Seminelí
Sēnesi 15–18; 21: “Naʻe Fai ʻe [he ʻEikí] … ʻo Hangē Ko ʻEne Folofolá”


“Sēnesi 15–18; 21: ‘Naʻe Fai ʻe [he ʻEikí] … ʻo Hangē Ko ʻEne Folofolá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí (2026)

“Sēnesi 15–18; 21: Naʻe Fai ʻe [he ʻEikí] … ʻo Hangē Ko ʻEne Folofolá,’” Fuakava Motuʻá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiako Seminelí

Sēnesi 18–23: Lēsoni 25

Sēnesi 15–18; 21

“Naʻe Fai ʻe [he ʻEikí] … ʻo Hangē Ko ʻEne Folofolá”

Sarah holds a baby Isaac in her arms. She looks down at him and smiles.

Kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi talaʻofa nāunauʻia ki he kakai faivelengá, ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻe lava ʻe he ngaahi tūkunga ʻi heʻetau moʻuí ʻo fakatupu ke tau fifili pe ʻe malava nai ke fakahoko ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení. Mahalo naʻe ongoʻi pehē ʻa ʻĒpalahame mo Sela hili e talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi hona taʻu motuʻá ʻe ʻi ai ha fānau ʻa Selá. ʻE lava ke tokoni e lēsoni ko ʻení ke fakatupulaki ʻe he kau akó ʻenau falala ʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá.

Teuteu ʻa e tokotaha akó: Fakaafeʻi e kau akó ke ako maʻuloto mo fakakaukau ki he laine ʻuluaki ʻoku maʻu ʻi he Sēnesi 18:14: “He ʻoku ai ha meʻa ʻe taha ʻoku faingataʻa ki [he ʻEikí]?” Te ke lava ʻo poupouʻi kinautolu ke fakakaukau ki ha ngaahi taimi kuo nau mamata ai ki hono fakahoko ʻe he ʻEikí ha ngaahi meʻa ngali taʻemalava ʻi he folofolá, ʻi heʻenau moʻuí, pe moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Ngaahi ʻEkitivitī Ako ʻOku Ala Fakahokó

Ko e talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kitautolú

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi tūkunga ko ʻení ke fakatātaaʻi ʻa e ʻuhinga ʻe fehuʻia ai ʻe ha taha pe ʻe tauhi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá. Ki ha tūkunga ʻe taha, te ke lava ʻo mamata ʻi he “Continue in Patience” (2:41), mei he taimi 1:07 ki he 1:55. ʻOku maʻu ʻa e vitioó ni ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi e kau akó ke faʻu haʻanau ngaahi tūkunga tatau.

2:46
  1. Kuo fili ha finemui ke faitotonu ʻi heʻene ngāue fakaakó, ʻi heʻene tui ʻe tāpuekina ia ʻe he ʻEikí. ʻOkú ne fakatokangaʻi ʻoku kovi ange hono māká ʻi he kau ako kehe ʻoku kākaá.

  2. Naʻe maʻu ʻe ha talavou hono tāpuaki fakapēteliaké, ʻa ia ʻoku pehē ai te ne ngāue fakafaifekau taimi kakato. Lolotonga ha sivi fakafaitoʻo, ʻoku ʻiloʻi ʻe he kau toketaá ʻoku ʻi ai haʻane ngaahi palopalema fakaesino he ʻikai ke ne lava ai ʻo ngāue.

  3. Kuo ʻahiʻahiʻi ʻe ha finemui e palōmesi ʻa Molonaí ʻaki ʻene lau e Tohi ʻa Molomoná mo lotu ke ʻiloʻi pe ʻoku moʻoni. ʻOkú ne ongoʻi kuo teʻeki ke ne maʻu ha tali. Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻe ala maʻu ʻe he kakai kei talavoú ni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi talaʻofá?

    • Ko e hā ha ngaahi fehuʻi ʻe ala maʻu ʻe he kakai kei talavoú ni fekauʻaki mo e ʻOtuá mo ʻEne ngaahi talaʻofá?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki ha ngaahi tūkunga ʻe ala faingataʻa ai kiate kinautolu pe ko ha kakai ʻoku nau ʻiloʻi ke vakai ki he founga ʻe fakahoko ai ʻe he ʻEikí e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Fakakaukau ke fakaafeʻi e kau akó ke tohi fekauʻaki mo e ngaahi tūkunga ko ʻení ʻi heʻenau tohinoa akó. ʻE lava foki ke nau hiki ha ngaahi fehuʻi kapau ʻoku ʻi ai.

