Seminelí
ʻĪsaia 5: “ʻE Malaʻia ʻa Kinautolu ʻOku Ui ʻa e Koví Ko e Lelei, mo e Leleí Ko e Kovi”


“ʻĪsaia 5: ‘ʻE Malaʻia ʻa Kinautolu ʻOku Ui ʻa e Koví ko e Lelei, mo e Leleí ko e Kovi,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“ʻĪsaia 5: ‘ʻE Malaʻia ʻa Kinautolu ʻOku Ui ʻa e Koví ko e Lelei, mo e Leleí ko e Kovi,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

ʻĪsaia 1–12: Lēsoni 115

ʻĪsaia 5

“ʻE Malaʻia ʻa Kinautolu ʻOku Ui ʻa e Koví ko e Lelei, mo e Leleí ko e Kovi”

Cheetah in the African wild.

Naʻe fakatokanga ʻa e ʻEikí ki ʻIsileli ʻo fakafou ʻi he palōfita ko ʻĪsaiá fekauʻaki mo ʻenau ngaahi fili angahalá, kau ai hono ui ʻa e “koví ko e lelei, mo e leleí ko e kovi” (ʻĪsaia 5:20). ʻI he ʻahó ni, ʻoku lahi ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi tōʻonga fakaʻauha ʻoku ngali lelei. ʻE lava ke fakatupulaki ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e malava ʻa e kau akó ke fakafaikehekeheʻi ʻa e leleí mei he koví.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau omi mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ha sīpinga ʻo ha meʻa naʻe pehē ʻoku ʻikai fakatuʻutāmaki, pe naʻa mo lelei, ʻa ia naʻe faifai pea mahino ʻoku fakatuʻutāmaki.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi ngāue fakatuʻutāmaki fakalaumālie

Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo ha sita (cheetah) kuo fakapuli, ʻo hangē ko ia ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoni ko ʻení. Hili iá, te ke lava ʻo fai ʻa e fehuʻi ko ʻení pea fakaʻaliʻali ʻa e lea ʻa ʻEletā Tēvita A. Petinaá.

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ke fakatuʻutāmaki ʻa e sitá ki he monumanu ʻokú ne tulí?

Naʻe fakafehoanaki ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fanga sitá ki he ngaahi fakakaukau mo e ngāue ʻoku fakatuʻutāmakí.

15:59
Elder David A. Bednar, Quorum of the Twelve Apostles official portrait. 2020.

Kiate au, ko e fanga sitá ko ha fanga monumanu hamolemole, matamatalelei mo fakaholomamata. ʻOku hoko e lanu pulepule ʻuliʻuli kelokelo meimei kulei ʻo e sitá ko ha fakapuli fakaʻofoʻofa ʻokú ne meimei fakapuliki kinautolu ʻi heʻenau lamasi ha fanga manu ke keina ʻi he potu musie tokalelei ʻo ʻAfiliká.

ʻI ha founga tatau, ʻe lava ʻa e ngaahi fakakaukau mo e angafai fakatuʻutāmaki fakalaumālié ʻo hā ngali matamatalelei, fakalata, pe fakafiefia. Ko ia ai, ʻi hotau māmani fakaonopōní, ʻoku fiemaʻu ke tau takitaha tokanga telia ʻa e fakatauele ʻa e koví ke hā ngali matamataleleí. (“Tokanga ke Lotu Maʻu Ai Pē,” Liahona, Nōvema 2019, 33)

  • Ko e hā ha ngaahi sīpinga ʻo e “ngaahi fakakaukau mo e angafai fakatuʻutāmaki fakalaumālie” ʻe lava ke “hā ngali matamatalelei, fakalata, pe fakafiefiá”?

    ʻE ala ʻaonga ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé. Mahalo ʻe lea ʻaki ʻe he kau akó ha ngaahi meʻa hangē ko e, “Ko e sino pē ia ʻoʻoku. Te u faʻiteliha pē au ki ai” pe “ʻOku sai pē ia koloa pē ke ʻoua naʻa maʻu kita.” Te mou vakai ki he ngaahi fakakaukau ko ʻeni ʻi he palakipoé ʻamui ange ʻi he lēsoní.

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ke fakatokangaʻi hono fakangalingali ʻo e koví ko ha lelei?

ʻE lava ke tokoni ʻa e fakamatala mo e fakaafe ko ʻení ke kamata vakai ʻa e kau akó ki he founga ʻoku mahuʻinga ai ʻa e meʻa te nau ako ʻi he lēsoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.

ʻE lava pē ke faingataʻa ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e tōʻonga kākā ko ʻení, tautautefito ki he taimi ʻe tākiekina ai kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni. ʻOku tau takitaha fakakaukau pe ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻoku ʻikai fenāpasi kakato mo e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí (vakai, Loma 3:23). ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tau ʻiloʻi ʻeni ʻiate kitautolu pē ʻi heʻetau fekumi ki Heʻena tokoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, tokanga ʻaupito ki he founga ʻe ala tokoniʻi ai koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá.

Ngaahi kākā fakapulí

Fakanounouʻi e palakalafi ko ʻení ke fakafeʻiloaki e kau akó ki he pōpoaki fakalūkufua ʻo e ʻĪsaia 5.

ʻI he ʻĪsaia 5, naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí ki he kakai ʻIsilelí fekauʻaki mo ʻEne ʻofa kiate kinautolú pea mo e nunuʻa ʻo ʻenau ngaahi fili faiangahalá ʻi he talanoa fakatātā ʻo ha ngoue vainé. Neongo naʻe feinga ʻa e ʻEikí ke tokoniʻi kinautolu ke nau tupulaki, ka naʻe tataki e kakai ʻIsilelí ʻe heʻenau ngaahi fili angahalaʻiá ke nau hoko ko ha “kālepi vao” (vakai, ʻĪsaia 5:2), ko ha fakataipe ʻo ʻenau faihalá mo e ʻulungaanga koví. Koeʻuhí naʻa nau fili ke “liʻaki” pea fehiʻa ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi akonakí (vakai, ʻĪsaia 5:24), ʻe tuku kinautolu taʻe kau ai e tokoni ʻa e ʻEikí.

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau vakai ki he ʻĪsaia 5:8–23 pea lau e tuʻo lahi hono fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e foʻi lea “malaʻiá” (tuʻo ono). Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e “malaʻiá” ki he mamahi pe faingataʻaʻia lahi. Naʻe feinga ʻa e ʻEikí ke akoʻi ki he kakai ʻIsilelí naʻe hanga ʻe heʻenau ngaahi fili faiangahalá ʻo fakatafoki kinautolu meiate Ia pea iku ai ki he mamahí mo e faingataʻaʻiá.

Neongo ʻoku lahi ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke nofotaha ki ai ʻa e lēsoni ko ʻení, ka ʻe nofotaha ʻa e toenga ʻo e lēsoni ko ʻení ʻi he potufolofola fakataukei fakatokāteliné ko e ʻĪsaia 5:20.

fakaʻilonga fakataukei fakatokāteliné Ko e ʻĪsaia 5:20 ko ha potufolofola fakataukei fakatokāteline ia. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné ʻi ha founga makehe koeʻuhí ke nau lava ʻo maʻungofua kinautolu.

Lau ʻa e ʻĪsaia 5:20, ʻo kumi e meʻa ʻokú ne ʻomi e malaʻiá, pe mamahí mo e faingataʻaʻiá.

  • Ko e hā e meʻa naʻá ke maʻú?

Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha foʻi moʻoni, hangē ko e Kapau te tau ui ʻa e koví ko e lelei mo e leleí ko e kovi, ʻe faifai pē pea tau aʻusia ʻa e mamahí mo e faingataʻaʻiá. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea tauhoa ʻe tolu ʻi he vēsí, kovi mo e lelei, poʻuli mo e maama, kona mo e melie. Fakamatalaʻi ange naʻe faʻa ʻomi ʻe ʻĪsaia ha ngaahi sīpinga lahi ke tokoni ke ʻomi ha mahino lahi ange ki heʻene ngaahi akonakí.

  • ʻOku iku fēfē ʻa hono ui ʻo e koví ko e leleí mo e leleí ko e koví ki he mamahí mo e faingataʻaʻiá?

ʻE lava ke tokoni ki he kau akó hono ʻiloʻi e faingataʻa ʻi hono ʻilo e ngaahi kākā ko ʻení ke nau ongoʻi ʻoku mahino, ʻiloʻi e ngaahi fakafeʻātungiá, mo ʻiloʻi ʻenau fiemaʻu ʻa e ʻOtuá.

Vakai ki he lisi “ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue fakatuʻutāmaki fakalaumālié” pea ʻeke ʻa e fehuʻi ko ʻení.

  • Ko e hā te ne lava ʻo ʻai ke faingataʻa hono ʻiloʻi e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue fakatuʻutāmaki fakalaumālie ko ʻení?

Fakakaukau angé pe ʻoku ʻi ai ha ngaahi fakakaukau pe tōʻonga fakatuʻutāmaki fakalaumālie te ke ala pehē ʻoku matamatalelei, fiemaʻua, pe fakafiemālie.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e moʻoní

Hili hono ʻiloʻi e ngaahi faingataʻá, tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ko Sīsū Kalaisi ʻa e solovaʻangá.

