“ʻIsikieli 37: ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻIsikieli 37: ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻIsikieli 1–3; 33–34; 36–37; 47: Lēsoni 140
ʻIsikieli 37
ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi
ʻI he ʻIsikieli 37, naʻe mamata ai ʻa ʻIsikieli ki ha tānaki fakataha ʻi he kahaʻú mo hano toe fakatahaʻi ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí (vakai, ʻIsikieli 37:20-28). Kuo fakaʻuhingaʻi foki ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻIsikielí ko e vaʻakau ʻo Siutá (ko e Tohi Tapú) pea mo e vaʻakau ʻo Siosefá (ʻa e Tohi ʻa Molomoná) ʻa ia ʻoku fakatahaʻi ko e ongo fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí (vakai, ʻIsikieli 37:15–17). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ongo fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku fehuʻi ange kiate kinautolu, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kapau ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú?” pea teuteu ke vahevahe ʻenau founga talí. Te nau lava ʻo ʻeke ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí pe te nau tali fēfē ʻa e fehuʻí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko ha fakamoʻoni pau hono ua
Fakakaukauloto ʻokú ke sio ʻi ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé ʻoku fehuʻi ai ʻo pehē, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai e Tohi ʻa Molomoná kapau ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú?”
Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení lolotonga hoʻo hiki ia ʻi he palakipoé. Hili iá pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fehuʻi loto pē:
-
Ko e hā ho tuʻunga loto-falala ki hoʻo malava ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení?
-
Kapau ʻe fai atu ʻe haʻo kaungāmeʻa ʻa e fehuʻi ko ʻení, ko e hā e meʻa te ke vahevahé?
ʻI hoʻo ako ʻa e ʻIsikieli 37 he ʻaho ní, fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga ʻoku fakamoʻoni ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, te ke maʻu ha faingamālie ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení.
Ko e vaʻa ʻo Siutá mo e vaʻa ʻo Siosefá
Naʻe fekauʻi atu ʻa e palōfita ko ʻIsikielí ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kau ʻIsileli ne nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Naʻe lekooti ʻe he palōfitá ʻi he ʻIsikieli 37, ha meʻa-hā-mai ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻe toe foki ʻo moʻui ʻa e Fale ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻe mate fakalaumālie koeʻuhí ko e hē mei he moʻoní, ʻo fakafou ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe mamata ʻa ʻIsikieli ko ha konga ʻo e meʻa-hā-maí ki ha vaʻakau ʻe ua pe ongo laʻipapa lafalafa ʻa ia ʻe hiki ai ha ngaahi pōpoaki.
ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e potufolofola ko ʻení, mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “vaʻakau ʻa Siutá” ki he Tohi Tapú. ʻOku ʻuhinga ʻa e “vaʻakau ʻa Siosefá” ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIfalemi”; “Siuta”). ʻE lava ke fakakau ʻeni ʻe he kau akó ko ha kiʻi fakamatala ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi 16.
Ko e ʻIsikieli 37:15–17 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻungofua kinautolu.
Lau ʻa e ʻIsikieli 37:15–20, ʻo kumi e talaʻofa ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi folofola ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.
-
ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “ʻe hoko ia ʻo taha pē ʻi ho nimá” (veesi 17)?
Ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ʻe hoko ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻe “taha” ʻo e Fakamoʻuí, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:
Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú na fakatou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOkú na akoʻi ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, naʻe hoko ʻEne moʻuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga, naʻá Ne fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, naʻá Ne pekia ʻi he kolosí pea toe tuʻu hake ko e ʻEiki toetuʻú. ʻOkú na akoʻi ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní.
ʻOku fefakamoʻoni ʻaki ʻa e kau fakamoʻoni fakafolofolá ki hono moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi hano tohi ʻe ha palōfita ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe “tohi [ia] koeʻuhí ke mou tui ki [he Tohi Tapú]; pea kapau te mou tui ki [he Tohi Tapú] te mou tui ki he [Tohi ʻa Molomoná] foki” (Molomona 7:9). ʻOku fefakamatala ʻaki ʻa e ongo tohí. ʻOku hoko ʻa e tohi takitaha ko ha fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne folofola ki Heʻene fānaú ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá. …
ʻI he ʻaho ní, ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he ngaahi puleʻanga lahi ʻo e māmaní ʻa e Tohi Tapú (ʻa e vaʻakau ʻo Siutá) pea mo e Tohi ʻa Molomoná (ʻa e vaʻakau ʻo ʻIfalemí) ʻi he loto-houngaʻia, kuo fakatahaʻi ʻo taha ʻi honau nimá. (“Scriptural Witnesses,” Liahona, Nov. 2007, 43, 44)
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he ʻIsikieli 37:15–20 mo Palesiteni Nalesoní?
Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, tokoniʻi kinautolu ke vahevahe ha moʻoni peheni: ʻoku fakatou fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.
-
ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakatou fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisí?
Kaungā fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi
ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke fakatupulaki ʻenau mahino ki he founga ʻoku fakatou fakamoʻoni ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.
Te ke lava ʻo vahevahe ha konga pe kotoa ʻo e saati ʻi laló. ʻE lava ke fili ʻe he kau akó ha tefito ʻe taha pe lahi ange ke ako fakafoʻituitui, mo ha hoa, pe ʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi.
|
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí |
Hoa Folofolá |
|---|---|
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí | Hoa Folofolá Tohi Tapú: ʻĪsaia 53:3–5 Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā 7:11–13 |
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí Toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi | Hoa Folofolá Tohi Tapú: 1 Kolinitō 15:20–22 Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā 11:42–45 |
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí ʻOku talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí te Ne tānaki mo huhuʻi Hono kakaí | Hoa Folofolá Tohi Tapú: ʻIsikieli 37:21–23, 26–27 Tohi ʻa Molomoná: 1 Nīfai 10:14 |
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí Ko e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí | Hoa Folofolá Tohi Tapú: ʻĪsaia 63:7 Tohi ʻa Molomoná: Mōsaia 4:11 |
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí Ko e ouau ʻo e papitaiso ʻa e Fakamoʻuí | Hoa Folofolá Tohi Tapú: Mātiu 3:13–17 Tohi ʻa Molomoná: 2 Nīfai 31:5–12 |
Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí Fili ha tefito | Hoa Folofolá Tohi Tapú: |
Fakakaukau ki ha founga ke tokoni ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau akó. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono ʻoange ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ke faʻu ʻaki ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé. Kapau ʻoku ʻikai feangai ʻa e kau akó mo e mītia fakasōsialé, te ke lava ʻo liliu e ʻekitivitī ko ʻení ke fakafaivaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa te nau vahevahe mo ha tahá. ʻOku fakaafeʻi ʻe he ʻekitivitií ʻa e kau akó ke nau tali ʻa e fehuʻi ʻoku ʻoatu ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní.
Fili ha taha ʻo e ngaahi tefito naʻá ke akó pea faʻu ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé ʻa ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ke tali ʻaki e fehuʻi, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai e Tohi ʻa Molomoná kapau ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú?” Fakakau ai ʻa e ngaahi veesi mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ke akó. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa mahuʻinga ʻokú ke maʻú mo e founga ʻokú na fakatou akoʻi ai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.
Vahevahe ʻa e meʻa kuó ke akó
Te ke lava ʻo fakapipiki takai e ʻū tohi pe pousitā ʻa e kau akó ʻi he holisí ʻi he lokí pe tuku kinautolu ʻi he ʻū funga tesí. Fakaafeʻi leva ʻa e kau akó ke nau lue takai ʻi he lokí pea toe vakaiʻi e ngāue ʻa honau kaungāakó. ʻOange ha fanga kiʻi laʻipepa iiki pe fanga kiʻi laʻipepa pipiki ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻi heʻenau fakakakato ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení.
Hiki ha “tali” ki ha taha ʻo e ngaahi tohi ʻi he mītia fakasōsialé pe ko ha ngaahi tohi lahi ange. ʻI hoʻo talí, fakakakato ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ke fili mei aí:
-
Tānaki atu ha fakamoʻoni fakafolofola lahi ange mei he Tohi Tapú pe Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ʻo tokoni ke mahino lahi ange ki ha taha fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e tefito ko ʻení. Fakakau ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e potufolofola naʻá ke vahevahé.
-
Vahevahe ʻa e founga kuo tokoni ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke mahino kiate koe ʻa e Fakamoʻuí mo e akonaki ko ʻení.
-
Hiki haʻo aʻusia ʻo ha taimi naʻe tokoni ai ʻa e folofola mei he Tohi Tapú pe Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.
-
Vahevahe ha meʻa kuó ke ako ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻo ʻakauni mītia fakasōsiale fakatāutahá, kae ʻoua ʻe hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi ha laʻipepa. Fakakau ʻa e ngaahi potufolofolá mo e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke mahino lelei ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.
Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻa e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki ʻenau mahino kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.
Ako Ma‘uloto
Te ke ala tokoni ki he kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni folofola ki he fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e potufolofolá, lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení pea toe vakaiʻi ia ʻi he ngaahi lēsoni ʻi he kahaʻú. Ko e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he “ʻIsikieli 37:15–17” ko e “ʻE hoko fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻo taha pē ʻi ho nimá.” ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi ʻekitivitī ako maʻulotó ʻi he naunau fakalahi ʻi he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné.”