“Iopu 1–3; 12–13: ‘Ae Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)
“Iopu 1–3; 12–13: ‘Ae Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai
Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: Lesona 97
Iopu 1–3; 12–13
“Ae Ou te Fa’amoemoe Pea ia te Ia”
Pe na e tauivi e faamaoni i le Atua i taimi faigatā?O Iopu o se tagata faamaoni na olioli i se olaga faamanuiaina.Na fa’afuasei ona aveesea le tamaoaiga o Iopu, lana fanau, ma lona ola maloloina.Peitaʻi, sa leʻi aveesea ai le faatuatua o Iopu iā Iesu Keriso.O lenei lesona e fesoasoani i tagata aoga ia lagona se naunautaiga faatupulaia e fa’atuatua i le Tamā Faalelagi ma Iesu Keriso pe a feagai ai ma tofotofoga.
Sauniuniga a le tagata aoga: Vala’aulia tagata aoga ia toe manatunatu pe sa fa’apefea ona latou tali atu i o latou tofotofoga.Fai atu ia o mai saunia i le vasega e talanoa i o latou aafiaga.
Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai
Ae le’i amatalia le lesona mo lenei aso, e mafai ona fesoasoani le ta’u atu i tagata aoga o tusi eseese o le a soso’o mai (Iopu–Pese a Solomona) ua ta’ua o tusi o solo po o tusitusiga faale-atamai.O nei tusi o loʻo tusia i fausaga faʻa-solo ma e leʻo faʻamoemoe e faʻamatala ai le talafaasolopito.E pei o isi tusitusiga paia, e mafai e nei tusi ona faasino atu i tatou ia Iesu Keriso ma fesoasoani ia i tatou e mulimuli ia te Ia.(Manatua: sa fa’amatala e Iosefa Samita [le tusi o] Pese a Solomona “e le’o ni tusitusiga musuia” [Fa’aliliuga a Iosefa Samita, faamatalaga i le Pese a Solomona].)
O auala tatou te tali atu ai i tofotofoga
Mafaufau e amata le vasega i le tusia i luga o le laupapa “Tagata A” ma le “Tagata E.”Valaaulia tagata aoga e fai se vaaiga faataitai mo tagata taitoatasi, o le tasi e faamatalaina se tofotofoga mo se taimi umi ma le tasi e faamatalaina se tofotofoga mo se taimi puupuu.Atonu e fesoasoani uunaiga nei.
-
Talu mai lava a o laitiiti Tagata A, sa feagai pea o ia ma …
-
I le asō ua fa’asolo pea ona faalemanuia mo Tagata E. Na amata mai i le …
A maea ona faamautu e tagata aoga nei vaaiga faataitai e lua, vala’aulia i latou e talanoaina fesili o lo’o mulimuli mai mo le “Tagata A” ma le “Tagata E.”E mafai ona latou faiai ni paga po o ni vaega toalaiti.
-
Mata o le a faapeī pe a lē lelei ona tali atu lenei tagata i lenei tofotofoga?
-
Mata o le a faapeī pe a lelei ona tali atu lenei tagata i lenei tofotofoga?
-
Mata o le a faapeī pe a tali atu lenei tagata i lenei tofotofoga ma le fa’atuatua i le Tamā Fa’alelagi?
A maea ona tu’u atu se taimi i tagata aoga e talanoaina ai, fesoasoani atu iā i latou ia mafaufau pe fa’apefea ona latou tali atu i o latou lava tofotofoga.O se tasi nei o auala e mafai ona e faia ai lenei mea.
I se fua fa’atatau mai le 1–5 (1 e lē moni e uiga iā te oe ma le 5 e matuā moni e uiga iā te oe), mafaufau pe fa’apefea ona moni fa’amatalaga nei e uiga iā te oe:
-
Ou te matuā tali lelei atu i tofotofoga.
