • Lavea’i i latou mai le pogisa (fuaiupu 12)

  • Fafaga i latou ma saunia mea latou te mana’omia (fuaiupu 13–15)

  • Fusifusia le ua nutimomoia (fuaiupu 16)

  • Fa’amalosia e mama’i (fuaiupu 16)

E te ono vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa mai ni nai tala mai tusitusiga paia i auala na fa’aalia ai e le Fa’aola nisi o nei faatinoga i fanau a le Tamā Fa’alelagi.

Ina ia fesoasoani i tagata a’oga ia tomanatu ia latou taumafaiga i le mulimuli ai i le fa’ataitaiga a le Fa’aola i le tausiaina o isi, mafaufau e fa’aali atu le iloiloga a le tagata lava ia lenei.

Fa’atusatusa mea ua e fa’ailogaina i seti e lua o fuaiupu na e suesueina i le Esekielu 34, ona mafaufau loloto lea i le auala e te ono tali atu ai i fesili nei:

  • O ā nisi o auala e te lagona ua faapei ai oe o le Fa’aola?

  • E iai ni auala e te manatu e ono avea atili ai oe e faapei o leoleo mamoe i Isaraelu?

  • O ā nisi o fa’afitauli e ono feagai ma oe i le tausiaina o isi e pei o le Fa’aola?

Tausiga o Ana mamoe

Mafaufau e tusi le “E mafai ona ou mulimuli i le fa’ataitaiga a le Fa’aola e ala …” i le itū taumatau o le ata o le Fa’aola. Fa’atulaga tagata a’oga i ni vaega toalaiti ma tu’u atu fa’atonuga nei.

I le fa’aaogaina ai o mea na e maua i le Esekielu 34:11–16, fai se lisi o ni auala aoga e mafai e talavou ona tausia ai isi e pei ona faia e le Fa’aola.

O nisi o manatu e ono mafai ona maua e tagata aʻoga atonu o mea nei:

  • Asiasi atu i se tasi ua fai si leva latou te lei toe va’ai iai (“Ou te su‘eina la‘u lafu, ‘ou te matuā suesue lava iai” [Esekielu 34:11])

  • Agalelei atu i o latou taimi po o puna’oa (“Ou te fagaina la’u lafu” [Esekielu 34:15])

  • Vala’aulia o se tasi e auai i se gaoioiga fa’atasi ma oe (“O le a ou… sailia fo‘i le ua sē” [Esekielu 34:16])

  • O le nofouta i mana’oga fa’aletino pe fa’alagona o isi (“O le a ou… fusia le ua gau, ma fa‘amalosia le ua vaivai” [Esekielu 34:16])

A mae’a ona fa’ailoga lenei lisi i vaega, e te ono mana’o e tusi e vaega ta’itasi se tasi o o latou manatu i luga o le laupapa.A mae’a ona lisi ni manatu eseese i luga o le laupapa, e ono fesoasoani le talanoaina e tagata a’oga o fesili nei:

  • O le ā se mea e mafai ona faafaigata ai ona faia nei mea?

  • E mafai fa’apefea e le Fa’aola ona fesoasoani iā te oe e fa’ato’ilalo nei faigata?

    Mafaufau e fa’aali atu fesili nei ma vala’aulia tagata a’oga e filifili se manatu se tasi e taliina.A o manatunatu tagata a’oga i a’afiaga patino, e mafai e le Agaga Paia ona fesoasoani iā i latou e lagona le mea moni ma le taua o mea o lo o latou a’oa’oina.

  • Ua fa’apefea ona fa’amanuaina oe po o lou aiga e le Fa’aola e ala i le auina mai o se tasi e saili atu ma tausi ia te oe?

  • Ua fa’apefea ona fa’aaogaina oe po o lou aiga e le Fa’aola e saili atu ma tausi i isi?

Afai e te lagona e ono fesoasoani le va’ai o se fa’ataitaiga o le tausiaina e talavou o isi e pei ona faia e Iesu, mafaufau e fa’aali le “Faafesaga’i ma Peresitene ma Tuafafine Sister Oaks (Tauivi e Avea)” mai le faailo taimi 57:50 i le 59:55, e maua i le ChurchofJesusChrist.org.I lenei vitiō, o lo o fa’asoa mai ai e talavou manatu i auala e latou te saili atu ai ma le tausi isi.

80:11

Fai se fuafuaga

O le faia o se fuafuaga i totonu o le vasega e fa’atino ai mea ua latou a’oa’oina, e mafai ona fesoasoani ai i tagata a’oga e fa’aloloto lo latou liua iā Iesu Keriso.

Fa’aalu sina taimi e mafaufau ai i tagata i lou olaga o e atonu e pei o le mamoe ua (leiloa, fa’ataapeapeina, nutimomoia, vaivai) i le Esekielu 34.Atonu o tagata nei o loo iai i lau vasega po o le korama, lou aiga ma uo, po o tagata i le a’oga.Saili le fesoasoani a le Agaga Paia i le mafaufauina po o ai e ono mana’omia lau fesoasoani.

Mai manatu ua tatou talanoaina, po o se isi mea e te lagona le musuia e fai, tusi i lalo pe fa’apefea ona mafai ona e mulimuli i le fa’ataitaiga a le Fa’aola i le sailia ma le tausiaina o lena tagata e to’atasi.

Ina ia toe fa’amanatu lau fuafuaga iā te oe lava, e mafai ona e tusi i se fasi pepa po o le faia o se fa’amanatu i lau telefoni.

E te ono mana’o e sauni mo ni nai minute i se lesona a sau e tuli tatao ai i tagata a’oga e uiga ia latou fuafuaga ma siaki lo latou alualu i luma.Ina ia fa’ai’u, e mafai ona e fa’asoa atu pe na fa’apefea ona tausiaina oe e se tasi, po o le auala na e tausiaina ai isi e pei ona faia e le Fa’aola.