“ʻEkesōtosi 5–6: Ko Hono Fai e Finangalo ʻo e ʻEikí, Neongo pe Ko e Hā Hono Olá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)
“ʻEkesōtosi 5–6: Ko Hono Fai e Finangalo ʻo e ʻEikí, Neongo pe Ko e Hā Hono Olá,” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí
ʻEkesōtosi 1–6: Lēsoni 40
ʻEkesōtosi 5–6
Ko Hono Fai e Finangalo ʻo e ʻEikí, Neongo Pe Ko e Hā Hono Olá
Hili hono ui ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ke fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he nofo pōpula ʻi ʻIsipité, naʻe kole ange ʻe Mōsese kia Felo ke tukuange ʻa e kakai ʻo e ʻEikí. Naʻe fakafisi ʻa Felo peá ne fakalahi e mafasia ʻa e kau ʻIsilelí. Neongo e tali ʻa Feló, ka naʻe hokohoko atu pē e muimui ʻa Mōsese ki he meʻa naʻe kole ange ʻe he ʻEikí ke ne faí. ʻE lava ke tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻe lava ʻe he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻo fakaʻaiʻai kinautolu ke fai Hono finangaló, neongo pe ko e hā hono olá.
Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke omi mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení: ʻOku fakafaingofuaʻi pe faingataʻa ange nai hoʻo moʻuí ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí?
Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó
Ko e Muimui kia Sīsū Kalaisí
Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau pe te nau tali fēfē kapau ʻe ʻeke ange ʻe ha taha ʻa e fehuʻi ko ʻení kiate kinautolu.
-
ʻOku faingofua pe faingataʻa ange nai hoʻo moʻuí ʻi he muimui kia Sīsū Kalaisí?
Ke aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení, te ke lava ʻo tohiʻi ʻa e Faingofua angé mo e Faingataʻa angé ko ha ʻuluʻi tohi ʻi he palakipoé pea hiki e ngaahi ʻuhinga ʻa e kau akó ki heʻenau talí ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi totonú. Fakakaukau ke ʻai ha niʻihi ʻo e kau akó ke fakamatalaʻi ʻenau ngaahi talí.
Ko e kole ʻe Mōsese kia Felo ke fakatauʻatāinaʻi e kau ʻIsilelí
Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻi he ʻEkesōtosi 5–7, mahalo naʻe fifili ʻa Mōsese mo e kau ʻIsilelí pe ʻoku faingofua pe faingataʻa ange ʻa e moʻuí ʻi he muimui ki he Fakamoʻuí. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e puipuituʻa ʻo e ʻEkesōtosi 5–7, fakakaukau ke fakaafeʻi e kau mēmipa ʻo e kalasí ke vahevahe e meʻa ʻoku nau manatuʻi kau kia Mōsese mo e fānau ʻa ʻIsilelí mei he Lēsoni 39: “ʻEkesōtosi 2–4.” Kapau ʻe fiemaʻu, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau e fakamatala ko ʻení.
Kuo nofo pōpula ʻa e fānau ʻa ʻIsilelí ki he kau ʻIsipité ʻi ha ngaahi toʻu tangata lahi. Naʻe fanongo ʻa e ʻEikí ki he tangi ʻa Hono kakaí pea ui ʻa Mōsese ke tokoni ke fakahaofi kinautolu mei he nofo pōpulá (vakai, ʻEkesōtosi 3:9–10).
Lau ʻa e ʻEkesōtosi 5:1–2, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe talaange ʻe Mōsese mo ʻĒlone kia Felo mei he ʻEikí.
-
Ko e hā e tali ʻa Feló?
Fakakaukau ke hiki ʻi he palakipoé e tali ʻa Feló: “Ko hai ʻa e ʻEikí?” Mahalo te ke fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau tali ʻa e fehuʻi ko ʻení maʻatautolú. ʻE ʻuhinga ʻa e konga hoko ʻo e lēsoní ki he fehuʻi ko ʻení.
ʻI he houhau ʻa Feló, naʻá ne ʻai ke faingataʻa ange e moʻui ʻa e kakai ʻIsilelí ʻaki hono fakalahi ʻenau ngāue fakaʻahó (vakai, ʻEkesōtosi 5:6–9, 15–19). Naʻe lāunga ʻa e kau ʻIsilelí kia Mōsese mo ʻĒlone fekauʻaki mo ʻenau ngaahi kavenga mafasiá (vakai, ʻEkesōtosi 5:20–21).
-
Kapau ko Mōsese koe, ko e hā naʻá ke mei ongoʻí?
Lau ʻa e ʻEkesōtosi 5:22–23, ʻo fakakaukau ki he founga te ke fakamatalaʻi fakanounou ʻaki e meʻa ʻoku folofola ʻaki ʻe Mōsese ki he ʻEikí.
-
Te tau fakafehokotaki fēfē nai kia Mōsese ʻi he ʻEkesōtosi 5:22–23?
ʻE lava ke vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ongo ʻoku nau maʻu ʻi he taimi ʻoku ʻikai ke nau sio ai ki ha ngaahi tāpuaki vave hili ʻenau talangofua ki he ʻEikí. Fakamamafaʻi ʻenau ngaahi talí mo e ngaahi ongó.
Fakaʻaliʻali e sivi fakaekita ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke fakalaulauloto ki heʻenau ngaahi talí.
Fakakakato ʻa e sētesi ko ʻení ʻi ha founga te ne fakahaaʻi lelei taha hoʻo ngaahi ongó. Mahalo te ke fili ha tali ʻo laka ange he tahá:
ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke u sio ai ki ha ngaahi tāpuaki vave hili ʻeku talangofua ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí, ʻoku ou ongoʻi …
Kapau ʻe ʻaonga ki he kau akó ha ngaahi fakakaukau ki he sivi fakaekita ko ʻení, ʻe lava ke ke hiki ha niʻihi ʻo e ngaahi lea ko ʻení ʻi he palakipoé ke nau fili mei ai: loto-foʻi, puputuʻu, ʻita, loto-mamahi, fakaleleiʻi, ʻamanaki lelei, loto-falala, nonga. Te nau lava foki ʻo tānaki atu ʻa e meʻa ʻe lava ke nau fai ʻi he tūkunga ko ʻení.
ʻI hoʻo hokohoko atu ke ako he ʻaho ní, kumi ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisi ʻe lava ʻo tokoni atu ke ke muimui kiate Ia neongo ʻene faingataʻá pea ʻikai hoko vave mai ʻa e ngaahi tāpuakí. Tokanga ki he ngaahi ueʻi mei he Laumālie Māʻoniʻoní ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi ho ngaahi tūkunga fakatāutahá.
Ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí
ʻI hono lau ʻe he kau akó ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení, fakakaukau ke fakaafeʻi kinautolu ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi fakamatala kotoa pē ʻoku folofola ai ʻa e ʻEikí kiate Ia peé (ngaahi fakamatala ʻoku kamata ʻaki ʻa e Au, Ko au, Te u, mo e Kuó u). ʻE lava ke tokoni hono fakaʻilongaʻi e folofolá ke fakatokangaʻi mo manatuʻi ʻe he kau akó e ngaahi fakakaukau mahuʻingá mo e ngaahi moʻoni ʻoku nau akó.
Lau ʻa e ʻEkesōtosi 6:1–8; 7:1–2, 5, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Mōsese fekauʻaki mo Iá.
Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi ke lau mo fakaʻilongaʻi aí, te nau lava ʻo aleaʻi ʻa e fehuʻi ko ʻení mo hanau hoa.
ʻE lava ke tokoni e ngaahi fehuʻi ʻoku tokoni ki he kau akó ʻi hono fakafuofuaʻi e meʻa ʻoku nau akó ke ʻiloʻi ʻe ha faiako ʻa e taimi ʻoku mateuteu ai ʻa e kau akó ke hoko atu ʻenau ako ʻi he lēsoní. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e meʻa kuo lau ʻe he kau akó ʻi he folofolá, hangē ko ia ʻi laló. Ki ha ako lahi ange ki hono fai ʻo e ngaahi fehuʻi ʻoku siviʻi ai e akó, vakai ki he “Mateuteu maʻu pē ke ke tali e ngaahi ueʻi fakalaumālie fekauʻaki mo e ngaahi fiemaʻu ʻa e kau akó” ʻi he Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.
-
Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei Heʻene ngaahi talaʻofa kia Mōsesé?
ʻE lava ke hiki ʻe he kau akó ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ʻi he “Ko hai ʻa e ʻEikí?” ʻi he palakipoé. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi tali ʻa e kau akó ʻa e lisi ko ʻení:
Ko e Ia ʻa e ʻOtua Māfimafí (6:2–3).
ʻOkú Ne manatuʻi mo tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá (6:3–5).
Naʻá Ne talaʻofa ke fakatauʻatāinaʻi ʻa e kakai ʻIsilelí mei he nofo pōpulá (6:6; 7:5), foaki kiate kinautolu e fonua ko Kēnaní (6:4, 8), pea hoko ko honau ʻOtua (6:7)
Hoko atu hono fai e finangalo ʻo e ʻEikí
Manatu ki he ongo naʻe maʻu ʻe Mōsese kimuʻá. Lau ʻa e ʻEkesōtosi 7:6, pea fakaʻilongaʻi e meʻa naʻe fai ʻe Mōsese mo ʻĒlone hili ʻena ako mei he ʻEikí mo fanongo ki Heʻene ngaahi talaʻofá.
-
Kapau ko Mōsese koe, ko e fē ʻi he ngaahi talaʻofa mei he ʻEikí naʻá ne mei tokoniʻi koe ke ke foki kia Feló? Ko e hā hono ʻuhingá?
-
Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he aʻusia ʻa Mōsesé?