Poupouʻi e kau akó ke nau feinga ke fakahoko ha ngāue te ne lava ʻo fakaafeʻi e Laumālie Māʻoniʻoní ki heʻenau akó. Fakamoʻoni ange ʻi heʻenau fai iá, ʻe lava ke tokoniʻi kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke maʻu ha ngaahi tali ki heʻenau ngaahi fehuʻí mo fakatupulaki ʻenau falala ʻe fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá.

Ko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame mo Selá

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e talanoa kia Sela mo ʻĒpalahamé, te ke lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke akoako lau ʻa e folofolá ʻi hono ʻuhinga totonú. ʻE lava ke fakafeʻiloaki ʻe he palakalafi ko ʻení ʻa e kau akó ki he taukei ko ʻení:

ʻI heʻetau ako ʻa e folofolá, ʻe ala tokoni ia ke mahino ʻa e puipuituʻa ʻo e folofolá (ngaahi tūkunga pe meʻa ʻoku hoko ʻi ha potufolofola pau). ʻE lava ke fakamahinoʻi mo ʻomi ʻe he puipuituʻá ha mahino lahi ange ki he ngaahi talanoa pe ngaahi akonaki ʻi he folofolá. Hangē ko ʻení, lolotonga hono ako e talanoa ʻo ʻĒpalahame mo Selá, ʻe ala tokoni ke ʻiloʻi naʻe fakaʻamu ʻa ʻĒpalahame ke hoko ko ha tamai ʻi ha konga lahi ʻo ʻene moʻuí (vakai, ʻĒpalahame 1:2). Ka ʻi heʻene motuʻa mo hono uaifi ko Selá ki he ngaahi taʻu ʻo e fāʻelé, naʻe hangē he ʻikai ke na aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ange te na maʻu ha fānau lolotonga ʻena moʻui fakamatelié.

fakaʻilonga seminelí ʻE lava ke tokoni ʻa e laʻipepa tufa “Ko e Ngaahi Talaʻofa ʻa e ʻEikí kia ʻĒpalahame mo Selá” ke akoako ʻe he kau akó hono fakaʻaongaʻi e puipuituʻá ke mahino lelei ange ʻa e meʻa ʻoku nau lau ʻi he folofolá. Te ke lava ʻo fakatātaaʻi ʻeni ʻaki haʻamou ako fakakalasi ʻa e Sēnesi 15:1–6. Hili iá, te ke lava ʻo vahevahe ʻa e kau akó ki ha fanga kiʻi kulupu iiki ke nau ako ʻa e ngaahi veesi kehé.

Kimuʻa pea ako e kau akó, te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange naʻe kau ʻi he fuakava ʻa e ʻEikí mo ʻEpalame mo Selaí, ʻa ʻEne liliu hona hingoá kia ʻĒpalahame mo Selá (vakai, Sēnesi 17:5, 15). Te ke lava foki ʻo fakamatalaʻi ange ko e foʻi lea kata ʻi he Sēnesi 17:17; 18:12; mo e 21:6 ʻoku haʻu ia mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e tzachak, ʻa ia ʻe lava foki ke ʻuhinga ki he “fiefia” (vakai foki, Liliu ʻe Siosefa Sāmita, Sēnesi 17:23).

Hili e ako mo alēlea ʻa e kau akó mo ʻenau kulupú, fakakaukau ke fakaafeʻi ha niʻihi ʻe loto-fiemālie ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí. Te ke lava leva ʻo ʻeke e ngaahi fehuʻí ni:

  • ʻOkú ke ongoʻi fēfē hono tokoniʻi koe ʻe he kakano ʻo e folofolá ke mahino ʻa e meʻa naʻá ke akó?

  • Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai kapau naʻá ke aʻusia ʻa e meʻa naʻe fai ʻe ʻĒpalahame mo Sela ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

ʻOku tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá

Lau ʻa e Sēnesi 21:1–6, ʻo kumi e founga naʻe tauhi ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofa kia ʻĒpalahame mo Selá.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí mei he fakamatala ko ʻení?

fakaʻilonga seminelíʻI he taimi ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauluí ʻi he lea pē ʻanautolú, ʻe lava ke fakaloloto ange ai ʻenau mahino ki he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá. ʻE ala faingataʻaʻia ʻa e kau akó he taimi ʻe niʻihi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi moʻoni mei ha potufolofola. ʻE lava ke tokoni hono ʻoange ha lea fakaepalōfita hangē ko ʻení, ke fakamahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku nau akó pea tokoniʻi kinautolu ke nau lava fakamatalaʻi e ngaahi moʻoní. (Ki ha ako lahi ange ʻi hono tokoniʻi ʻo e kau akó ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakauluí, vakai, “Tukutaha ʻa e tokangá ki he ngaahi moʻoni ʻoku tākiekina ki he uluí mo langaki ʻa e tui kia Sīsū Kalaisí” Fakatupulaki ʻa e Ngaahi Taukei ʻa e Faiakó.)

