Seminare
Iopu 21–24; 38–40; 42: Va’ai i Tofotofoga ma se Va’aiga e Fa’avavau


“Iopu 21–24; 38–40; 42: Va’ai i Tofotofoga ma se Va’aiga e Fa’avavau,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Iopu 21–24; 38–40; 42: Va’ai i Tofotofoga ma se Va’aiga e Fa’avavau,” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: Lesona 99

Iopu 21–24; 38–40; 42

Va’ai i Tofotofoga ma se Va’aiga e Fa’avavau

Job and His Friends by Ilya Repin. Job's wife grieves behind him, while his friends, Eliphaz, Bildad, and Zophar, observe his impoverished condition.

Pe na e taumanatu i le mafua’aga e fa’ataga ai e le Atua mafatiaga?E i ai nisi fesili na e fesili ai i le taimi o ou tofotofoga?sa taumafai ai Iopu ma ana uo e saili le mafua’aga o puapuaga [o Iopu], ae sa le i faamanuiaina. E ui e le’i tu’uina atu e le Atua se mafua’aga, na Ia fesoasoani ia Iopu ia va’ai i ona puapuaga i se auala sili atu le maualuga ma mamalu.O lenei lesona e mafai ona maua ai e tagata aoga se avanoa e fesoasoani ai i isi e vaai i o latou tofotofoga i se vaaiga e faavavau.

Sauniuniga a le tagata aoga: Ia tu’uina atu i tagata aoga le fesili “Aiseā e fa’ataga ai e le Atua ona oo mai tofotofoga iā i tatou?”Valaaulia i latou e saili tali e faaaoga ai punaoa faalelagi ua tofia, e pei o tusitusiga paia, aoaoga mai taitai o le Ekalesia, po o o latou matua.E mafai foi ona latou fesili atu i o latou tau aiga po o uo, pe fa’apefea ona latou tali atu i le fesili.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

Aiseā e tutupu ai mea leaga?

Mafaufau e amata le vasega e ala i le tusia o fesili nei i le laupapa.Vala’aulia le vasega e fa’aopoopo nisi fesili se lua atonu e fesili ai tagata a o taumafai e malamalama i o latou tofotofoga.Fa’aopoopo nei fesili e lua i le laupapa ma fa’anumera 5 ma le 6.O nei fesili o le a faasino atu i ai i le faagasologa o le lesona atoa.

  1. “Atonu e sese mea uma o lo’o o’u faia.Aisea la ua faigata ai le olaga mo a’u?”

  2. “Afai o lo’o o’u mulimuli i le talalelei, aiseā e lē o mafai ai ona ou alofia tofotofoga ma mafatiaga?”

  3. “Sa ou manatu e alofa le Atua ia te a‘u.Aisea ua Ia matua faafaigata ai lo’u olaga?”

  4. “Afai e moni le Atua, aisea Na te le taofia ai puapuaga o tagata?”

Atonu e fesoasoani ona faailoa e faapea, atonu e fesiligia e nisi tagata a’oga ni fesili talitutusa i taimi o tofotofoga.Uunaia tagata aoga ia agalelei ma faaaloalo a o latou talanoaina le fesili lenei.

  • O ā nisi o manatu taumatemate e ono faia e nisi tagata pe a latou fesili ifo i fesili fa’apenei?

    A uma le talanoaga e mafai ona e valaaulia tagata aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei.E mafai ona latou tusi a latou tali i a latou api tala’aga o su’esu’ega.

  • Pe e te manatu e mafai ona e fesoasoani i se tasi e liliu atu i le Alii ma maua tali i nei ituaiga o fesili?Aisea pe aiseā e leai ai?

O le suesueina o punaoa ua tofia mai le lagi e mafai ona valaaulia ai le Agaga Paia i lo tatou aoaoina.Ia gaua’i atu i malamalamaaga atonu o lo o Ia a’oa’o atu ia te oe a’o e faitau i tusitusiga paia ma fa’amatalaga i lenei lesona.Mafaufau pe fa’apefea e nei malamalamaaga ona fesoasoani atu i isi e tali a latou fesili e uiga i o latou tofotofoga.O le faia o lena mea e mafai ona fesoasoani ia te oe e maua ai le malamalama sili atu i ou lava tofotofoga.

Iopu ma ana uo

Mafaufau e fa’aali atu se ata o Iopu, e tali tutusa ma le ata sa fa’aaoga i le amataga o le lesona.Vala’aulia tagata a’oga e talanoa puupuu ma se paga, i mea o lo’o latou manatua e uiga i le tala ia Iopu.Ona e fa’asoa atu lea o vaega nei:

I taimi o tofotofoga o Iopu, sa iai ni uo e toatolu na asiasi atu ia te ia.Na taumafai Iopu ma ana uō e iloa le māfuaaga o ona mafatiaga.O la latou vaaiga papau na mafua ai ona latou faia ni manatu taumatemate.

I le faaaogaina ai o fuaiupu o loo i lalo, mafaufau e valaaulia le itu agavale o le vasega e suesue po o le a le mea na talitonu i ai Iopu e uiga i ona mafatiaga ma le itu taumatau e suesue ai mea na talitonu i ai le uo a Iopu, o Elifasa.Pe mafai foi ona e aoteleina nei fuaiupu ma agai atu i le ulutala “O se vaaiga e faavavau.”O le aotele ai, e mafai ona maua ai se isi avanoa mo tagata a’oga e su’esu’e le taunu’uga o le tala iā Iopu ma talanoaina le pepa ua tufatufaina atu.

  1. Faitau le Iopu 19:6–11, vaava’ai po’o le ā le manatu taumatemate o Iopu e uiga i le Atua.

  2. Faitau le Iopu 22:5–10, vaava’ai po’o le ā le manatu taumatemate o Elifasa e uiga ia Iopu.

  • O ā ni manatu lē sa’o na iā i laua?

A mana’omia e tagata a’oga se fesoasoani ia malamalama i mea ua latou faitauina, e mafai ona e fa’amatala atu, na manatu Iopu o le Atua ua mafua ai ona tofotofoga ma ua [Ia] tu’ulafoa’iina o ia.Na tuuaʻia sesē e Elifasa ia Iopu i le faileagaina o isi.Sa ia talitonu o mafatiaga o Iopu o se taunuuga o le amioleaga.

O se va’aiga e fa’avavau

A o faaauau ona tauivi Iopu i ona tofotofoga, na fetalai atu le Atua iā te ia.Na fai atu e le Atua iā Iopu le tele o fesili e uiga i le foafoaga o le lalolagi, ia e le’i mafai e Iopu ona tali (tagai Iopu 38–41).

Faitau le Iopu 38:4–7, va’ava’ai mo ni fa’ata’ita’iga o fesili na fai atu e le Atua ia Iopu.

Na faamalamalama mai e Elder Dale G. Renlund o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tali a le Atua i le le mafai ai e Iopu ona tali atu ia te Ia:

Elder Dale G. Renlund takes an official portrait in 2021.

Sa peiseai na fetalai atu ma le onosai ma le agalelei le Atua ia Iopu, “Afai e le mafai ona e taliina e oo lava i se tasi o a‘u fesili e uiga i le lalolagi na ou foafoaina, pe mafai ea ona i ai ni tulafono e faavavau e te le malamalama i ai?Pe o i ai ni manatu taumatemate na e faia e le faamaonia?Pe ua e malamalama i o‘u faamoemoega ma auala o loo faatinoina ai la’u fuafuaga o le faaolataga ma le faaeaga?Ma e mafai ona e muai vaai i lou taunuuga i le lumanai?”

O le Atua i Lona atamai ua silafia o se vaega taua o lo tatou aafiaga i le olaga nei o le le iloaina lea o mea uma.E i ai se mea e uiga i le faatuatuaina o Ia lea e mafai ai ona tatou alualu i luma e avea faapei o Ia.(“Fa’atuatua i le Atua ma Ia Manumalo Pea o Ia,” Liahona, Aok. 2022, 5)

  • O le ā se mea ua mafai e lenei fa’amatalaga ona e malamalama ai e uiga i le Atua ma tofotofoga?

Ao tali mai tagata a’oga, mafaufau e fa’ailoa atu e faapea e le’i aumaia e le Atua se mafua’aga mo puapuaga o Iopu.

Faitau le Iopu 42:1–6, ma vaavaai mo le tali a Iopu i le Alii.

  • O le ā se mea e tumatila iā te oe mai le tali a Iopu?

  • O le a se mea ua e aoaoina mai le tala ia Iopu e mafai ona fesoasoani tatou te malamalama lelei atili ai i o tatou tofotofoga?

Atonu e mafai e tagata a’oga ona iloa le tele o mea moni, e aofia ai e mafai e le Atua ona fesoasoani iā i tatou ia va’ai atu i o tatou tofotofoga i se va’aiga e fa’avavau.

Na fa’ailoa atu e Iopu le tapulaa o lona malamalama fa’atusa i le poto o le Atua, ma na suia ai le auala na vaai ai Iopu i ona tofotofoga.Na ia iloa o ona mafatiaga e le o se taunuuga o le agasala po o se faasalaga faalelagi.Na matuai fa’amanuiaina e le Atua ia Iopu i le siui o lona olaga (taga’i Iopu 42:12–13).

Malamalama i tofotofoga

Atonu e lē o taimi uma tatou te malamalama ai i mafua’aga o o tatou lu’itau. Peitai, ua tuuina mai e le Alii puna’oa faalelagi e mafai ona fesoasoani iā i tatou ia vaai atu i o tatou tofotofoga ma se va’aiga e fa’avavau.

aikona o le seminare Mafaufau e tuuina atu i tagata a’oga le pepa ua tufatufaina atu ua fa’aulutalaina “Malamalama i Tofotofoga.”E mafai e tagata a’oga ona faatumu lenei pepa e i latou lava, ia maua ai le avanoa e manatunatu patino ai iā i latou lava. Pe mafai fo’i ona latou su’esu’eina le pepa ua tufa atu i ni paga po’o ni vaega toalaiti, ia fa’alautele ai le malamalama ma le fefa’asoaa’i o tagata a’oga.

Nai lo o le fa’aaogaina o le pepa na tufatufa atu, e mafai ona e vala’aulia tagata a’oga e su’e upu fa’apei o le “puapuaga” po’o le “tofotofoga” i le Potutusi o le Talalelei ia maua ai malamalamaaga e mafai ona fesoasoani ia i latou e malamalma atili ai e uiga i tofotofoga.

2026 Old Testament Seminary Teacher Materials

A faamaea e tagata aoga le pepa e tufaina atu, mafaufau e valaaulia i latou e toe faitau fesili e ono e uiga i tofotofoga na tusia i luga o le laupapa i le amataga o le vasega.Ona mafai lea ona e taitaia se talanoaga a le vasega i fesili e pei o nei:

  • O le a se mea na e aoaoina e mafai ona fesoasoani i se tasi e i ai nei fesili e vaai ai i o latou tofotofoga i se vaaiga e faavavau?

  • O faapefea ona e vaaia le moni o aoaoga na e suesueina i ou lava tofotofoga?

  • O ā ni mea ua e a’oa’oina e uiga i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso a’o e fa’alogologo atu i manatu o lo’o fa’asoa mai e isi?

E mafai fo’i ona e matamata i le “Why Do Bad Things Happen to Good People?” (4:39), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.Valaaulia tagata aoga e vaavaai mo mea na aoaoina e Brock mai ona tofotofoga.

4:39

Faaiuga

Tuu atu i tagata a’oga e faatino se tala e fesoasoani ai i isi e vaai i o latou tofotofoga ma se vaaiga e faavavau. E mafai ona e faia lenei mea e ala i le tuuina o tagata aoga i ni paga.Tufa atu ni maataisi e ono ona itū i paga ta’itasi.Fa’aali atu fa’atonuga nei.E mafai ona e fesuia’i fa’atonuga pe a le maua ni maataisi.

Faasino atu i fesili e ono e uiga i tofotofoga o loo tusia i luga o le laupapa a o oulua faamaeaina ma lau paga le gaoioiga lenei:

  1. Filifili se tagata e to’atasi e togiina le maataisi.

  2. Afai na e togiina le maataisi, ona e fai atu lea i lau paga le fesili ua tusia i luga o le laupapa e ogatusa ma le numera sa e togiina.(Mo se fa’ata’ita’iga, afai na e togi le tasi e mafai ona e fesili atu, “Atonu e sese uma auala o lo’o o’u fa’atino ai mea uma.O le a se isi mafuaaga ua matua faigata ai le olaga mo a’u?”)

  3. Afai e te le’i togiina le taisi, tali atu le fesili a lau paga.Faaaoga malamalamaaga na e mauaina mai le vasega e fesoasoani ai i lau paga e vaai atu i o latou tofotofoga ma se vaaiga e faavavau.Ia aofia ai ni ou mafaufauga po o ni lagona e uiga i le Tama Faalelagi po o Iesu Keriso.

  4. Fesuia’i matafaioi ma toe fa’aauau le gaoioiga mo se isi taimi se tasi.Afai e togi pea le numera lava e tasi, ona toe togi lea.

Mafaufau e faaiu i le faaopoopoina atu o lau molimau i mea na faasoa mai e tagata aoga i le asō.