“Isaia 49: ‘Ua Ou Togitogia oe i luga o Alofilima o Oʼu Lima,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Isaia 49: ‘Ua Ou Togitogia oe i luga o Alofilima o Oʼu Lima,’” Tusi Lesona a le Faia’oga Seminare o le Feagaiga Tuai
Isaia 40–49: Lesona 121
Isaia 49
“Ua Ou Togitogia oe i luga o Alofilima o Oʼu Lima”
E silafia patino ma silafia lelei oe e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso.Peitai o nisi taimi tatou te va’ai i lu’itau o le olaga nei ma alalaga, “Ua tuulafoa’iina a‘u e le Ali’i” (tagai Isaia 49:14).O upu a Isaia ua fa’amautinoa mai ai ia i tatou e faapea ua togitogia i tatou i aao o le Fa’aola ma e na te lē tu’ulafoa’iina pe fa’agaloina i tatou (taga’i Isaia 49:16).O lenei lesona e mafai ona fesoasoani i tagata a’oga ia lagona e alolofa ma e lē fa’agaloina i tatou e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso.
Sauniuniga a le tagata a’oga: Vala’aulia tagata a’oga e omai i le vasega ma se mea na mafaufau loloto iai na tupu iā i latou lea na latou lagona ai o lo o manatuaina i latou e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso.Atonu latou te fesili atu i se tasi o le aiga po o se uo e fa’atatau i mea na tutupu iā i latou e lagona ai o lo o manatuaina i latou e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoao Ai
Manatuaina e le Alii
Mafaufau e amatalia le vasega i le fa’aali atu o se ata o ni fugala’au laiti ua fa’aigoaina “aua-ne’i-galo-a’u.”
I le fa’asoaina mai ai o se manatuaga a o laitiiti, na faapea mai ai Peresitene Dieter F. Uchtdorf ao avea o se tasi o le Au Peresitene Sili:
A o o’u laitiiti, pe a ou tilotilo i fugala’au laiti o le aua-nei-galo-a’u, o isi taimi ou te lagona ai e tai pei lava a’u o lena fugala’au—e laitiiti ma fa’alētaua.Sa ou tau manatu pe o le a fa’agaloina au e lo’u aiga po o lo’u Tamā Fa’alelagi.(“Aua Nei Galo A’u,” Liahona, Nov. 2011, 122)
-
O ā nisi o mafuaaga e ono manatu ai se talavou ua fa’agaloina o ia e isi po o le Tamā Fa’alelagi?
-
O le ā se mea ua uma ona e iloaina e fa’atatau i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso lea e te manao e fa’asoa atu i se isi o lagona ua fa’agaloina i latou?
Na fa’aauau le saunoaga a Peresiteine Uchtdorf e fa’apea:
O ni tausaga mulimuli ane, e mafai ona ou toe tepa i tua ma le agalelei ma le alofa i lena alii talavou.Ma ua ou iloa nei—e lei fa’agaloina lava a’u.Ma ua ou iloa foi se isi mea: i le avea ai ma se Aposetolo a lo tatou Matai o Iesu Keriso, ou te folafola atu ma lo’u mautinoa atoa ma le talitonuga maumautū o lo’u loto—e lē o faagaloina foi oe!E lē o fa’agaloina oe.(“Aua Nei Galo A’u,” Liahona, Nov. 2011, 122)
Manatunatu loloto i ou lava a’afiaga ma le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso, a o e tali fesili nei:
-
O le ā se tele o lou mautinoa e silafia ma manatua oe e i Laua?
-
O ā ni a’afiaga na o’o iā te oe po o se tasi e te iloa, na fesoasoani iā te oe e te malamalama lelei ai i le atoatoa o le Laua silafia ma manatuaina oe?
A o e suesue le Isaia 49 i le asō, saili u’una’iga mai le Agaga Paia o loo molimau mai e faapea, e lē fa’agaloina lava oe e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso.
O le a lē fa’agaloina e le Ali’i Siona
E mafai ona e fa’asino atu o nisi o taimi e tusitusi ai Isaia i se auala e mafai e tagata eseese ona fa’amatala ana upu, e aofia ai le Fa’aola, o Isaia lava ia, Isaraelu o feagaiga anamua, po o Isaraelu lava foi o feagaiga fa’aonaponei.Ona o lena faiga fa’atusi solo, o tusitusiga a Isaia e mafai ona fa’aaogaina i nofoaga ma tulaga eseese.O le mafuaaga lena na lagona ai e Nifae le matuā mafanafana ma ia fa’atatauina upu a Isaia iā te ia lava ma ona tagata (taga’i 1 Nifae 19:23).
Atonu e te fa’amatala atu foi i tagata a’oga e faapea ina ua Ia vala’auina Isaia e tala’i atu le salamō, na silafia e le Ali’i o le a lē taliaina lelei le sāvali (taga’i Isaia 6:9–10).E mafai ona e fesili atu i tagata a’oga po o ā ni o latou lagona e fa’atatau i se tofiga talitutusa fa’apena.