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ʻo e kau Palesitenisī ʻUluaki he taimi ko iá, ha lēsoni naʻá ne ako fekauʻaki mo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá:

Official portrait of Elder Dieter F. Uchtdorf of the Quorum of the Twelve Apostles, 2006.Called as Second Counselor in the First Presidency, 3 February 2008.Made official portrait in 2008 replacing portrait taken in 2004.

ʻOku ʻikai vave maʻu pē hono fakahoko ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí; ʻoku hoko mai ia ʻo fakatatau mo ʻEne taimí pea ʻi Heʻene ngaahi foungá. (“Fai Atu Ai Pē ʻi he Faʻa Kātaki,” Liahona, Mē 2010, 58)

Ko e moʻoni ʻe taha ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ʻoku fakahoko ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi Heʻene taimí mo ʻEne foungá.

  • ʻE lava fēfē ke tau maʻu ha lelei mei he ngaahi taimi ʻoku ʻikai fakahoko vave ai e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí?

  • Ko e hā e meʻa ʻokú ke ʻilo fekauʻaki mo e ʻEikí ʻe lava ʻo tokoni atu lolotonga hoʻo tatali ke fakahoko ʻEne ngaahi talaʻofá?

ʻE ala ʻaonga ki he kau akó haʻanau kumi ha ngaahi potufolofola fekauʻaki mo e ʻEikí ʻe lava ʻo tokoni ke nau tali e fehuʻi kimuʻá. ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi potufolofolá ʻa e Sione 14:18; 1 Nīfai 9:6; Mōsaia 24:14; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:8; 68:6.

Ngaahi aʻusiá mo e ngaahi fakamoʻoní

Ke tokoni ke fakakaukau ʻa e kau akó ki he meʻa kuo nau akó, fakakaukau ke fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻení pe mamata ʻi he “Good Things to Come” (4:55), ʻoku maʻu ʻi he ChurchofJesusChrist.org. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi aʻusia fakataautaha ʻe lava ke fekauʻaki mo e fakamatalá pe vitioó.

4:55

Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fakakaukaú ni fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí kuo talaʻofa maí:

Official Portrait of Elder Jeffrey R. Holland.  Photographed January 2018.

Ko e ngaahi tāpuaki ʻe niʻihi ʻe vavé ni mai, ko ha niʻihi ʻe fuoloa pea toki maʻu, mo ha niʻihi he ʻikai maʻu kae ʻoua ke tau aʻu ki hēvani; ka ko kinautolu ʻoku nau tali ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku hoko mai ia. (“An High Priest of Good Things to Come,” Ensign, Nōvema 1999, 38)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa kuó ke aʻusia pe ko ha niʻihi kehe kuo nau tokoniʻi koe ke ke tui ʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá ʻi Heʻene foungá mo ʻEne taimí?

Teuteuʻi e kau akó ke fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo nau ako pe ongoʻí. Te ke lava ʻo fai ʻeni ʻaki haʻo fakaʻaliʻali e ngaahi fakahinohino ko ʻení:

Fili ha taha ʻo e ngaahi ʻekitivitī ko ʻení ke fakakakato ʻi hoʻo tohinoa akó:

  1. Fakakaukau ki he ngaahi tūkunga naʻe vahevahe ʻi he kamataʻanga ʻo e lēsoní. Fai ha tohi ki ha taha ʻo e niʻihi fakafoʻituitui ko iá, pea fakakau ai ʻa e ʻuhinga ʻokú ke tui ai ʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne ngaahi talaʻofá.

  2. Hiki ha palakalafi nounou ʻi hoʻo tohinoá. Fakakau ai ha ngaahi meʻa kuó ke ako mo ongoʻi he ʻahó ni ʻe lava ʻo tokoni atu ʻi he taimi ʻokú ke tatali ai ke fakahoko e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi ongó mo e kalasí. Te ke lava ʻo fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻe tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofá.