“ʻEkesōtosi 2–4: ‘Te u ʻi Ho Ngutú,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻEkesōtosi 2–4: ‘Te u ʻi Ho Ngutú,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻEkesōtosi 1–6: Lēsoni 39
ʻEkesōtosi 2–4
“Te u ʻi Ho Ngutú”
ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi faingataʻá, ʻoku tataki kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he ʻofa ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá. ʻI he malumalu ʻo e pule ʻa Feló, naʻe faingataʻaʻia e fānau ʻo ʻIsilelí ʻi he nofo pōpulá pea nau tangi ki he ʻEikí. Naʻe fanongo ʻa e ʻEikí ki heʻenau tangí peá Ne ui ʻa Mōsese ko ha palōfita ke tokoni kiate kinautolu. ʻE lava ke tokoniʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi kakato ange e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ʻi heʻenau moʻuí.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi e ngaahi akonaki fakamuimuitaha mei he palōfitá. Fakaafeʻi leva kinautolu ke aleaʻi mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ʻa e founga kuo faitāpuekina ai ʻenau moʻuí ʻi he muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e palōfitá.
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e leʻo fē ke falala ki aí
Fakakaukau ke kamata e kalasí ʻaki hano vahevahe e fakamatala ko ʻení pea fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení.
Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:
ʻOku tau moʻui ʻi ha palanite ʻoku lauimiliona ai e ngaahi leʻo ʻoku vālaú. ʻOku vivili mai e ʻinitanetí, ʻetau telefoni toʻotoʻó, mo e ngaahi meʻa fakafiefiá ke maʻu ʻetau tokangá mo nau takiekina kitautolu. (“Ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 26)
Lisi ʻo ha ngaahi sīpinga ʻe niʻihi ʻo e ngaahi leʻo kuó ke mamata pe fanongo ai ʻi he ngaahi ʻaho kuo hilí.
-
Ko e hā ʻokú ke fakatokangaʻi fekauʻaki mo e ngaahi maʻuʻanga fakamatala kehekehé?
-
ʻOku kehe fēfē ʻa e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mei he ngaahi leʻo kehé?
Fakakaukau ke fakaʻaliʻali e ngaahi fakamatala vakaiʻi fakaekita ko ʻení pea fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki heʻenau ngaahi talí.
ʻI he ngaahi fakamatala takitaha ko ʻení, fakafuofuaʻi koe ʻo fakaʻaongaʻi ha meʻafua mei he 1 (ʻikai ke moʻoni) ki he 5 (fuʻu moʻoni ʻaupito):
-
ʻOku ou falala lahi ange ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló kae ʻikai ʻi he ngaahi leʻo pe ivi tākiekina kehé.
-
ʻOku ou falala ki he faleʻi mo e fakahinohino ʻoku tau maʻu mei he kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí.
-
ʻOku ou feinga ke ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻo e ʻaho ní.
ʻI he ako ʻa e kau akó he ʻaho ní, fakaafeʻi kinautolu ke fakafanongo ki ha ngaahi ueʻi mei he Laumālié fekauʻaki mo e founga te nau lava ai ʻo muimui kakato ange ki he faleʻi ʻa e kau palōfitá mo e kau ʻaposetoló ʻi heʻenau moʻuí.
Ko e ui ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke hoko ko ha palōfitá
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e founga naʻe teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke hoko ko ʻEne palōfitá, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e moʻui ʻa Mōsese ʻi he kuonga muʻá. Te ke lava ʻo fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e pēpē ko Mōsesé ke tokoni ke fakamanatu ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku nau ʻiló. Te ke lava foki ʻo huluʻi e foʻi vitiō “Pēpē ko Mōsesé” (1:37), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org.
ʻOku ʻi he ngaahi palakalafi ko ʻení ha ngaahi fakaikiiki ʻe ala ʻaonga ʻi he fakamatala fakanounou ʻa e kau akó.
