Seminelí
ʻIsikieli 37: ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi


“ʻIsikieli 37: ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“ʻIsikieli 37: ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

ʻIsikieli 1–3; 33–34; 36–37; 47: Lēsoni 140

ʻIsikieli 37

ʻOku Fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi

2026 Old Testament Seminary Teacher Materials

ʻI he ʻIsikieli 37, naʻe mamata ai ʻa ʻIsikieli ki ha tānaki fakataha ʻi he kahaʻú mo hano toe fakatahaʻi ʻo e ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo ʻIsilelí ki he ʻEikí (vakai, ʻIsikieli 37:20-28). Kuo fakaʻuhingaʻi foki ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻIsikielí ko e vaʻakau ʻo Siutá (ko e Tohi Tapú) pea mo e vaʻakau ʻo Siosefá (ʻa e Tohi ʻa Molomoná) ʻa ia ʻoku fakatahaʻi ko e ongo fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo fakafoki maí (vakai, ʻIsikieli 37:15–17). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino ki he kau akó ʻa e ngaahi founga ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha ongo fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ʻoku fehuʻi ange kiate kinautolu, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kapau ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú?” pea teuteu ke vahevahe ʻenau founga talí. Te nau lava ʻo ʻeke ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí pe te nau tali fēfē ʻa e fehuʻí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko ha fakamoʻoni pau hono ua

Fakakaukauloto ʻokú ke sio ʻi ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé ʻoku fehuʻi ai ʻo pehē, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai e Tohi ʻa Molomoná kapau ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú?”

Te ke lava ʻo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení lolotonga hoʻo hiki ia ʻi he palakipoé. Hili iá pea fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fehuʻi loto pē:

  • Ko e hā ho tuʻunga loto-falala ki hoʻo malava ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení?

  • Kapau ʻe fai atu ʻe haʻo kaungāmeʻa ʻa e fehuʻi ko ʻení, ko e hā e meʻa te ke vahevahé?

ʻI hoʻo ako ʻa e ʻIsikieli 37 he ʻaho ní, fakaafeʻi ʻa e Laumālié ke tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ha ngaahi founga ʻoku fakamoʻoni ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoní, te ke maʻu ha faingamālie ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení.

Ko e vaʻa ʻo Siutá mo e vaʻa ʻo Siosefá

Naʻe fekauʻi atu ʻa e palōfita ko ʻIsikielí ke malanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kau ʻIsileli ne nofo pōpula ʻi Pāpiloné. Naʻe lekooti ʻe he palōfitá ʻi he ʻIsikieli 37, ha meʻa-hā-mai ʻa ia naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻe toe foki ʻo moʻui ʻa e Fale ʻo ʻIsilelí, ʻa ia naʻe mate fakalaumālie koeʻuhí ko e hē mei he moʻoní, ʻo fakafou ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe mamata ʻa ʻIsikieli ko ha konga ʻo e meʻa-hā-maí ki ha vaʻakau ʻe ua pe ongo laʻipapa lafalafa ʻa ia ʻe hiki ai ha ngaahi pōpoaki.

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e potufolofola ko ʻení, mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “vaʻakau ʻa Siutá” ki he Tohi Tapú. ʻOku ʻuhinga ʻa e “vaʻakau ʻa Siosefá” ki he Tohi ʻa Molomoná (vakai, Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ʻIfalemi”; “Siuta”). ʻE lava ke fakakau ʻeni ʻe he kau akó ko ha kiʻi fakamatala ʻi heʻenau folofolá ʻi he tafaʻaki ʻo e veesi 16.

fakaʻilonga fakataukei fakatokāteliné Ko e ʻIsikieli 37:15–17 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻungofua kinautolu.

Lau ʻa e ʻIsikieli 37:15–20, ʻo kumi e talaʻofa ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi folofola ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea “ʻe hoko ia ʻo taha pē ʻi ho nimá” (veesi 17)?

Ke tokoni ke mahino kiate kitautolu ʻa e founga ʻe hoko ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻe “taha” ʻo e Fakamoʻuí, naʻe akoʻi ai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

14:33
Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú na fakatou fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi. ʻOkú na akoʻi ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, naʻe hoko ʻEne moʻuí ko ha faʻifaʻitakiʻanga, naʻá Ne fakalelei maʻá e faʻahinga kotoa pē ʻo e tangatá, naʻá Ne pekia ʻi he kolosí pea toe tuʻu hake ko e ʻEiki toetuʻú. ʻOkú na akoʻi ko e Fakamoʻui Ia ʻo e māmaní.

ʻOku fefakamoʻoni ʻaki ʻa e kau fakamoʻoni fakafolofolá ki hono moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí ʻi hano tohi ʻe ha palōfita ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe “tohi [ia] koeʻuhí ke mou tui ki [he Tohi Tapú]; pea kapau te mou tui ki [he Tohi Tapú] te mou tui ki he [Tohi ʻa Molomoná] foki” (Molomona 7:9). ʻOku fefakamatala ʻaki ʻa e ongo tohí. ʻOku hoko ʻa e tohi takitaha ko ha fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne folofola ki Heʻene fānaú ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá. …

ʻI he ʻaho ní, ʻoku maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi he ngaahi puleʻanga lahi ʻo e māmaní ʻa e Tohi Tapú (ʻa e vaʻakau ʻo Siutá) pea mo e Tohi ʻa Molomoná (ʻa e vaʻakau ʻo ʻIfalemí) ʻi he loto-houngaʻia, kuo fakatahaʻi ʻo taha ʻi honau nimá. (“Scriptural Witnesses,” Liahona, Nov. 2007, 43, 44)

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ʻoku tau ako mei he ʻIsikieli 37:15–20 mo Palesiteni Nalesoní?

    Neongo ʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi lea kehe, tokoniʻi kinautolu ke vahevahe ha moʻoni peheni: ʻoku fakatou fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakatou fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisí?

Kaungā fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi

ʻE lava ke tokoni ʻa e ʻekitivitī ko ʻení ki he kau akó ke fakatupulaki ʻenau mahino ki he founga ʻoku fakatou fakamoʻoni ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Te ke lava ʻo vahevahe ha konga pe kotoa ʻo e saati ʻi laló. ʻE lava ke fili ʻe he kau akó ha tefito ʻe taha pe lahi ange ke ako fakafoʻituitui, mo ha hoa, pe ʻi ha kiʻi kulupu tokosiʻi.

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

Hoa Folofolá

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí

Hoa Folofolá

Tohi Tapú: ʻĪsaia 53:3–5

Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā 7:11–13

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

Toetuʻu ʻa e kakai kotoa pē koeʻuhí ko Sīsū Kalaisi

Hoa Folofolá

Tohi Tapú: 1 Kolinitō 15:20–22

Tohi ʻa Molomoná: ʻAlamā 11:42–45

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

ʻOku talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí te Ne tānaki mo huhuʻi Hono kakaí

Hoa Folofolá

Tohi Tapú: ʻIsikieli 37:21–23, 26–27

Tohi ʻa Molomoná: 1 Nīfai 10:14

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

Ko e ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí

Hoa Folofolá

Tohi Tapú: ʻĪsaia 63:7

Tohi ʻa Molomoná: Mōsaia 4:11

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

Ko e ouau ʻo e papitaiso ʻa e Fakamoʻuí

Hoa Folofolá

Tohi Tapú: Mātiu 3:13–17

Tohi ʻa Molomoná: 2 Nīfai 31:5–12

Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí

Fili ha tefito

Hoa Folofolá

Tohi Tapú:
Tohi ʻa Molomoná:

Fakakaukau ki ha founga ke tokoni ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau akó. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono ʻoange ʻa e laʻipepa tufa ko ʻení ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ke faʻu ʻaki ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé. Kapau ʻoku ʻikai feangai ʻa e kau akó mo e mītia fakasōsialé, te ke lava ʻo liliu e ʻekitivitī ko ʻení ke fakafaivaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa te nau vahevahe mo ha tahá. ʻOku fakaafeʻi ʻe he ʻekitivitií ʻa e kau akó ke nau tali ʻa e fehuʻi ʻoku ʻoatu ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní.

Fili ha taha ʻo e ngaahi tefito naʻá ke akó pea faʻu ha tohi ʻi he mītia fakasōsialé ʻa ia ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ke tali ʻaki e fehuʻi, “Ko e hā e ʻuhinga ʻokú ke fiemaʻu ai e Tohi ʻa Molomoná kapau ʻokú ke tui ki he Tohi Tapú?” Fakakau ai ʻa e ngaahi veesi mei he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ke akó. Fakamatalaʻi ʻa e meʻa mahuʻinga ʻokú ke maʻú mo e founga ʻokú na fakatou akoʻi ai fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Vahevahe ʻa e meʻa kuó ke akó

Te ke lava ʻo fakapipiki takai e ʻū tohi pe pousitā ʻa e kau akó ʻi he holisí ʻi he lokí pe tuku kinautolu ʻi he ʻū funga tesí. Fakaafeʻi leva ʻa e kau akó ke nau lue takai ʻi he lokí pea toe vakaiʻi e ngāue ʻa honau kaungāakó. ʻOange ha fanga kiʻi laʻipepa iiki pe fanga kiʻi laʻipepa pipiki ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ʻi heʻenau fakakakato ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení.

2026 Old Testament Seminary Teacher Materials

Hiki ha “tali” ki ha taha ʻo e ngaahi tohi ʻi he mītia fakasōsialé pe ko ha ngaahi tohi lahi ange. ʻI hoʻo talí, fakakakato ha taha ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ke fili mei aí:

  1. Tānaki atu ha fakamoʻoni fakafolofola lahi ange mei he Tohi Tapú pe Tohi ʻa Molomoná ʻe lava ʻo tokoni ke mahino lahi ange ki ha taha fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo e tefito ko ʻení. Fakakau ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e potufolofola naʻá ke vahevahé.

  2. Vahevahe ʻa e founga kuo tokoni ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke mahino kiate koe ʻa e Fakamoʻuí mo e akonaki ko ʻení.

  3. Hiki haʻo aʻusia ʻo ha taimi naʻe tokoni ai ʻa e folofola mei he Tohi Tapú pe Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki hoʻo fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí.

  4. Vahevahe ha meʻa kuó ke ako ʻi he ʻahó ni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo ʻEne ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí ʻi hoʻo ʻakauni mītia fakasōsiale fakatāutahá, kae ʻoua ʻe hiki hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi ha laʻipepa. Fakakau ʻa e ngaahi potufolofolá mo e founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke mahino lelei ange ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻa e kalasí ʻaki hano fakaafeʻi e kau akó ke hokohoko atu hono fakaʻaongaʻi ʻo e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ke fakatupulaki ʻenau mahino kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongoleleí.

Ako Ma‘uloto

Te ke ala tokoni ki he kau akó ke nau ako maʻuloto ʻa e fakamoʻoni folofola ki he fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea mahuʻinga ʻo e potufolofolá, lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení pea toe vakaiʻi ia ʻi he ngaahi lēsoni ʻi he kahaʻú. Ko e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he “ʻIsikieli 37:15–17” ko e “ʻE hoko fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻo taha pē ʻi ho nimá.” ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi ʻekitivitī ako maʻulotó ʻi he naunau fakalahi ʻi he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné.”