-
Ou te maua le malosi mai i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso a o feagai ai ma tofotofoga.
Ia lototatala i lagona po o le aoaoina o mea e uiga i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani iā te oe e feagai ai ma tofotofoga faatasi ai ma le faatuatua faatupula’ia iā i laua.
O le soifuaga o Iopu
Faitau le Iopu 1:1–3, vaavaai po o le ā se mea ua e aoaoina e uiga ia Iopu.(Manatua: o le upu atoatoa e faaliliuina i le “atoa, atoatoa, ma le amio sa’o.”)
-
O le a se mea na e mauaina?
E te ono tusiina tali a tagata aoga i luga o le laupapa.Ae lei fa’aauauina le tala ia Iopu, mafaufau e faitau pe aotele vaega nei.
E taua le malamalama o Iopu o se tagata moni (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:10), ae o le soifuaga o Iopu o lo’o fa’amatala e faaaogaina ai ni fatufatuga fa’a-solo.Mo se fa’ataitaiga, i le amataga o le tala ia Iopu, o lo’o fa’amatalaina ai ni talanoaga se lua a le Ali’i ma Satani.E le o ni feutaga’ina moni i le va o le Ali’i ma Satani ae e mafai ona fa’apupula ai le matafaioi a Satani o ia o sē taulalama po o se fili.E mafai ona avea o se auala faafatusolo e saunia ai le tagata faitau mo mea o loo mulimuli mai i le olaga o Iopu—ona puapuaga, faaosoosoga, ma le aveesea ai o ’oa faalelalolagi.
Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talanoaga muamua, e mafai ona e fai atu i ni volenitia se toatolu e faitau.E mafai e se tasi volenitia ona faitau i upu a le tagata faamatala, o le isi o upu a le Alii, ma le lona tolu o upu a Satani.Fai atu i tagata aoga e faitau upu e aunoa ma le faia o ni taga.Mafaufau e fa’aali atu fesili nei mo tagata aoga e mafaufau e uiga i ai a’o latou fa’alogologo.
Faitau le Iopu 1:6–12, vaavaai mo tali i fesili nei:
-
O le a le tautinoga na faia e Satani e uiga i le amiotonu a Iopu?
-
O le a le mea na manao Satani e tupu ia Iopu?
Fa’ataga tagata aoga e fa’asoa mai a latou tali.Afai ae mana’omia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le ta’utinoga a Satani e fa’apea na ona amiotonu lava o Iopu ona sa fa’amanuiaina o ia e le Ali’i.Na manaʻo Satani e aveesea faamanuiaga o Iopu e faamaonia ai lenā manatu.
Fa’ataitaiga a Iopu
Mo le vaega o sosoo mai i le tala ia Iopu, e mafai ona e tusi se siata e pei o le siata lenei i luga o le laupapa.Ona e faavasega lea o tagata aoga i le ta’itoalua po o ni vaega toalaiti e faatumu le siata.Fai atu i vaega e latou te talanoaina fesili o mulimuli mai.Atonu e aoga le savalivali solo e fesoasoani ma faamalosiau i tagata aoga.(Manatua: O ma’i sua, o papala o le pa’u e matuā tigā.Sa “saei” e Iopu ona lavalava ma sele lona lauulu, o ni fa’ailoga o le fa’anoanoa.)
|
O ā mea na mafatia ai Iopu? |
Na fa’apefea ona tali atu Iopu? |
|---|---|
O ā mea na mafatia ai Iopu? Faitau le Iopu 1:13–19; 2:7. | Na fa’apefea ona tali atu Iopu? Faitau le Iopu 1:20–22; 2:9–10; 13:15; 23:10. |
-
O le ā se mea na tulaga ese iā te oe mai le tali a Iopu?
-
Fa’amata o le ā sa mea na malamalama i ai Iopu e uiga i le Atua na mafua ai ona ia tali atu fa’apenā?
