Seminare
Iopu 1–3; 12–13: “Ae Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia”


“Iopu 1–3; 12–13: ‘Ae Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai (2026)

“Iopu 1–3; 12–13: ‘Ae Ou te Faamoemoe Pea ia te Ia,’” Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Tuai

Iopu 1–3; 12–14; 19; 21–24; 38–40; 42: Lesona 97

Iopu 1–3; 12–13

“Ae Ou te Fa’amoemoe Pea ia te Ia”

The Old Testament prophet Job depicted kneeling on the ground looking up to the light of the Lord. His friends are in the background of the painting. Job has one hand stretched toward the light. (Job 42:1-8)

Pe na e tauivi e faamaoni i le Atua i taimi faigatā?O Iopu o se tagata faamaoni na olioli i se olaga faamanuiaina.Na fa’afuasei ona aveesea le tamaoaiga o Iopu, lana fanau, ma lona ola maloloina.Peitaʻi, sa leʻi aveesea ai le faatuatua o Iopu iā Iesu Keriso.O lenei lesona e fesoasoani i tagata aoga ia lagona se naunautaiga faatupulaia e fa’atuatua i le Tamā Faalelagi ma Iesu Keriso pe a feagai ai ma tofotofoga.

Sauniuniga a le tagata aoga: Vala’aulia tagata aoga ia toe manatunatu pe sa fa’apefea ona latou tali atu i o latou tofotofoga.Fai atu ia o mai saunia i le vasega e talanoa i o latou aafiaga.

Gaoioiga e Ono Mafai Ona Aoaoina Ai

Ae le’i amatalia le lesona mo lenei aso, e mafai ona fesoasoani le ta’u atu i tagata aoga o tusi eseese o le a soso’o mai (Iopu–Pese a Solomona) ua ta’ua o tusi o solo po o tusitusiga faale-atamai.O nei tusi o loʻo tusia i fausaga faʻa-solo ma e leʻo faʻamoemoe e faʻamatala ai le talafaasolopito.E pei o isi tusitusiga paia, e mafai e nei tusi ona faasino atu i tatou ia Iesu Keriso ma fesoasoani ia i tatou e mulimuli ia te Ia.(Manatua: sa fa’amatala e Iosefa Samita [le tusi o] Pese a Solomona “e le’o ni tusitusiga musuia” [Fa’aliliuga a Iosefa Samita, faamatalaga i le Pese a Solomona].)

O auala tatou te tali atu ai i tofotofoga

Mafaufau e amata le vasega i le tusia i luga o le laupapa “Tagata A” ma le “Tagata E.”Valaaulia tagata aoga e fai se vaaiga faataitai mo tagata taitoatasi, o le tasi e faamatalaina se tofotofoga mo se taimi umi ma le tasi e faamatalaina se tofotofoga mo se taimi puupuu.Atonu e fesoasoani uunaiga nei.

  1. Talu mai lava a o laitiiti Tagata A, sa feagai pea o ia ma …

  2. I le asō ua fa’asolo pea ona faalemanuia mo Tagata E. Na amata mai i le …

A maea ona faamautu e tagata aoga nei vaaiga faataitai e lua, vala’aulia i latou e talanoaina fesili o lo’o mulimuli mai mo le “Tagata A” ma le “Tagata E.”E mafai ona latou faiai ni paga po o ni vaega toalaiti.

  • Mata o le a faapeī pe a lē lelei ona tali atu lenei tagata i lenei tofotofoga?

  • Mata o le a faapeī pe a lelei ona tali atu lenei tagata i lenei tofotofoga?

  • Mata o le a faapeī pe a tali atu lenei tagata i lenei tofotofoga ma le fa’atuatua i le Tamā Fa’alelagi?

A maea ona tu’u atu se taimi i tagata aoga e talanoaina ai, fesoasoani atu iā i latou ia mafaufau pe fa’apefea ona latou tali atu i o latou lava tofotofoga.O se tasi nei o auala e mafai ona e faia ai lenei mea.

I se fua fa’atatau mai le 1–5 (1 e lē moni e uiga iā te oe ma le 5 e matuā moni e uiga iā te oe), mafaufau pe fa’apefea ona moni fa’amatalaga nei e uiga iā te oe:

  • Ou te matuā tali lelei atu i tofotofoga.

  • Ou te maua le malosi mai i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso a o feagai ai ma tofotofoga.

Ia lototatala i lagona po o le aoaoina o mea e uiga i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso e mafai ona fesoasoani iā te oe e feagai ai ma tofotofoga faatasi ai ma le faatuatua faatupula’ia iā i laua.

O le soifuaga o Iopu

Faitau le Iopu 1:1–3, vaavaai po o le ā se mea ua e aoaoina e uiga ia Iopu.(Manatua: o le upu atoatoa e faaliliuina i le “atoa, atoatoa, ma le amio sa’o.”)

  • O le a se mea na e mauaina?

E te ono tusiina tali a tagata aoga i luga o le laupapa.Ae lei fa’aauauina le tala ia Iopu, mafaufau e faitau pe aotele vaega nei.

E taua le malamalama o Iopu o se tagata moni (tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:10), ae o le soifuaga o Iopu o lo’o fa’amatala e faaaogaina ai ni fatufatuga fa’a-solo.Mo se fa’ataitaiga, i le amataga o le tala ia Iopu, o lo’o fa’amatalaina ai ni talanoaga se lua a le Ali’i ma Satani.E le o ni feutaga’ina moni i le va o le Ali’i ma Satani ae e mafai ona fa’apupula ai le matafaioi a Satani o ia o sē taulalama po o se fili.E mafai ona avea o se auala faafatusolo e saunia ai le tagata faitau mo mea o loo mulimuli mai i le olaga o Iopu—ona puapuaga, faaosoosoga, ma le aveesea ai o ’oa faalelalolagi.

Ina ia fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le talanoaga muamua, e mafai ona e fai atu i ni volenitia se toatolu e faitau.E mafai e se tasi volenitia ona faitau i upu a le tagata faamatala, o le isi o upu a le Alii, ma le lona tolu o upu a Satani.Fai atu i tagata aoga e faitau upu e aunoa ma le faia o ni taga.Mafaufau e fa’aali atu fesili nei mo tagata aoga e mafaufau e uiga i ai a’o latou fa’alogologo.

Faitau le Iopu 1:6–12, vaavaai mo tali i fesili nei:

  • O le a le tautinoga na faia e Satani e uiga i le amiotonu a Iopu?

  • O le a le mea na manao Satani e tupu ia Iopu?

Fa’ataga tagata aoga e fa’asoa mai a latou tali.Afai ae mana’omia, fesoasoani i tagata aoga ia malamalama i le ta’utinoga a Satani e fa’apea na ona amiotonu lava o Iopu ona sa fa’amanuiaina o ia e le Ali’i.Na manaʻo Satani e aveesea faamanuiaga o Iopu e faamaonia ai lenā manatu.

Fa’ataitaiga a Iopu

Mo le vaega o sosoo mai i le tala ia Iopu, e mafai ona e tusi se siata e pei o le siata lenei i luga o le laupapa.Ona e faavasega lea o tagata aoga i le ta’itoalua po o ni vaega toalaiti e faatumu le siata.Fai atu i vaega e latou te talanoaina fesili o mulimuli mai.Atonu e aoga le savalivali solo e fesoasoani ma faamalosiau i tagata aoga.(Manatua: O ma’i sua, o papala o le pa’u e matuā tigā.Sa “saei” e Iopu ona lavalava ma sele lona lauulu, o ni fa’ailoga o le fa’anoanoa.)

O ā mea na mafatia ai Iopu?

Na fa’apefea ona tali atu Iopu?

O ā mea na mafatia ai Iopu?

Faitau le Iopu 1:13–19; 2:7.

Na fa’apefea ona tali atu Iopu?

Faitau le Iopu 1:20–22; 2:9–10; 13:15; 23:10.

  • O le ā se mea na tulaga ese iā te oe mai le tali a Iopu?

  • Fa’amata o le ā sa mea na malamalama i ai Iopu e uiga i le Atua na mafua ai ona ia tali atu fa’apenā?

    Atonu e fa’apea mai tagata aoga sa faailoa e Iopu o ona fa’amanuiaga sa mai le Atua (tagai Iopu 1:21), sa malamalama o tofotofoga o se vaega o le fuafuaga a le Atua (tagai Iopu 2:10), ma sa ia iloa sa silafia e le Atua o ia ma o ona tofotofoga o le a fa’aleleia atili ai o ia (taga’i Iopu 23:10).

    A uma ona fai e tagata aoga le gaoioiga, fesoasoani ia i latou e faailoa mai se upumoni e ala i le fai atu o se fesili e pei o lenei.

  • O le a se mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a Iopu e mafai ona fesoasoani ia i tatou i taimi o tofotofoga?

Faatasi ai ma isi tali, atonu e faailoa mai e tagata aoga se mea e pei o: e mafai ona tatou filifili e faalagolago i le Atua i taimi o o tatou tofotofoga.

Mafaufau e valaaulia tagata aoga e su’e ma faailoga le mea o loo latou vaaia ai lenei upumoni i le Iopu 13:15.

Fa’ataitaiga o loo i tusitusiga paia

Mafaufau i ni auala e mafai ona e fesoasoani ai i tagata aoga e faateleina lo latou faalagolago i le Tama Faalelagi i taimi o o latou tofotofoga.O se tasi o auala o le fa’asino lea o tagata aoga e su’e mau o lo’o faamatalaina ai e tagata o latou mafua’aga mo le fa’atuatua ai i le Atua i taimi o tofotofoga.E mafai ona fa’atino e tagata a’oga le gaoioiga lenei.

  1. Su’e se faataitaiga i tusitusiga paia lea na filifili ai se tasi e faalagolago i le Atua i taimi o o latou tofotofoga.

  2. Faailoga upu po o fasifuaitau e faamatala ai le mafuaaga na faatuatuaina ai e lenei tagata le Atua.

  3. Sauni e fa’amatala atu pe na fa’apefea ona fesoasoani pe mafai faapefea ona fesoasoani manatu ua e fa’ailogaina e te fa’alagolago ai i le Atua.

Afai e mana’omia e tagata aoga se fesoasoani e faailoa tala o loo i tusitusiga paia, e mafai ona e vala’aulia i latou e saili le “fa’atuatua” i le Potutusi o le Talalelei.Pe mafai foi ona e tuuina atu ni faataitaiga e pei o:

Tanielu 2:19–23—Na feagai Tanielu ma le poloa’iga a le Tupu o Nepukanesa i tagata atamamai uma i le malo (e aofia ai ma Tanielu) e fasiotia uma pe a leai se tasi e mafai ona ia fa’amatala le uiga o lana miti.

2 Nifae 4:17–23—Na faanoanoa Nifae i ona lava vaivaiga ma lagona le le agavaa.

A mae’a se taimi talafeagai, vala’aulia tagata a’oga e fa’asoa atu i vaega toalaiti po’o le vasega mea na latou mauaina.E mafai foi ona e fa’aali atu i tagata aoga “Mountains to Climb”” (5:05), e maua i le ChurchofJesusChrist.org.Tu’u e latou te su’e vaega na fa’asoa mai e Peresitene Eyring e mafai ona fa’atupuina ai lo latou fa’amoemoe i le Tamā Fa’alelagi ma Iesū Keriso a’o feagai ma tofotofoga.

5:0

Faaiuga

E mafai ona e faaiuina le vasega e ala i le valaaulia o tagata aoga e tusi mo i latou lava se tusi pe auina atu se tesi ia i latou lava e tali ai le fesili lenei.Afai latou te tusia se fa’aupuga, vala’aulia i latou e gaugau ma tu’u i totonu o a latou taga po’o se isi nofoaga e mafai ona latou toe vaai i ai i se taimi mulimuli ane o le aso.Atonu e te tātāina se musika malu a o tusitusi tagata aoga.

  • O le ā se fa’alogona na e lagona i lenei aso na fesoasoani e te manao ai e faalagolago i le Tamā Fa’alelagi ma Iesu Keriso ao feagai ma tofotofoga?