“ʻĪsaia 49: ‘Kuó u Tohi Tongi Koe ʻi Hoku ʻAofi Nimá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻĪsaia 49: ‘Kuó u Tohi Tongi Koe ʻi Hoku ʻAofi Nimá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻĪsaia 40–49: Lēsoni 121
ʻĪsaia 49
“Kuó u Tohi Tongi Koe ʻi Hoku ʻAofi Nimá”
ʻOku ʻafioʻi mo ʻofaʻi fakataautaha mo haohaoa koe ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Ka ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau mamata ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié mo tangi, “Kuo liʻaki au ʻe [he ʻEikí]” (vakai, ʻĪsaia 49:14). ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá kuo tohi tongi kitautolu ʻi he toʻukupu ʻo e Fakamoʻuí pea he ʻikai toe liʻaki pe fakangaloʻi (vakai, ʻĪsaia 49:16). ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ongoʻi ʻe he kau akó ʻoku ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻiate kitautolu pea he ʻikai te Na fakangaloʻi kitautolu.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke omi ki he kalasí kuo nau fakalaulauloto ki ha ngaahi aʻusia ne nau ongoʻi ai ne manatuʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Mahalo te nau fehuʻi ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa fekauʻaki mo ha ngaahi aʻusia ʻo e ongoʻi ʻoku manatua ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Manatua ʻe he ʻEikí
Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e fanga kiʻi matalaʻi ʻakau iiki ʻoku ui ko e “ʻoua naʻa ngalo aú.”
ʻI hono vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ha manatu melie ki heʻene kei siʻí, lolotonga ʻene ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, naʻá ne pehē:
ʻI heʻeku kei siʻí, ne u faʻa siofi e fanga kiʻi matalaʻi ʻakaú peá u ongoʻi tatau tofu pē mo e matalaʻi ʻakau ko iá—ʻo siʻisiʻi pea ʻikai haku mahuʻinga. Ne u fifili pe ʻe ngalo nai au ʻi hoku fāmilí pe ko ʻeku Tamai Hēvaní. (“ʻOua naʻa Ngalo Au,” Liahona, Nōvema 2011, 122)
-
Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga ʻe ala ongoʻi ai ʻe ha taha taʻu hongofulu tupu ʻoku fakangaloʻi ia ʻe he niʻihi kehé pe ko e Tamai Hēvaní?
-
Ko e hā kuó ke ʻosi ʻilo fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi te ke fie vahevahe mo ha taha ʻokú ne ongoʻi ʻoku fakangaloki iá?
Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni ʻUkitofa:
Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe lava ke u toe manatu atu ki he kiʻi talavou ko iá ʻi he anga vaivai mo e manavaʻofa. Pea ʻoku ou ʻilo he taimí ni—naʻe ʻikai pē ke teitei ngalo au. Pea ʻoku ou ʻiloʻi mo ha meʻa kehe: pea ʻi heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou talaki ia ʻi he loto ʻiloʻilo pau mo e loto-fakapapau—pea ʻoku pehē pē mo kimoutolu! ʻOku ʻikai ke ngalo ʻa kimoutolu. (“ʻOua naʻa Ngalo Au,” Liahona, Nōvema 2011, 122)
Fakalaulauloto ki hoʻo ngaahi aʻusia mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí ʻi hoʻo tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:
-
ʻOkú ke ongoʻi loto-falala fēfē ʻokú Na ʻafioʻi mo manatuʻi koé?
-
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo ʻe tokoni ke mahino lelei ange kiate koe ʻa e founga ʻokú Na ʻafioʻi mo manatuʻi lelei ange ai koé?
ʻI hoʻo ako ʻa e ʻĪsaia 49 he ʻaho ní, fekumi ki ha ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku nau fakamoʻoniʻi he ʻikai ke ke teitei ngalo ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi.
He ʻikai ngalo ʻi he ʻEikí ʻa Saione
Te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ʻoku faʻa tohi ʻa ʻĪsaia ʻi ha founga ʻe lava ke fakahaaʻi ai ʻene ngaahi leá ʻe ha kakai kehekehe, kau ai ʻa e Fakamoʻuí, ʻĪsaia tonu, ʻIsileli fuakava ʻo e kuonga muʻá, pe ko ʻIsileli fuakava ʻo onopōní. Koeʻuhí ko e faʻahinga founga fakapunake ko ʻení, ʻoku ʻaonga lahi ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĪsaiá ki ha ngaahi taimi mo ha ngaahi tūkunga kehekehe. Ko e ʻuhinga ia naʻe ongoʻi fiemālie ai ʻa Nīfai ʻi hono fakatatau e ngaahi lea ʻa ʻĪsaiá kiate ia mo hono kakaí (vakai, 1 Nīfai 19:23).
Te ke lava foki ʻo fakamatalaʻi ange ki he kau akó, ʻi he taimi naʻe ui ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻĪsaia ke ne malanga ʻaki ʻa e fakatomalá, naʻá Ne ʻafioʻi he ʻikai tali lelei ʻa e pōpoakí (vakai, ʻĪsaia 6:9–10). Te ke lava ʻo ʻeke ki he kau akó pe te nau ongoʻi fēfē fekauʻaki mo ha ngāue tatau.
Lau ʻa e ʻĪsaia 49:4–5, ʻo fakakaukau ki he ʻuhinga naʻe ongoʻi pehē ai ʻa ʻĪsaiá. Hili iá pea lau kinautolu ʻo fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ongoʻi peheni ai ʻa e kakai fuakava ʻa e ʻOtuá.
-
Naʻa mo e taimi ʻoku tau faingataʻaʻia aí, ko e hā ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e ʻEikí?
Lau ʻa e ʻĪsaia 49:13–16, ʻo kumi e meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke mahino ki Hono kakai ʻo e fuakavá (Saioné).
-
Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē nai ʻeni ko ha fakamatala ʻo e moʻoní?
ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha lea pē ʻanautolu, ka ke tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni ʻoku ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate kitautolu pea he ʻikai teitei ngalo pe liʻaki kitautolu.
ʻI hoʻo teuteu ki he ʻekitivitī tohinoa ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha ngaahi fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻi he kolosí pea mo e matakafo ʻo e faʻó ʻi Hono toʻukupu toetuʻú.
Fakakaukau ke tā ha hiva leʻosiʻi mo toputapu ke fakaafeʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi ʻoku tohi ai ʻa e kau akó.
Fakafekauʻaki pe fakafehokotaki ʻa e ʻĪsaia 49:16 mo e Sione 19:15–19 mo e 3 Nīfai 11:10–15. Lau māmālie ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻoku tokoni atu ke ke ongoʻi ʻa e ʻofa ʻoku maʻu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi kiate koé. Kumi ha ngaahi akonaki ʻe tokoni ke mahino kiate koe ʻa e ʻuhinga he ʻikai ke Na fakangaloʻi pe liʻaki ai koé.
Ke tokoni ke fakakaukauloto ʻa e kau akó ki he meʻa ne nau lau ʻi he Sione 19 mo e 3 Nīfai 11, te ke lava ʻo huluʻi ʻa e ongo vitiō “Jesus Is Scourged and Crucified” mei he taimi 2:31 ki he 3:11 mo e “Ko e Hā ʻa Sīsū Kalaisi ʻi heTemipalé | 3 Nīfai 11:1–17” mei he taimi 2:23 ki he 4:57 ChurchofJesusChrist.org.
He ‘ikai teitei ngalo kitautolu ʻiate Ia
Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ha palakalafi ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga kiate koe ʻa e folofola ʻa e Fakamoʻuí “Kuó u tohi tongi koe ʻi hoku ʻaofi nimá” (ʻĪsaia 49:16).
ʻI he taimi ʻoku akoʻi ai ʻa e ngaahi moʻoni ʻi he folofolá ʻe he kau palōfita moʻuí, ʻe lava ke toe faingofua ange ʻa e vakai ʻa e kau akó ki he mahuʻinga ʻo e ngaahi akonaki ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí he kuongá ni. ʻOku ʻomi ʻe he laʻipepa tufa ko ʻení ha founga ʻe taha ke tokoniʻi ai e kau akó ke nau fakahoko e ngaahi fehokotaki ko ʻení. (Ki ha ako lahi ange ki he ngaahi fakaafe ʻoku tokoni ke fakafehokotaki e kau akó ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, vakai, “Faiako mei he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.)
Fakakaukau ke fakaʻaongaʻi ʻa e laʻipepa tufa “ʻE ʻIkai Te u Fakangaloʻi Koé” ke tokoni ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó he ʻikai fakangaloʻi kinautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Te ke lava ʻo fokotuʻu takai ʻi he lokí ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi kupuʻi lea mo e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mei he laʻipepa tufá.
ʻOku ʻi ai mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻaonga kehe ʻoku maʻu ʻi he Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé.
ʻE lava ke lue fakalongolongo takai ʻa e kau akó ʻi he lokí, ʻo lau ha niʻihi ʻo e ngaahi kupuʻi leá mo e ngaahi potufolofolá. Te nau lava ʻo tānaki atu ki he palakalafi ne nau hiki ʻi heʻenau tohinoá.
Fakakaukau ke kole ki he kau akó ke nau hiki ʻi he palakipoé ha meʻa kuo nau ako ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, ko ha konga ʻo e ʻekitivitií. ʻE lava ke lau ʻe he kau akó ʻa e meʻa kuo hiki ʻe he niʻihi kehé pea tānaki atu ha ngaahi fakakaukau ki heʻenau tohinoá.
Vahevahe ʻa e meʻa kuó ke ongoʻí
ʻI he ʻosi hono ako ʻe he kau akó ʻa e laʻipepa tufá, ʻe lava ke vahevahe ʻe ha niʻihi ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau pehē ʻoku mahuʻingamālie mei he ngaahi kupuʻi leá, folofolá, mo e ngaahi fakakaukau fakatāutahá.
Ke fakaʻosi e kalasí, te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo hanau hoa, ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki, pe mo e kalasí.
-
Ko e hā ʻokú ke ʻamanaki ke manatuʻi mei he meʻa kuó ke ako mo ongoʻi ʻi hoʻo ako ʻa e ʻĪsaia 49 ʻi he ʻaho ní?
-
Ko e hā ha meʻa te ke lava ʻo fai ke ke manatuʻi ai he ʻikai teitei ngalo koe ʻi he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?