Neongo ko ha tangata ʻIsileli ia ʻi hono fāʻeleʻí, ka naʻe ohi hake ʻa e palōfita ko Mōsesé ʻi he fale ʻo Feló ʻi ʻIsipite. ʻI he kei valevale ʻa Mōsesé, naʻe fekau ʻe Felo ke tāmateʻi e fānau tangata ʻIsileli kotoa pē ne toki fāʻeleʻí (vakai, ʻEkesōtosi 1:22). Ke fakahaofi ʻa Mōsesé, naʻe fufuuʻi ia ʻe heʻene faʻeé ʻi ha kato pea fakatētē ia he tafaʻaki ʻo ha vaitafe. Naʻe ʻiloʻi ʻa Mōsese ʻe he ʻofefine ʻo Feló, ʻa ia naʻá ne ohi hake ia ko hono foha (vakai, ʻEkesōtosi 2:1–10). ʻI ʻIsipité, naʻe ako lelei mo “mālohi [ʻa Mōsese] ʻi he lea mo e ngāue” (Ngāue 7:22).
ʻI heʻene hoko ko ha tangata lahí, naʻe tāmateʻi ʻe Mōsese ha tangata ʻIsipite ʻi haʻane feinga ke maluʻi ha taha ʻo e kau pōpula ʻIsilelí. Naʻe hola ʻa Mōsese ki Mitiane, ʻa ia naʻá ne nofo ai mo ha taulaʻeiki lahi ko Setelō pea mali mo hono ʻofefine ko Sīpolá (vakai, ʻEkesōtosi 2:11–21). Lolotonga hono tokangaʻi ʻe Mōsese ha fanga sipi ʻi Mitiané, naʻá ne maʻu ha aʻusia mo Sihova.
Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukauloto ko Mōsese kinautolu ʻi heʻenau lau e ngaahi veesi ko ʻení pea tali e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi ha fanga kiʻi kulupu iiki. Hili iá, ʻe lava ke nau vahevahe fakakalasi e ngaahi meʻa mahuʻinga ne nau akó.
ʻEkesōtosi 3:1–6. Te ke ongoʻi fēfē nai? Ko e hā hono ʻuhingá?
ʻEkesōtosi 3:7–14. Ko e fē ʻi he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí naʻe mahuʻingamālie mo fakafiemālie taha kiate koé?
Ke tokoni ke nofotaha e tokanga ʻa e kau akó ʻia Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau ako e ngaahi veesi ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí ʻi lotomālie ʻi he palakipoé. Te ke lava ʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau tohi takatakai ʻi he fakatātaá ha ngaahi kupuʻi lea fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, ʻo fakamatalaʻi ʻi Heʻene ngaahi leá ʻa e meʻa te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo Ia mo Hono vā fetuʻutaki mo Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi fakakaukaú ʻa hono ui ʻe Sīsū ʻa Mōsese ʻaki hono hingoá (veesi 4), naʻe ngaohi ʻe he ʻi ai tonu ʻa Sīsuú ʻa e potu kelekelé ke toputapu (veesi 5), naʻe mamata ʻa Sīsū ki he ngaahi faingataʻá mo fanongo ki he tangi ʻa Hono kakaí (veesi 7), pea naʻe talaʻofa ʻe Sīsū ke nofo mo Mōsese (veesi 12).
Kapau he ʻikai talaatu ʻe he kau akó, fakamahinoʻi ange ʻa e huafa “Ko Aú” (ʻEkesōtosi 3:14). Fakamatalaʻi ange ʻoku maʻu ia mei he foʻi lea tefito ko e Sihova, ʻa ia ʻe lava ke fakaʻuhingaʻi ko e “ʻOku ʻi ai Ia” pe “ʻOkú Ne moʻui.” Naʻe mei faingofua pē hono fakatokangaʻi ʻo e hingoá ʻe he kau ʻIsilelí. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó hono mahuʻinga ʻo e hingoa ko ʻení, te ke lava ʻo fehuʻi ange pe ko e hā ʻe ʻuhingamālie ai ke ʻiloʻi ʻoku moʻui moʻoni ʻa e ʻEikí pea ʻoku ʻi ai maʻu pē Iá.
Hili hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí, te ke lava ʻo fai ʻa e fehuʻi ko ʻení.
-
Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ʻo Mōsesé, ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo naʻá ke mei maʻu?