ʻI hono fakaʻaongaʻi e lea pē ʻanautolú, ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau tui ai ki he ʻEikí mo ʻEne ngaahi talaʻofá, te tau lava ʻo falala mo muimui kiate Ia neongo ʻoku ʻikai ke tau sio ki he olá he taimi pē ko iá.
Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e moʻoni ko ʻení ki he ngaahi tūkunga te nau ala fehangahangai mo iá, fakakaukau ke vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻení. ʻE lava ke lau leʻolahi ʻe he kau ako ʻe loto-fiemālié ʻa e palakalafi takitaha ki he kalasí.
Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ha faleʻi mahuʻinga maʻatautolu ʻi heʻetau tatali ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí:
ʻOku maʻu hala ha niʻihi ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻo fakakaukau ko e talangofua kiate Iá ʻe maʻu ai ʻa e ngaahi ola pau ʻi ha taimi pau. Mahalo te nau fakakaukau, “Kapau te u ngāue fakafaifekau taimi-kakato mo faivelenga, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ha nofo-mali fiefia mo ha fānau” pe “Kapau te u fakaʻehiʻehi mei he ngāue fakaako ʻi he Sāpaté, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ha maaka lelei” pe “Kapau te u totongi vahehongofulu, ʻe tāpuekina ʻaki au ʻe he ʻOtuá ʻa e ngāue kuó u fuʻu fiemaʻú.” … ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakaukau ʻoku hangē ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ko ha mīsini fakatau lahi ke tau (1) fili atu pē ha tāpuaki ʻoku fiemaʻu, (2) ʻoatu ʻa e lahi ngāue lelei ʻoku fiemaʻú, pea (3) maʻu mai he taimi pē ko iá ʻa e fakataú.
ʻE tauhi moʻoni ʻe he ʻOtuá ʻEne ngaahi fuakavá mo e talaʻofá kiate kitautolu takitaha. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke tau hohaʻa ki ai. Ko e mālohi fakalelei ʻo Sīsū Kalaisí … [ʻokú ne] fakapapauʻi mai ʻoku lava pea ʻe lava ʻe he ʻOtuá ke fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá. ʻOku mahuʻinga ke tau fakaʻapaʻapaʻi mo talangofua ki Heʻene ngaahi fonó, ka ʻoku ʻikai ke [tuʻunga], faʻu, mo taimiʻi ʻa e tāpuaki kotoa pē ʻo fakatatau ki he talangofua ki he fonó mo ʻetau ʻamanakí. ʻOku tau fakahoko hotau lelei tahá ka kuo pau ke tuku kiate Ia hono tokangaʻi ʻo e ngaahi tāpuakí, ʻo fakatou tatau ki he fakatuʻasinó mo e fakalaumālié. (“Ko Hotau Vā Fetuʻutaki mo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2022, 78)
-
Ko e hā naʻe mahuʻinga kiate koe mei he fakamatala ko ʻení?
Fakamanatu ki he kau akó ko e meʻa ʻe taha ne tau ako fekauʻaki mo e ʻEikí ko ʻEne manatuʻi mo tauhi ʻEne ngaahi talaʻofá (vakai, ʻEkesōtosi 6:3–5).
Fakamatalaʻi ange naʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofa kia Mōsesé (vakai, ʻEkesōtosi 20:2; Teutalōnome 7:6; 14:2; Sōsiua 24:5–7, 13). Kapau ʻokú ke maʻu ha taimi feʻunga, te ke lava ʻo hiki ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé pea ʻai ke fakahoa ʻe he kau akó ʻa hono fakahoko ʻo e talaʻofá.
Hangē ko hono akoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Mōsese ʻo lahi ange fekauʻaki mo Ia ʻaki hono toe fakamahinoʻi ʻEne ngaahi talaʻofá, te tau lava foki ʻo ʻiloʻi lelei ange ʻa e ʻEikí ʻaki hono ʻiloʻi e ngaahi talaʻofa kuó Ne fai maʻatautolú. ʻE lava ke tokoni hono toe vakaiʻi e ngaahi talaʻofa ko ʻení ke tau talangofua kiate Ia, neongo kapau he ʻikai ke tau maʻu ha ngaahi ola vave.
Feinga ke ʻiloʻi ha talaʻofa ʻe tolu kuo fai atu ʻe he ʻEikí kiate koe ʻi he folofolá pe mei ha ngaahi akonaki kimuí ni mai ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí. Te ke lava ʻo maʻu ʻa e ngaahi talaʻofá ʻi he:
-
Ngaahi potufolofola fakataukei fakatokāteliné pe ngaahi potufolofola kehe.
-
Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú: Ko ha Fakahinohino ki Hono Fakahoko ha Ngaahi Filí.
-
Ngaahi lea konifelenisi lahi kimui ní.
Hili ha taimi feʻunga, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe loto-fiemālie ke vahevahe e meʻa ne nau ako pe ongoʻi ʻi heʻenau ako ha niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofá. Poupouʻi e kau akó ke hokohoko atu ʻenau falala ki he ʻEikí neongo pe ko e hā hono olá.