Seminelí
Levitiko, Konga 2: Feilaulau maʻá e ʻEikí


“Levitiko, Konga 2: Feilaulau maʻá e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Levitiko, Konga 2: Feilaulau maʻá e ʻEikí,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

ʻEkesōtosi 35–40; Levitiko 1; 4; 16; 19: Lēsoni 54

Levitiko, Konga 2

Feilaulau maʻá e ʻEikí

Young man strides toward the Tucson Arizona Temple, his sister follows

Naʻe fakahoko ʻe ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ha ngaahi ouau naʻá ne fakataipe ʻa Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí. Naʻe kau ʻi he ngaahi ouau ko ʻení ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi feilaulau tutú. Naʻe fakahaaʻi foki ʻe he ngaahi feilaulau ko ʻení ʻa e tukupā taʻetūkua ʻa ʻIsileli ke feilaulauʻi ha faʻahinga meʻa pē naʻe kole ange ʻe he ʻEikí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke fakatokangaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi feilaulau te nau lava ʻo fai ke hoko ʻo hangē ange ko e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke fai ha meʻa ʻoku nau ongoʻi ʻe hoko ko ha feilaulau lelei maʻá e ʻEikí. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpingá ʻa e totongi vahehongofulú pe foaki ʻaukaí, feilaulauʻi ha taimi ke tokoniʻi ha taha faingataʻaʻia, pe feilaulauʻi ha ngaahi miniti siʻi ʻo e mohé ke ako e folofolá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻoku tokoniʻi ai ʻe he feilaulau ko ʻení honau vā fetuʻutaki mo e ʻEikí.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Loto-fiemālie ke feilaulaú

Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano tokoniʻi e kau akó ke nau vakai ki he mahuʻinga ʻo e loto-fiemālie ke fai ha ngaahi feilaulau maʻá e ʻEikí. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki haʻo hiki ʻa e fakamatala ko ʻení ʻi he palakipoé. Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi e ngaahi fehuʻi ko ʻení.

Ko e kī ki hono ʻai ke lavameʻa hotau ʻahó ko e …

  • Te ke fakaʻosi fēfē nai ʻa e fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ʻokú ke ongoʻi ai ʻe lava ke tokoniʻi ʻe hoʻo talí ha taha ke ne maʻu ha ʻaho lavameʻá?

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Teila G. Kotoi ʻo e Kau Fitungofulú ʻa e meʻá ni fekauʻaki mo ha ʻaho lavameʻa:

Official Portrait of Elder Carlos A. Godoy.  Photographed in March 2017.

Ko e kī ki hono ʻai ke lavameʻa hotau ʻahó ko ʻetau loto-fiemālie ke fakahoko ha feilaulau. (“Toe Pē ʻAho ʻe Taha,” Liahona, Mē 2018, 34)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ai ʻe he loto-fiemālie ke feilaulaú ʻo ʻai ke ola lelei hotau ʻahó?

    Fakakaukau ke hiki e ngaahi tali ʻa e kau akó ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé. Te ke lava ʻo fakafekauʻaki e ngaahi tali ko ʻení ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻi he lēsoní.

  • Ko e hā ha ngaahi feilaulau ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ʻokú ke ongoʻi ʻe lava ke iku ki ha ʻaho, uike, pe ko ha moʻui ʻoku lavameʻa?

ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau loto-fiemālie ke fai ha ngaahi feilaulau maʻá e ʻEikí. Ko e founga ʻe taha te ke lava ʻo fai ai ʻení ko hono fakaʻaliʻali ki he kau akó ha pai kalafi. ʻOange e ngaahi fakahinohino ko ʻení.

Blue pie chart graphic with percentage symbol

Faʻu ha pai kalafi ʻi hoʻo tohinoa akó. Fakafonu ʻa e peseti (peseti ʻe 0 ki he peseti ʻe 100) ʻokú ke ongoʻi ʻokú ne fakahaaʻi hoʻo tuʻunga loto-fiemālie ʻi he uike kuo ʻosí ke feilaulau maʻá e ʻEikí. Hili iá pea fakalaulauloto ki he ongo fehuʻi ko ʻení:

  • Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku māʻolunga hoʻo pesetí, ko e hā kuó ke loto-fiemālie ai ke feilaulau maʻá e ʻEikí?

  • Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻoku māʻulalo hoʻo pesetí, ko e hā kuó ne taʻofi koe mei hoʻo loto-fiemālie ange ke feilaulaú?