Fakamatalaʻi ange neongo hono fakahā ʻe he ʻEikí ko hai Ia mo e meʻa naʻá Ne talaʻofa maí, naʻe kei hohaʻa pē ʻa Mōsese fekauʻaki mo hono ui ia ke fakahaofi ʻa ʻIsilelí.
Lau ʻa e ʻEkesōtosi 4:10–15, ʻo kumi e tali ʻa e ‘Eikí ki he ngaahi hohaʻa ʻa Mōsesé.
-
Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá mei he ngaahi veesi ko ʻení?
Tokoniʻi e kau akó ke nau ʻiloʻi e foʻi moʻoni ʻoku folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ʻEne folofolá ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá.
-
ʻE tokoniʻi fēfē hoʻo moʻuí pe ko hoʻo ngaahi filí ʻi hono ʻiloʻi e moʻoni ko ʻení?
Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e moʻoni ko ʻení, te ke lava ʻo huluʻi ha taha ʻo e ongo foʻi vitioó ni.
-
“Why Do We Have Prophets?” (1:37)
-
“Listen to a Prophet” mei he taimi 0:53 ki he 2:56
Fakamanatu e kamataʻanga ʻo e lēsoní mo e ngaahi leʻo kehekehe ʻoku nau fakaʻamu ke maʻu ʻetau tokangá. Fakakaukau ki ha meʻa te ke lava ʻo vahevahe mo ha taha kehe ke tokoni ke mahino kiate ia ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi he kau palōfitá pea ʻoku totonu ke tau fanongo ki he kau palōfitá kae ʻikai ko e ngaahi leʻo kehé. Te ke lava ʻo fakakau e meʻa naʻá ke ako mei he ʻEkesōtosi 3 mo ha faʻahinga aʻusia pē ʻaʻau, pe ko ha taha ʻokú ke ʻilo, kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá.
Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe e meʻa te nau ala lea ʻakí. ʻE lava ke fakaʻaongaʻi e fehuʻi vakaiʻi ko ʻení “Kuo tāpuekina fēfē koe pe ko ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻe he mahino ko ʻení?”
Ko hono fakaʻaongaʻi e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí
-
Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ʻo fanongo mo fakaʻaongaʻi e folofola ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ʻi Heʻene kau palōfitá, ʻi heʻetau moʻuí?
Poupouʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ha ngaahi sīpinga ʻo hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. Kapau ʻe ʻaonga, vahevahe ha ngaahi fakakaukau hangē ko e:
-
Fakaʻaongaʻi ha faleʻi fakaepalōfita pau mei ha lea ʻi he konifelenisi lahi fakamuimuitahá.
-
ʻI hono toutou ako e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, hangē ko e fanongo ki ha lea ʻi he konifelenisi lahí ʻi he pongipongi kotoa pē lolotonga e teuteu ki he akó.
-
Faʻu ha palani ke ako ʻa e ngaahi lea fakamuimuitaha ʻi he konifelenisi lahí ʻa e kau mēmipa takitaha ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. (Kapau ʻoku maʻu ʻe he kau akó ha naunau fakaʻilekitulōnika, te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e konga ki he Palani Akó ʻi he Gospel Library app.)
Hiki ʻi hoʻo tohinoa akó ʻa e founga te ke fanongo mo fakaʻaongaʻi ai e folofola ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá ʻi hoʻo moʻui fakatāutahá. Lekooti ko ha konga hoʻo palaní ʻa e ngaahi faingataʻa ʻokú ke pehē te ke ala fehangahangai mo iá. Tohi ʻi he faingataʻa takitaha ʻa e founga te ke lava ʻo ikunaʻi ai iá.
Fakamatalaʻi ange ki he kau akó te nau maʻu ha faingamālie ʻi ha lēsoni he kahaʻú, Lēsoni 55: “Siviʻi Hono 3 Hoʻo Akó,” ke vakaiʻi e tuʻunga ʻoku nau ʻi ai ʻi hono fakahoko ʻenau ngaahi palaní.
Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ʻoku folofola mai ʻa e ʻEikí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfita moʻuí he ʻahó ni.