“1 Ngaahi Tuʻi 6–9: Ko e Langa ʻe Solomone ʻa e Fale ʻo e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“1 Ngaahi Tuʻi 6–9: Ko e Langa ʻe Solomone ʻa e Fale ʻo e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
2 Samuela 11–12; 1 Ngaahi Tuʻi 3; 6–9; 11: Lēsoni 79
1 Ngaahi Tuʻi 6–9
Ko e Langa ʻe Solomone ʻa e Fale ʻo e ʻEikí
ʻI hotau kuongá ni, ʻoku fakaʻau ke maʻungofua ange ʻa e ʻū temipalé ʻi he funga ʻo e māmaní, ka naʻe ʻikai pehē maʻu pē ia. ʻI hono langa ʻo e temipale ʻo Solomoné, naʻe faifai pea maʻu ʻe he kau ʻIsilelí ha fale tuʻu maʻu ʻo e ʻEikí, ko ha feituʻu ʻe nofo ai ʻa e Fakamoʻuí tonu ʻi he “lotolotonga ʻo e fānau ʻa ʻIsilelí” (1 Ngaahi Tuʻi 6:13). ʻOku fakahoko foki e talaʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi hotau kuongá ni ʻi he toe lahi ange ʻa e ngaahi temipalé ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakaloloto e mahino ʻa e kau akó ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau ʻomi ha fakatātā ʻo ha temipale ofi mai pe ko ha temipale ʻoku nau saiʻia ai. ʻE lava ke nau teuteu ke vahevahe e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate kinautolu ʻa e temipalé.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí
Ke kamata ʻa e kalasí, fakaafeʻi e kau akó ke nau fai ha tali ki he tūkunga ko ʻení (pe ko ha tūkunga tatau ʻoku feʻunga mo e ngaahi fiemaʻu hoʻo kalasí).
Fakakaukauloto ʻoku sio ho kaungāmeʻa ko ʻEniselaá ki ha fakatātā ʻo ha temipale foʻou ʻoku langa ʻi homou feituʻú peá ne fehuʻi atu:
-
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku langa ai ʻe homou Siasí ha ngaahi temipalé?
-
ʻOku kehe fēfē ha temipale mei hoʻomou falelotu angamahení?
ʻE lava ke ke kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he loto-falala ʻoku nau maʻu ʻi hono tali e ngaahi fehuʻi ʻa ʻEniselaá. Te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻa e ongo ʻoku nau maʻú.
Hili hono fakatapui ʻo e Temipale Praia Cape Verde, naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:
Ko e temipalé ko e fale moʻoni ia ʻo e ʻEikí. Tuku ke fakatō mamafa e ngaahi leá ni ki ho laumālié. Ko Hono falé ia. (“Ko e Fale ʻo e ʻEikí—Ngaahi Pōpoaki Kimuí ni mei he Kau Palōfitá, Kau ʻAposetoló, mo e Kau Taki Kehe ʻo e Siasí”, newsroom.ChurchofJesusChrist.org, 13 ʻAokosi 2023)
Fakaafeʻi e kau akó ke hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó pea ʻi he palakipoé: Ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.
Fakaʻaongaʻi ha kiʻi taimi ke ke muimui ai ki he fakaafe ʻa ʻEletā ʻEnitasení ke tuku e moʻoni ko ʻení ke tō ki ho laumālié ʻi hoʻo tali e fehuʻi ko ʻení ʻi hoʻo tohinoa akó.
-
Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e hoko ʻa e temipalé ko e fale ʻo e ʻEikí?
ʻI hoʻo ako he ʻaho ní, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni ke fakaloloto hoʻo mahino ko e temipalé ko e fale ʻo e ʻEikí. ʻI he lolotonga ʻo e lēsoní, tānaki atu ʻa e meʻa ʻokú ke akó ki hoʻo tohinoa akó.
Mahalo ʻe tokoni ke fakapapauʻi ki he kau akó neongo he ʻikai tali he ʻahó ni ʻenau ngaahi fehuʻi pau fekauʻaki mo e temipalé, ka ʻe kei hokohoko atu pē hono ueʻi mo fakahinohinoʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻenau ngaahi feinga ke ako lahi ange fekauʻaki mo e fale ʻo e ʻEikí.
ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke langa Hono falé
Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ʻi he Moʻunga Sainaí ke nau langa ha tāpanekale fakataimi ke tāpuekina ai e fānau ʻo ʻIsilelí (vakai, ʻEkesōtosi 25:1–8). Hili ha ngaahi toʻu tangata lahi mei ai, ʻi he taimi ʻo e Tuʻi ko Solomoné, naʻe teʻeki ai pē ke langa ha temipale ʻe tuʻuloá.
Ke tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faitatau ʻi he fekau ʻa e ʻEikí ke langa Hono falé ʻi he taimi ʻo e 1 Ngaahi Tuʻi 6–9 pea mo hotau kuonga ní, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha ʻū fakatātā ʻo e temipale ʻo Solomoné pea mo e temipale ofi taha ʻi onopōní.
Ko e founga ʻe taha ke tokoniʻi ai e kau akó ke vakai ki he ngaahi faitatau ko ʻeni ʻi he ngaahi temipale ʻi he kuonga muʻá pea mo hotau kuongá ko hono fakaʻaliʻali ʻa e saati ko ʻení.
ʻOku ʻi ai ha ʻekitivitī ʻe tolu ʻoku fokotuʻu mai ʻi he lēsoní. Mahalo te ke fakakaukau ki ha ngaahi founga kehekehe ʻe ako ai ʻe he kau akó ʻa e saati takitaha. ʻI he ʻekitivitī saati ʻuluaki ko ʻení, fakakaukau ke fakaafeʻi ha vaeua ʻo e kalasí ke nau ako ʻa e ngaahi veesi ʻi he kōlomu “Kuonga ʻo Solomoné” pea ako ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e ngaahi veesi ʻi he kōlomu “Ko Hotau Kuongá.” Hili hono ako e ngaahi vēsí, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e meʻa naʻa nau maʻú mo ha hoa naʻá ne ako ʻa e ngaahi veesi mei he kōlomu ʻe tahá.
Ko ha founga ʻe taha ke fokotuʻutuʻu ai ʻa e ʻekitivitií ko hano vahevahe ʻa e kau akó ki ha kulupu ʻe tolu pea ʻoange ki he kulupu takitaha ha saati. ʻE lava ke ako fakataha ʻa e kau akó pea fili ha tokotaha lea ke fakamatalaʻi e konga ʻenau kulupú ki he kalasí. ʻI he fakaʻosinga ʻo e polokalamá, ʻe lava ke vahevahe ʻe he kulupu takitaha ʻa e founga ʻe lava ke tokoni ai ʻa e ngaahi tefito naʻa nau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ʻa ʻEniselaá.
ʻI hoʻo ako e ngaahi veesi ko ʻení, kumi ʻa e ngaahi akonaki ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ki he ngaahi temipale ʻi he kuonga muʻá mo e ʻaho ní. Tānaki atu ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú ki hoʻo tohinoa akó.
|
Kuonga ʻo Solomoné |
Ko Hotau Kuongá |
|---|---|
Kuonga ʻo Solomoné | Ko Hotau Kuongá |
-
Ko e hā ha meʻa naʻá ke ako fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e ngaahi temipalé he ʻaho ní?
Ke tokoni ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he founga ʻoku hokohoko atu ai ʻetau muimui ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ke langa e ngaahi temipalé he ʻaho ní, fakakaukau ke huluʻi ha vitiō ʻo hono fanongonongo ʻe he palōfita lolotongá ha ngaahi temipale foʻou lolotonga e konifelenisi lahí. Pe ko hoʻo vahevahe ha niʻihi ʻo e ngaahi sitētisitika fakamuimuitaha ʻo e temipalé, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Lisi ʻo e Temipalé ChurchofJesusChrist.org.
ʻOku fakatapui ʻa e ngaahi temipalé ki he ʻEikí ko Hono fale
Hili ha taʻu ʻe fitu hono langa e temipale ʻo Solomoné, naʻe ʻosi pea fakatapui ia.
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku maʻu ʻa e ngaahi lotu fakatapui ʻo e temipalé ʻi he fakahā pea tauhi ʻi he ngaahi lekooti ʻa e Siasí, fakakaukau ke vahevahe mo e kalasí ha sīpinga ʻo ha lotu fakatapui. ʻE lava ke maʻu ʻa e lotu fakatapui ʻo e temipale takitaha ʻoku lolotonga ngāué ʻaki hono fili ʻa e temipalé mei he Lisi ʻo e Temipalé ʻi he ChurchofJesusChrist.org.
ʻI he ʻekitivitī saati ko ʻení, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi vēsí pea fakaafeʻi e kau akó ke nau ako ʻa e vaeua ʻe taha ʻo e saati naʻa nau ako kimuʻá pea vahevahe mo ha hoa naʻá ne ako ʻa e konga ʻe tahá. ʻOku ʻoatu ha fehuʻi alēlea ke tokoni ki he kau akó ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló.
Lau ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻeni mei he ngaahi lotu fakatapui ʻo e Temipale ʻo Solomoné pea mo e Temipale Ketilaní ʻo kumi ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe fekumi ki ai ʻa Solomone mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei he ʻEikí.
|
Kuonga ʻo Solomoné |
Ko Hotau Kuongá |
|---|---|
Kuonga ʻo Solomoné | Ko Hotau Kuongá |
-
Ko e hā ha ngaahi tāpuaki tatau ʻi he ʻahó ni ʻi heʻetau teuteu mo moihū ʻi he fale ʻo e ʻEikí?
Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻi he hili hono fakatapui ʻo e fale ʻo e ʻEikí, naʻe aʻusia ʻe he kakaí ha ngaahi fakahā fakaofo ʻo Hono mālohí. ʻE lava ke hoko ʻa e saati ko ʻení ko ha momeniti ʻapasia ki he kau akó ke nau ako fakafoʻituitui, ʻo fakatatau mo e tūkungá.
ʻI hoʻo lau e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke tokoni atu ke ke fakakaukauloto ki he ongo naʻá ke mei maʻu ʻi he mamata tonu ki he ngaahi meʻa ko ʻeni naʻe hokó.
|
Kuonga ʻo Solomoné |
Ko Hotau Kuongá |
|---|---|
Kuonga ʻo Solomoné | Ko Hotau Kuongá |
-
Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo,ʻi haʻane kau atu ki hono fakatapui ʻo ha temipale?
-
Kuó ke ongoʻi fēfē ʻa e mālohi ʻo e Fakamoʻuí ʻi hono maʻu Hono falé ʻi māmani he ʻaho ní?
Mahalo naʻa taau ke fakamatalaʻi ange talu mei hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, kuo hivaʻi ʻa e himi “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá” ʻi he fakatapui ʻo e temipale kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻE lava ke hivaʻi pe fanongo ʻa e kau akó ki he himi ko ʻení, ʻo kumi e meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ʻEikí mo Hono falé. Te ke lava ʻo mamata ʻi ha vitiō ʻo ha kuaea pe kulupu ʻoku nau hiva hangē ko e “The Spirit of God” (5:32) ChurchofJesusChrist.org.
Fakahaaʻi ʻa e mahinó
Ke tokoni ke fakahaaʻi ʻe he kau akó ʻa e mahino ʻoku nau maʻú, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ʻa ʻEniselaá mei he kamataʻanga ʻo e lēsoní.
Fakakaukau ki he founga ʻe lava ke tokoni ai e ngaahi lēsoni naʻá ke ako he ʻaho ní ki ha taha hangē ko ʻEniselaá ke mahino lelei ange ʻa e taumuʻa ʻo e ngaahi temipalé. Tali e ongo fehuʻí mo ha hoa pe ʻi hoʻo tohinoa akó.
-
Ko e hā e ʻuhinga ʻoku langa ai ʻe homou siasí ha ngaahi temipalé?
-
ʻOku kehe fēfē ha temipale mei hoʻomou falelotu angamahení?
Fakaafeʻi e kau akó ke akoako akoʻi ha hoa fekauʻaki mo e meʻa kuo nau ako mei heʻenau ako ki he temipale ʻo Solomoné mo e ngaahi temipale ʻo e ʻaho ní. Naʻe fokotuʻu mai ʻe he teuteu ʻa e tokotaha akó ki he lēsoni ko ʻení ke ʻomi ʻe he kau akó ha fakatātā ʻo ha temipale ofi mai pe manakoa ki he kalasí. Kapau naʻe ʻomi ʻe he kau akó ha fakatātā, te ke lava ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻaliʻali ia ki he kalasí pea vahevahe ʻa e ʻuhinga ʻoku mahuʻingamālie ai kiate kinautolu ʻa e temipale ko iá. Te ke lava ʻo vahevahe hoʻo ngaahi ongo fekauʻaki mo e Fakamoʻuí mo Hono falé ʻi he fakaʻosinga ʻo e kalasí.