Fakakaukau ke fai ha lotu fakalongolongo. Kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoni atu ke mahino kiate koe ʻa e meʻa ʻokú Ne finangalo ke ke ʻiloʻi mo fakahoko fekauʻaki mo hoʻo ngaahi feilaulau fakatāutahá. Lolotonga e lēsoni ko ʻení, tokanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi ongo ʻe lava ke ke maʻu ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.

Ngaahi feilaulau tutú

ʻI he Levitiko 1, ʻoku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kau ʻIsilelí ke nau fai ha ngaahi feilaulau tutu. Naʻe fakahoko fakaʻaho ʻe he kau taulaʻeikí ʻa e ngaahi feilaulau ko ʻení. Naʻe fakataipe ʻe he ngaahi feilaulaú ʻa e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe hoko foki e ngaahi feilaulau ko ʻení ko ha fakaʻilonga ʻo e tukupā maʻu pē ʻa ʻIsileli ki he ʻEikí.

Lau ʻa e Levitiko 1:3, 8–9, ʻo kumi ha ngaahi foʻi lea mo ha kupuʻi lea ʻe lava ke fekauʻaki mo e ngaahi feilaulau te tau lava ʻo fai maʻá e ʻEikí he ʻaho ní.

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ke maʻú?

Kapau ʻoku fie maʻu tokoni e kau akó, te ke lava ʻo fakamahinoʻi ange ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení:

  • “Te ne ʻatu ia ʻi hono loto leleí” (veesi 3).

  • “ʻUlu,” “ngako,” “toʻotoonga,” mo e “kauvaʻe” (veesi 8–9). ʻE lava ke fakataipe ʻe he ngaahi konga kehekehe ko ʻeni ʻo e monumanú ʻa hono foaki ki he ʻEikí ha meʻa pē ʻokú Ne kole mai, kau ai hotau lotó, ʻatamaí, mo e sinó.

  • “Tutu kotoa pē … ʻi he feilaulauʻangá” (veesi 9). Naʻe fakafofongaʻi ʻe he tutu kakato ko ia ʻo e monumanú ʻi he funga ʻōlitá ʻa e līʻoa kakato ki he ʻEikí.

  • “Ko e meʻa namu kakala ki [he ʻEikí]” (veesi 9). ʻE lava ke ʻuhinga ʻeni ʻoku melie ʻetau ngaahi feilaulaú pea fakahōifua ki he Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Ko Sīsū Kalaisi ʻa e sīpinga haohaoa ʻo hono fakahoko ha feilaulaú.

  • ʻE tokoni fēfē ʻetau loto-fiemālie ke feilaulaú ke tau hoko ʻo tatau ange mo e Fakamoʻuí?

Ko e lēsoni ʻe taha te tau lava ʻo ako ʻi heʻetau maʻu ha mahino ki he ngaahi feilaulau tutú ko e lava ke tau hoko ʻo hangē ange ko hotau Fakamoʻuí ʻi heʻetau loto-fiemālie ke feilaulauʻi ha faʻahinga meʻa pē ʻoku kole mai ʻe he Tamai Hēvaní.

Ko hono moʻui ʻaki e fono ʻo e feilaulaú ʻi hotau kuongá

Hili hono fakakakato ʻo e feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne liliu e faʻahinga feilaulau naʻá Ne kole ki Hono kakaí ke nau fakahokó (vakai, 3 Nīfai 9:19–20). Neongo ʻoku ʻikai ke tau feilaulauʻi ʻa e fanga monumanú he taimí ni, ka ʻoku kei kole mai pē ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau fai ha ngaahi feilaulau. ʻOku kau ʻi he ngaahi feilaulau ko ʻení ha meʻa lahi ange ʻi hono foaki pē ʻetau ngaahi koloa fakatuʻasinó.

Fakaʻaliʻali e ngaahi fakahinohino, potufolofola mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakakato ʻeni ʻiate kinautolu pē.

Ako ha potufolofola ʻe ua pe lahi ange mei he ngaahi potufolofola ko ʻení, ʻo kumi ha ngaahi fakakaukau ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi laló.

  1. Loma 12:1–2

  2. ʻAmenai 1:26

  3. 3 Nīfai 9:19–20

  4. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:2

    • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ke tokoni ke mahino ki ha taha ʻa e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau feilaulauʻi ʻi hotau kuongá ni?

    • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he feilaulau he founga ko ʻení ke tau hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí?

    • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻe lava ke faingataʻa ai ki ha kakai ʻe niʻihi ke nau loto-fiemālie ke feilaulauʻi ʻa e meʻa ʻoku kole ʻe he ʻEikí meiate kinautolú?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻa e meʻa ne nau akó mo e founga te nau tali ʻaki ʻa e ongo fehuʻi ʻi ʻolungá. Te mou lava foki ʻo aleaʻi ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e ngaahi veesi ko ʻení ki he ngaahi feilaulau naʻa nau hiki ʻi he palakipoé kimuʻa ʻi he lēsoní. ʻE lava ke iku ʻa e fealēleaʻaki ko ʻení ki he fehuʻi hokó.

Ngaahi tāpuaki ʻo e feilaulaú

Fakakaukau ke vahevahe fakakulupu iiki e kau akó. Fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻaongaʻi ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi kimuʻá ke faʻu ha tūkunga ʻe ala momou ai ha taha ke feilaulauʻi ʻa e meʻa ʻoku kole ange ʻe he ʻEikí meiate kinautolú. Ko ha sīpinga faingofua ʻeni ʻe taha. Fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi e fehuʻi ko ʻení ʻi heʻenau kulupú. Ke tokoni ʻi he alēlea ko ʻení, ʻe lava ke ako ʻe he kau akó ʻa e “Feilaulaú” ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá.

Fakakaukauloto ʻoku ʻi ai haʻo kaungāmeʻa ʻokú ne ongoʻi ʻoku ʻikai ke ne maʻu ha taimi feʻunga ke fakahoko ai ha niʻihi ʻo e ngaahi feilaulau ʻoku kole ange ʻe he ʻEikí ke nau faí.

  • Ko e hā te ke lava ʻo vahevahe ʻe ala tokoni ke fakaleleiʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hohaʻa ki ai ho kaungāmeʻá?

Fakaafeʻi ha ngaahi kulupu ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú. ʻI heʻenau vahevahé, fakakaukau ke fai ha ngaahi fehuʻi vakaiʻi hangē ko e “Ko e hā ha meʻa te ke fie maʻu ke ʻilo ʻe hoʻo kaungāmeʻá fekauʻaki mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni ke nau loto-fiemālie ange ai ke fai ha ngaahi feilaulau Maʻanaua?” pe “Ko e hā ha ngaahi aʻusia fakataautaha te ke lava ʻo vahevahe kuó ne akoʻi koe ki he mahuʻinga ʻo hono fakahoko ha ngaahi feilaulau maʻá e ʻEikí?”

Ke fakaloloto ʻa e mahino fekauʻaki mo e feilaulaú, te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻoku foaki mai ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fai ha ngaahi feilaulau Maʻaná:

14:48
Elder Ulisses Soares, Quorum of the Twelve Apostles official portrait.

ʻE tokoni ʻetau fakapapauʻi ke siʻaki e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻikai fenāpasi mo e finangalo ʻo e ʻOtuá pea feilaulauʻi e meʻa kotoa kuo kole mai ke tau foakí pea feinga ke muimui ki Heʻene ngaahi akonakí ke tau kātaki [ʻi he tui] ʻi he hala ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí—neongo e ngaahi faingataʻá, vaivai ʻa hotau laumālié, pe ngaahi mālohi fakasōsiale mo e fakakaukau fakamāmani ʻoku fakafepaki ki Heʻene ngaahi akonakí. (“Fua ʻEtau Kavengá,” Liahona, Nōvema 2019, 114)

  • Ko e hā kuó ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mo ʻEne ngaahi ʻuhinga ki hono kole mai ke tau feilaulaú?

Feilaulau fakatāutahá

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie kuo nau maʻú. Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakahinohino ko ʻení. Kapau ʻe tokoni, ʻe lava ke vakai e kau akó ki he lisi ʻo e ngaahi feilaulau ʻi he palakipoé ʻi heʻenau fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení.

Fakakakato ha taha ʻo e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo tohinoa akó:

  1. Ko ha feilaulau ʻe taha kuó u fakahoko maʻá e Tamai Hēvaní ko e …

    Ko e meʻa naʻá ku ako he ʻahó ni te ne tokoniʻi au ke hokohoko atu pe fakalakalaka ʻi he feilaulau ko ʻení ko e …

  2. Ko e meʻa ʻe taha te u kamata pe taʻofi hono fai ke fakahaaʻi ʻeku loto-fiemālie ke feilaulau maʻá e ʻEikí ko e …

    Ko ha meʻa naʻá ku ako he ʻahó ni ʻe tokoni ke u fakahoko ai ʻa e liliu ko ʻení ko e …

Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa ne nau tohí fakataha mo ʻenau fakamoʻoni ki he meʻa kuo nau ako pe ongoʻí.