Lau ʻa e Sione 14:6, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo Iá.

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa Sīsū ʻi Heʻene folofola ko Ia ʻa e moʻoní?

  • Ko e hā kuo foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ke tokoniʻi kitautolu ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue kākā naʻa tau hiki kimuʻá?

Neongo ʻoku ʻikai ko ha lisi kakato ʻeni, ka ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi meʻa hangē ko ʻení:

Kapau ʻokú ke ʻiloʻi ha fiemaʻu ʻi hoʻo kau akó, te ke lava ʻo lau mo aleaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku ʻomaí.

ʻOku ʻomi ʻe he ʻekitivitī hokó ki he kau akó ha faingamālie ke ako e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ke tokoni ke nau ʻiloʻi ʻEne moʻoní. ʻAi ke vakai e kau akó ki he lisi ʻo e ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ngāue fakatuʻutāmaki fakalaumālie ʻi he palakipoé. Fakaʻaliʻali e ngaahi fakahinohino ko ʻení.

Ke tokoni ke tau ʻiloʻi ʻa e moʻoní mei he meʻa ʻoku halá, te tau lava ʻo tafoki ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá. Ko e feituʻu ʻe taha te tau lava ʻo “maʻu … ʻa e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá” ʻoku maʻu ʻi he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí (“Fakahoko ha ngaahi fili ʻoku ueʻi fakalangí,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí [2022]).

Fili ha foʻi fakakaukau pe ngāue ʻe taha ʻoku kovi kae fakangalingali ʻoku lelei pe lelei kae fakangalingali ʻoku kovi. Ako ʻa e tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, ʻo kumi e ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne kau palōfitá ʻa ia ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fili ke muimui kia Sīsū Kalaisi kae ʻikai ko e ngaahi pōpoaki kākā ʻa e tēvoló. Hiki ʻa e founga ʻoku fakatonutonu ai ʻe he ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻa e ngaahi fakakaukau halá.

Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe mai e meʻa naʻa nau maʻú. Ke fai iá, ʻe lava ke fili ʻe ha tokotaha ako ha fakakaukau pe ngāue mei he palakipoé. Kole ki he kalasí ke nau fakamatalaʻi e founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe ha meʻa ne nau ako ʻa e fakakaukau pe ngāue ko iá ʻoku fakatupu ʻauha fakalaumālie. Hangē ko ʻení, kapau ʻe fili ʻe ha tokotaha ako ʻa e “ʻOku sai pē ia, koloa pē ke ʻoua naʻa maʻu kita,” ʻe lava ke fili ʻe he kau akó ha meʻa ne nau ako ʻi he konga “ʻE fakatauʻatāinaʻi koe ʻe he moʻoní” ʻi he tohi fakahinohino Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú, hangē ko e palakalafi ʻoku kamata ʻaki ʻa e “ʻOku ʻuhinga ʻa e moʻui angatonú ke ke ʻofa ʻi he moʻoní ʻaki ho lotó kotoa” pe “ʻOfa lahi ʻi he moʻoní.”

Fakakaukau ki he akó

ʻOange ha faingamālie ki he kau akó ke fakakaukau ki he meʻa kuo nau akó ʻaki hano fakaʻaliʻali ha fehuʻi hangē ko ʻení.

Hiki ha tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó:

  • Ko e hā kuó ke ako he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke ʻiloʻi ʻa e moʻoní pea muimui lelei ange kia Sīsū Kalaisí?

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó mo e fakamoʻoní ʻaki hono vahevahe e meʻa ne nau tohí. Fakakaukau ke fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo Hono huafa ko e Moʻoní.

Ako Ma‘uloto

Mahalo te ke fie tokoni ki he kau akó ke ako maʻuloto ʻa e potufolofola fakataukei fakatokāteliné mo e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻingá lolotonga ʻa e lēsoni ko ʻení pea toe fakamanatu ia ʻi he ngaahi lēsoni ʻi he kahaʻú. Ko e kupuʻi lea fakafolofola mahuʻinga ki he ʻĪsaia 5:20 ko e “Malaʻia ʻa kinautolu ʻoku ui ʻa e koví ko e leleí, mo e leleí ko e kovi.” ʻOku maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau ki he ngaahi ʻekitivitī ako maʻulotó ʻi he naunau fakalahi ʻi he “Ngaahi ʻEkitivitī Fakamanatu ʻo e Fakataukei Fakatokāteliné.”