Atonu e fa’apea mai tagata aoga sa faailoa e Iopu o ona fa’amanuiaga sa mai le Atua (tagai Iopu 1:21), sa malamalama o tofotofoga o se vaega o le fuafuaga a le Atua (tagai Iopu 2:10), ma sa ia iloa sa silafia e le Atua o ia ma o ona tofotofoga o le a fa’aleleia atili ai o ia (taga’i Iopu 23:10).
A uma ona fai e tagata aoga le gaoioiga, fesoasoani ia i latou e faailoa mai se upumoni e ala i le fai atu o se fesili e pei o lenei.
-
O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a Iopu e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o tofotofoga?
Faatasi ai ma isi tali, atonu e faailoa mai e tagata aoga se mea e pei o: e mafai ona tatou filifili e faalagolago i le Atua i taimi o o tatou tofotofoga.
Mafaufau e valaaulia tagata aoga e su’e ma faailoga le mea o loo latou vaaia ai lenei upumoni i le Iopu 13:15.
Fa’ataitaiga o loo i tusitusiga paia
Mafaufau i ni auala e mafai ona e fesoasoani ai i tagata aoga e faateleina lo latou faalagolago i le Tama Faalelagi i taimi o o latou tofotofoga.O se tasi o auala o le fa’asino lea o tagata aoga e su’e mau o lo’o faamatalaina ai e tagata o latou mafua’aga mo le fa’atuatua ai i le Atua i taimi o tofotofoga.E mafai ona fa’atino e tagata a’oga le gaoioiga lenei.
-
Su’e se faataitaiga i tusitusiga paia lea na filifili ai se tasi e faalagolago i le Atua i taimi o o latou tofotofoga.
-
Faailoga upu po o fasifuaitau e faamatala ai le mafuaaga na faatuatuaina ai e lenei tagata le Atua.
-
Sauni e fa’amatala atu pe na fa’apefea ona fesoasoani pe mafai faapefea ona fesoasoani manatu ua e fa’ailogaina e te fa’alagolago ai i le Atua.
Afai e mana’omia e tagata aoga se fesoasoani e faailoa tala o loo i tusitusiga paia, e mafai ona e vala’aulia i latou e saili le “fa’atuatua” i le Potutusi o le Talalelei.Pe mafai foi ona e tuuina atu ni faataitaiga e pei o:
Tanielu 2:19–23—Na feagai Tanielu ma le poloa’iga a le Tupu o Nepukanesa i tagata atamamai uma i le malo (e aofia ai ma Tanielu) e fasiotia uma pe a leai se tasi e mafai ona ia fa’amatala le uiga o lana miti.
2 Nifae 4:17–23—Na faanoanoa Nifae i ona lava vaivaiga ma lagona le le agavaa.
A mae’a se taimi talafeagai, vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa atu i vaega toalaiti po’o le vasega mea na latou mauaina.E mafai foi ona e fa’aali atu i tagata aoga “Mountains to Climb”” (5:05), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.Tu’u e latou te su’e vaega na fa’asoa mai e Peresitene Eyring e mafai ona fa’atupuina ai lo latou fa’amoemoe i le Tamā Fa’alelagi ma Iesū Keriso a’o feagai ma tofotofoga.
Faaiuga
E mafai ona e faaiuina le vasega e ala i le valaaulia o tagata aoga e tusi mo i latou lava se tusi pe auina atu se tesi ia i latou lava e tali ai le fesili lenei.Afai latou te tusia se fa’aupuga, vala’aulia i latou e gaugau ma tu’u i totonu o a latou taga po’o se isi nofoaga e mafai ona latou toe vaai i ai i se taimi mulimuli ane o le aso.Atonu e te tātāina se musika malu a o tusitusi tagata aoga.
-
O le ā se fa’alogona na e lagona i lenei aso na fesoasoani e te manao ai e faalagolago i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso ao feagai ma tofotofoga?