Faitau le Isaia 49:4–5, mafaufau pe aiseā atonu na maua ai e Isaia na lagona.Ona faitau atu lea ma mafaufau pe fa’apefea e tagata o le feagaiga a le Atua ona lagona fa’apena.
-
E tusa lava pe tatou te mafatia, o le ā se mea e mafai e nei fuaiupu ona fesoasoani ia i tatou ia manatua e uiga i le Ali’i?
Faitau le Isaia 49:13–16, va’ava’ai po o le ā se mea na finagalo le Alii ia malamalama iai Ona tagata o le feagaiga (Siona).
-
E mafai fa’apefea ona e aoteleina nei fuaiupu i se fa’amatalaga o le upumoni?
E mafai ona fa’aaoga e tagata a’oga a latou lava upu, ae fesoasoani ia latou iloa le upumoni e faapea e alofa le Ali’i iā i tatou ma e na te lē faagaloina pe tu’ulafoa’iina lava i tatou.
Ina ia sauniuni mo lenei gaoioiga i api tala’aga, e te ono fa’aali atu ata o le Fa’aola i luga o le satauro ma fa’ailoga o le tu’ia i fao i Ona aao toetū.
Mafaufau e tata ni musika logo malie ma paia ia vala’aulia ai le Agaga a o tusitusi tagata a’oga.
Fefaasinoa’i pe fa’afeso’otai le Isaia 49:16 ma le Ioane 19:15–19 ma le 3 Nifae 11:10–15.Faitau lemū fuaitau nei, fa’ailoga upu ma fasifuaitau e fesoasoani iā te oe ia lagona le alofa o le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso mo oe.Saili mo a’oa’oga e fesoasoani iā te oe ia e malamalama i le mafua’aga o le a Laua lē fa’agaloina pe tu’ulafoa’iina ai oe.
Ina ia fesoasoani i tagata a’oga e fa’aata mea ua latou faitauina i le Ioane 19 ma le 3 Nifae 11, e mafai ona e fa’aali atu vitiō o le “Jesus Is Scourged and Crucified” mai le faailo taimi 2:31 i le 3:11 ma le “Jesus Christ Appears at the Temple | 3 Nifae 11:1–17” mai le faailo taimi 2:23 i le 4:57 mai le ChurchofJesusChrist.org.
O le a Ia lē fa’agaloina i tatou.
I totonu o lau api tala’aga o suesuega, tusi se parakalafa e fa’amatala ai le uiga ia te oe o fetalaiga a le Fa’aola “Ua Ou togitogia [oe] i luga o alofilima o oʼu lima” (Isaia 49:16).
Pe a a’oa’o atu foi upumoni o lo o i nei mau e perofeta soifua, o le a mafai ona sili atu le iloa e tagata a’oga le talafeagai o nei a’oa’oga i o latou olaga i aso nei.O lenei pepa e tufa atu ua saunia ai se tasi o auala e fesoasoani ai i tagata a’oga e faia nei feso’otaiga.(Mo a’oa’oga fa’aopoopo i vala’aulia e fesoasoani e feso’otai ai tagata a’oga i upu a perofeta, taga’i i le “A’oa’o mai tusitusiga paia ma upu a perofeta o aso e gata ai” i le Tomai o Atina’ega Fa’afaia’oga.)
Mafaufau e fa’aaoga le pepa ua tufatufa atu o le “O le a Lē Galo ia te A’u Oe” ia fesoasoani e fa’aloloto le malamalama o tagata a’oga e faapea o le a lē fa’agaloina e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso i latou.E mafai ona e fa’atulaga nisi po o upusi’i uma ma mau fa’asino mai le pepa e tufa atu fa’ata’amilo i le potu.
O isi upusi’i e fesoasoani ai o loo maua i Puna’oa Fa’aopoopo.
E mafai ona feoa’i ta’amilo ma le filemū tagata a’oga i le potu, e faitauina nisi o upusi’i eseese ma fuaitau o mau.E mafai ona latou fa’aopoopo atu i le parakalafa sa latou tusia i a latou api tala’aga.
I le avea o se vaega o le gaoioiga, mafaufau e fai atu i tagata a’oga e tusi i le laupapa se mea na latou a’oa’oina i le lesona i lenei aso.E mafai ona faitau e tagata a’oga mea na tusi e isi ma fa’aopoopo atu malamalama’aga i tusiga i a latou api tala’aga.
Fa’asoa atu mea na e lagonaina
Pe a mae’a ona suesueina e tagata a’oga le pepa na tufa atu, e mafai ona fa’asoa mai e ni volenitia ni mea anoa sa latou mauaina mai i upusii, tusitusiga paia, ma malamalamaaga patino.
Ina ia fa’ai’u le vasega, e mafai ona e vala’aulia tagata a’oga e tali fesili nei ma se soa pe i vaega toalaiti, po o ma le vasega foi.
-
O le ā se mea e te fa’amoemoe e manatua mai mea ua e a’oa’oina ma lagonaina a o e suesueina le Isaia 49 i lenei aso?
-
O le ā se mea e te ono faia ia manatua ai e lē fa’agaloina oe e le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso?