Seminelí
1 Samuela 3: “ʻE [ʻEiki] Ke Ke Folofola Mai; He ʻOku Ongoʻi ʻe Hoʻo Tamaioʻeikí”


“1 Samuela 3: ʻʻE [ʻEiki] Ke Ke Folofola Mai; He ʻOku Ongoʻi ʻe Hoʻo Tamaioʻeikí,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“1 Samuela 3: ʻʻE [ʻEiki] Ke Ke Folofola Mai; He ʻOku Ongoʻi ʻe Hoʻo Tamaioʻeikí,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Lute; 1 Samuela 1–7: Lēsoni 70

1 Samuela 3

“ʻE [ʻEiki] Ke Ke Folofola Mai; He ʻOku Ongoʻi ʻe Hoʻo Tamaioʻeikí”

The boy Samuel in bed watching an oil lamp burn.

Ko e hā e tuʻunga ʻokú ke ongoʻi te ke lava lelei ai ʻo fakatokangaʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí? Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻi ha pō ʻe taha ki he tamasiʻi ko Samuelá. ʻI he tokoni ʻa ʻĪlaí, naʻe faifai pea ʻiloʻi ʻe Samuela e leʻo ʻo e ʻEikí. Naʻá ne tali ʻo pehē, “ʻE [ʻEiki] ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí” (1 Samuela 3:9). ʻOku folofola mai foki ʻa e ʻEikí kiate kitautolu, pea hangē ko Samuelá, ʻoku fiemaʻu ke tau ako ke ʻiloʻi Hono leʻó. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fekumi mo ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻa e fakahā fakatāutahá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: ʻEke ki he kau akó ʻa e fehuʻi, “ʻOkú ke fanongo fēfē ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo moʻuí?” Fakaafeʻi kinautolu ke nau fakakaukau ki he founga te nau tali aí. Te nau lava foki ʻo fai e fehuʻí ki haʻanau ngaahi kaungāmeʻa pe kau mēmipa ʻo e fāmilí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí

Fakakaukau ke fakaafeʻi ha tokotaha ʻe loto-fiemālie ke haʻu ki muʻa ʻi he kalasí ke haʻi hono matá. Haʻi e mata ʻo e tokotaha akó. Fakaafeʻi taha taha ha kau mēmipa ʻo e kalasí ke nau ui ʻa e tokotaha akó ʻaki hono hingoá. Kole ki he tokotaha ako ʻoku haʻi hono matá ke feinga ke ʻiloʻi pe ko hai naʻá ne ui hono hingoá.

  • Ko e hā e ʻuhinga naʻe faingofua ange ai ke ʻiloʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi leʻó?

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni fakalaumālie ʻe lava ke fekauʻaki mo e ʻekitivitī ko ʻení?

Mahalo ʻe vahevahe pe ʻikai vahevahe ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo e ngaahi moʻoni ʻoku fakamatalaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Kapau te nau fai ia, fakaafeʻi kinautolu ke kumi ha fakamoʻoni pe mahino ki he ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau ako ʻa e 1 Samuela 3. Kapau ʻoku ʻikai, ʻoku sai pē ia. Fakamālō ki he kau ako kotoa pē ʻi he meʻa ne nau vahevahé.

Hiki ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku folofola mai ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu pea ʻokú Ne finangalo ke tau ʻiloʻi Hono leʻó. Fakamatalaʻi ange ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2). ʻOku ʻiloa ʻeni ko e fakahā fakatāutahá. ʻE ʻiloʻi ʻe he kau akó ha ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e fakahā fakatāutahá ʻi he lolotonga ʻo e lēsoní.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

Official portrait of President Russell M. Nelson taken January 2018

Ko e meʻa ʻe taha kuo toutou ʻomi ʻe he Laumālié ki heʻeku fakakaukaú … ko e hōifua ko ia ʻa e ʻEikí ke fakahā ʻEne fakakaukaú mo Hono finangaló. Ko e faingamālie ke maʻu e fakahaá, ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa lelei taha ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. …

ʻOku fiemaʻu koā ʻe he ʻOtuá ke folofola atu kiate koe? ʻIo! (“Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 94–95)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOkú ke tui moʻoni ʻoku hōifua ʻa e ʻOtuá ke folofola atu kiate koe? Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku ʻio pe ʻikai aí?

  • Ko e hā ho tuʻunga loto-falala ki hoʻo malava ke ʻiloʻi ʻa e fakahaá?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ne ʻai ke faingofua pe faingataʻa ke ke fakatokangaʻi e leʻo ʻo e ʻOtuá (pe fakahā fakatāutahá) ʻi hoʻo moʻuí?

Fakahaaʻi hoʻo loto-falala ʻoku finangalo ʻa e ʻOtuá ke folofola ki hoʻo kau akó.

ʻI he lolotonga ʻo e lēsoní, feinga ke fekumi mo ʻiloʻi ha ngaahi pōpoaki mei he ʻEikí. Feinga ke fakatokangaʻi ʻa e founga ʻokú Ne folofola atu ai kiate koé.

Ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e fakahaá

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Samuela kia ʻAna ko ha tali ki heʻene ngaahi lotú. ʻI he kei siʻi ʻa Samuelá, naʻe ʻomi ia ʻe ʻAna ki he tāpanekalé ʻa ia naʻe lava ke tokangaʻi ai ia ʻe ʻĪlai. ʻI ha pō ʻe taha, naʻe maʻu ʻe he tamasiʻi ko Samuelá ha aʻusia ʻi heʻene fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí.

Kimuʻa pea ʻoange ʻa e ngaahi fakahinohino ʻi laló, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻoku fokotuʻu mai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe niʻihi ʻi he folofolá. ʻOku ʻuhinga ʻeni ʻoku ʻikai fakamatalaʻi hangatonu kinautolu ʻi he ngaahi vēsí. ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku fokotuʻu maí ʻi heʻetau fehuʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení “Ko e hā nai naʻe fiemaʻu ʻe he tokotaha naʻá ne hiki ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ke u akó?” pe “Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi lēsoni mahuʻinga ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení?”

Ako ʻa e 1 Samuela 3:1–10, 19, ʻo kumi ha ngaahi fakakaukau mo ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e maʻu fakahā mei he ʻOtuá.

ʻI he ʻosi e ako ʻa e kau akó, fakaafeʻi kinautolu ke hiki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau ʻiló ʻi he palakipoé. ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻenau lea pē ʻanautolú, mahalo naʻe ʻilo ʻe he kau akó ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku hiki atu ʻi laló. Kapau ʻoku nau faingataʻaʻia ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoní, te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi meʻá ni pea fakaafeʻi kinautolu ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea pe ngaahi veesi ʻokú ne akoʻi kinautolú.

  • ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he faʻa kātaki naʻa mo e taimi ʻoku ʻikai ke tau tomuʻa fakatokangaʻi ai Hono leʻó (vakai, veesi 4, 6, 8, 10).

  • ʻOku folofola ʻa e ʻEikí ki he toʻu tupú (vakai, veesi 4, 6, 8, 10).

  • ʻOku faʻa fiemaʻu ha taimi mo e akoako ke maheni mo e leʻo ʻo e ʻEikí (vakai, veesi 7, 10, 19).

  • ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe ha niʻihi kehe ke tau ʻiloʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí (vakai, veesi 8–9).

  • ʻI he taimi ʻoku tau fakahaaʻi ai ha loto-fiemālie ke fakafanongo mo ngāué, ʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ha meʻa lahi ange. (vakai, veesi 10, 19)

  • Ko e hā e ʻuhinga ʻe lava ke ʻaonga ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi heʻetau feinga ke fakatokangaʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí?

  • ʻOku nau hoko fēfē nai ko hano fakahaaʻi ʻEne ʻofa kiate kitautolú?

Ko hono ʻiloʻi e leʻo ʻo e ʻEikí

ʻOku folofola mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu ʻi ha ngaahi founga lahi ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. ʻE lava ke tokoni hono ako e founga te Ne folofola atu aí ke ke fakatokangaʻi lelei ange ai Hono leʻó ʻi hoʻo moʻuí.

fakaʻilonga seminelí ʻOange ki he kau akó ʻa e laʻipepa tufa “Te u ʻIloʻi Fēfē ʻa e Leʻo ʻo e ʻEikí?” Fakakaukau ke fakahoko fakakalasi ʻa e ʻotu ʻuluaki ʻo e sātí kimuʻa pea toki fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakakato ʻa e toenga ʻo e ngaahi ʻotú. Mahalo ko e lelei tahá ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato ʻeni ʻiate kinautolu pē ke nau lava ʻo fakakaukauloto fakataautaha ki ai. Kapau ʻokú ke ongoʻi hangē he ʻikai te ke maʻu ha taimi feʻunga ki he ʻekitivitī ko ʻení, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fai pē ha ngaahi ʻotu siʻi, pe fakakaukau ke hoko atu e lēsoní ʻi ha ʻaho kehe.

ʻI he ʻosi e ako ʻa e kau akó, tuku ha taimi ke nau aleaʻi ai e meʻa ne nau ʻiló pea fai ha ngaahi fehuʻi. Fakaʻaongaʻi ʻa e taimi ko ʻení ke fakaʻatā ʻa e kau akó ke vahevahe ʻa e founga ʻoku nau fanongo ai ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻi heʻenau moʻuí. Te ke lava foki ʻo vahevahe ha aʻusia fakataautaha pea fakamatalaʻi ʻa e founga ʻokú ke fanongo ai kiate Iá.

Fakahaaʻi hoʻo houngaʻia ki he kau akó ʻi he ngaahi meʻa ʻoku nau vahevahé. ʻAi ke nau ʻiloʻi ʻoku fakahoko ʻe heʻenau ngaahi tokoní ha faikehekehe mahuʻingamālie ʻi he kalasí.

Feinga ke maheni mo e leʻo ʻo e ʻEikí

Hangē ko Samuelá, mahalo ʻe fiemaʻu ha taimi mo ha akoako ke tau maheni ai mo e leʻo ʻo e ʻEikí mo ʻiloʻi ʻa e fakahā fakatāutahá (vakai, 1 Samuela 3:7, 10, 19).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau hangē ai ko Samuelá, ʻo feinga ke fakatokangaʻi ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí?

Mahalo ʻe ʻi ai ha ngaahi fakakaukau ʻe niʻihi ko e talanoa ki ha mātuʻa pe faiako falalaʻanga fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha fakahā hangē ko ia naʻe lea ʻaki ʻe Samuela kia ʻĪlaí. Pea naʻe pehē ʻe Samuela, “Ke ke folofola mai; he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí.” (1 Samuela 3:10). Mahalo te tau lava foki ʻo fakamahino ki he ʻEikí ʻoku tau mateuteu ke fanongo ki Heʻene ngaahi pōpoakí ʻaki haʻatau tuku ha ngaahi miniti ke fakalaulauloto mo fakafanongo ai ki he lotú pe ʻi he ʻahó kotoa. Pe te tau hiki ʻi ha tohinoa ha niʻihi ʻo e ngaahi founga te tau lava ai ʻo maʻu ha ngaahi pōpoaki mei he Tamai Hēvaní, ʻo hangē ko ia ʻi he laʻipepa tufá.

Faʻu ʻi hoʻo tohinoa akó ha palani ʻo ha meʻa te ke fie fai ke fekumi mo ʻiloʻi ai ʻa e fakahā mei he ʻOtuá ʻi hoʻo moʻuí.

Fakamoʻoni ange ko e taimi ʻoku feinga fakamātoato ai ʻa e kau akó ʻi he fakalau ʻa e taimí, ʻe tupulaki ʻenau malava ke fakatokangaʻi ʻa e fakahā fakatāutahá. ʻAi ke ʻilo ʻe he kau akó te nau maʻu ha faingamālie ke fakakaukau ki heʻenau feinga ke ʻiloʻi ʻa e fakahā fakatāutahá ʻi he Lēsoni 80: “Siviʻi Hono 5 Hoʻo Akó.”