“30 Novema–6 Tesema. ’E Fiafia o Ia i le Alofa’: Mika; Nauma; Sapakuka; Sefanaia,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
“30 Novema–6 Tesema. ’E Fiafia o Ia i le Alofa,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Sa i le Amataga le Lokou, saunia e Eva Timothy
30 Novema–6 Tesema: “E Fiafia o Ia i le Alofa”
Mika; Nauma; Sapakuka; Sefanaia
O le faitauga o le Feagaiga Tuai e masani ona faauigaina o le faitau i valoaga e uiga i faatafunaga. E masani ona valaauina e le Alii ia perofeta e lapatai atu i e amioleaga e uiga i Ana faamasinoga. O galuega a Mika, Nauma, Sapakuka, ma Sefanaia o ni faataitaiga lelei ia. I talatalaga mata’utia, na muai ta’u atu ai e nei perofeta le pauu o nuu sa faapea, i lena taimi, na foliga malolosi ma matautia—o Nineva, Papelonia, ma Ierusalema. Peitai o lena taimi o le fia afe lena o tausaga ua tuanai. Aisea e taua ai le faitau i nei valoaga i aso nei?
E ui ina sa faatamaiaina nei nuu faamaualuluga ma amioleaga, ae sa i ai pea le faamaualuga ma le amioleaga. E mafai foi ona tatou maua ni nai faailoga o na mea i o tatou lava loto. Ua faaalia mai e perofeta o le Feagaiga Tuai le auala e mafai ona tatou liliuese ai mai nei mea leaga. Atonu o le tasi lena o mafuaaga o loo tatou faitau ai pea i nei valoaga anamua i aso nei. Sa le na o ni perofeta o le malaia—o i latou o perofeta o le laveaiga. O faamatalaga o le faafanoga sa faaitiitia e ala i valaaulia e o mai ia Keriso ma maua Lana faamagaloga. E pei ona aoao mai Mika, e le fiafia le Alii e ta’usala i tatou, ae “e fiafia o Ia i le alofa” (Mika 7:18). O le auala lenei a le Alii anamua, ma o Lana ala foi lea i aso nei. “O Ona ala ia mai le vavau” (Sapakuka 3:6).
Mo se vaaiga aoao o nei tusi, tagai i le “Mika,” “Nauma,” “Sapakuka,” ma le “Sefanaia” i le Bible Dictionary.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Mika 6:1–8
“Se a foi se mea e finagalo ai Ieova ia te oe?”
Ua valaaulia i tatou e Mika e vaaifaalemafaufau pe atonu e faape’i le “alu atu … i luma o Ieova, ma ifo atu … i le Atua maualuga” (Mika 6:6). O le a se mea o fautua atu e fuaiupu 6–8 ia te oe e uiga i le mea e taua i le Alii a o Ia iloiloina lou olaga?
Tagai foi i le Dale G. Renlund, “Ia Fai le Amiotonu, Ia Naunau i le Alofa, ma Ia Feoai ma Lou Atua ma le Lotofaamaulalo,” Liahona, Nov. 2020, 109–12.
“O loo agalelei Ieova, o le ‘olo ia i le aso o le puapuagā” (Nauma 1:7).
Nauma 1
O le Alii e malosi ma alofa mutimutivale.
O le misiona a Nauma o le muai ta’u atu lea o le faatafunaga o Nineva—o le laumua o le malo saua o Asuria, lea sa faataapeapeina Isaraelu ma sauaina faalealofa Iuta. Sa amata Nauma i le faamatalaina o le toasa ma le malosi lemafaatusalia o le Atua, ae sa Ia saunoa foi e uiga i le alofa mutimutivale ma le agalelei o le Atua. Su’e mo fuaiupu i le mataupu 1 lea e fesoasoani e te malamalama ai i nei uiga taitasi—ma isi uiga auaumama o le Atua e te maitauina. Aisea e te manatu ai e taua le iloa o nei mea taitasi e uiga i le Alii?
Sapakuka
E mafai ona ou faatuatuaina le finagalo o le Alii ma Lana taimi.
E oo lava foi i perofeta e i ai a latou fesili e uiga i ala o le Alii. O Sapakuka, o lē sa ola i se taimi o le taatele o le amioleaga i sa Iuta, sa amata ana faamaumauga i fesili i le Alii (tagai Sapakuka 1:1–4). E faapefea ona e aoteleina atugaluga a Sapakuka? O a ni fesili talitutusa faapena o fai e tagata e uiga i le Atua i aso nei? Pe na i ai se taimi na i ai ni ou lagona talitutusa faapena? E mafai foi ona faatusatusa ana fesili ma isi i tusitusiga paia, e pei o fesili o loo maua i le Mareko 4:37–38 ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:1–6.
Sa tali le Alii i fesili a Sapakuka i le fetalai mai o le a Ia auina atu Kaletaia (o le au Papelonia) e faasala sa Iuta (tagai i le Sapakuka 1:5–11). Ae sa atugalu pea Sapakuka, ona sa foliga mai e le talafeagai mo le Alii le afio ai “a o fasioti e tagata agasala [Papelonia] le tagata e sili ona amiotonu ia te ia [Iuta]” (tagai i fuaiupu 12–17). O le a se mea ua e maua i le Sapakuka 2:1–4 lea e musuia ai oe e faatuatuaina le Alii pe a i ai ni au fesili e le’i taliina? (tagai foi i le Mareko 4:39–40; Mataupu Faavae ma Feagaiga 121:7–8; “O Le a Siitia i Tatou i Luga e le Atua” [vitio], Potutusi o le Talalelei).
O Le a Siitia i Tatou i Luga e le Atua
O leMataupu 3 o le tatalo a Sapakuka o le viiga ma le faatuatua. E faapefea ona ese le leo o Sapakuka i le mataupu 3 mai le mataupu 1? O se manatu lenei e fesoasoani ia te oe e mafaufau loloto ai i fuaiupu 17–19: Fai se lisi o faamanuiaga faaletino ma faaleagaga ua tuuina mai e le Atua ia te oe. Ona vaai faalemafaufau lea ua e le maua faamanuiaga faaletino. E faapefea e lena mea ona faatupu ni ou lagona e uiga i isi faamanuiaga? Aisea atonu e faigata ai ona “olioli lava ia Ieova” (fuaiupu 18) i taimi o faigata e pei o na o loo faamatalaina mai i le fuaiupu 17? Mafaufau loloto i auala e mafai ona e atiina ae ai le faatuatua faateleina i le Atua, e tusa lava pe foliga mai ua le o sologa lelei le olaga.
Tagai foi i le Gerrit W. Gong, “O Mea Uma mo lo Tatou Lelei,” Liahona, Me 2024, 41–44; “Sulu e Alofa, Ta’i Mai,” Viiga. nu. 56; Autu ma Fesili, “Sailia o Tali i Fesili,” Potutusi o le Talalelei.
Ia onosai. O nisi taimi tatou te mananao ai i le taimi lava lea i tali i a tatou fesili, peitai o malamalamaaga faaleagaga e manaomia ai le taimi ma e le mafai ona faamalosia mai. E pei ona ta’u atu e le Alii ia Sapakuka, “Ia faatalitali pea i ai, aua e oo mai lava” (Sapakuka 2:3).
Sefanaia
“Ia outou sailia ia Ieova, outou uma ua agamalu i le nuu.”
Ao e faitau i valoaga a Sefanaia, ia maitau le ituaiga uiga faaalia ma amioga lea na oo atu ai i le faatafunaga—tagai faapitoa i le Sefanaia 1:4–6,12; 2:8, 10,15; 3:1–4. Ona vaavaai lea mo uiga o tagata o le a faasaoina e le Atua—tagai Sefanaia 2:1–3; 3:12–13, 18–19. O le a le savali e te manatu o loo i ai i le Alii mo oe i nei fuaiupu?
Sefanaia 3:14–20
O le a olioli le Alii faatasi ma Lona nuu i Siona.
A uma ona faitau le Sefanaia 3:14–20, vaai pe fia ni auala e mafai ona e faamae’aina ai lenei fuaiupu: “Ia fiafia ma olioli ma le loto atoa” aua … Aisea e taua ai ia te oe le iloa o nei mafuaaga e olioli ai? Atonu e te faatusaina nei fuaiupu i aafiaga o loo faamatalaina i le 3 Nifae 17 ma mafaufau loloto pe o a ni lagona o Iesu Keriso e uiga i Lona nuu—e aofia ai ma oe.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Mika 5:2
Na soifua mai Iesu Keriso i Peteleema.
-
Atonu e le iloa e lau fanau o se valoaga a Mika lea na fesoasoani i le Au Makoi e su…e le pepe o Iesu i Peteleema. O le faaaogaina o le Mika 5:2 ma le Mataio 2:1–6, atonu e mafai ai e lau fanau ona toe faatinoina o latou aafiaga. Ona mafai lea ona e talanoa e uiga i le mafuaaga na matua taua ai le soifua mai o Iesu, ma na iloa ai e perofeta i le tele o tausaga a o lei fanau mai o Ia.
Ua Fanau Mai le Tamaitiiti Paia, saunia e Dana Wood
Nauma 1:7
“O loo agalelei Ieova, o le ’olo ia i le aso o le puapuaga.”
-
A uma ona faitau le Nauma 1:7, e mafai e lau fanau ona fausia pe tusi se “’olo malosi” (o loo i ai se ata o sea mea i le otootoga lenei). O a ni mafuaaga e ono manaomia ai e tagata se ’olo? O a ni mea e fai ai o tatou aso o se “aso o le puapuaga”? E faapefea ona pei Iesu Keriso o se ’olo ia mo i tatou?
Sapakuka 2:3
O le a faataunuuina lava e le Atua Ana folafolaga.
-
Ina ia faailoa atu le Sapakuka 2:3, e mafai ona e talanoa ma lau fanau e uiga i mea e lelei ae se’ia uma ona tatou faatalitali—e pei o fualaau aina taumafa mata e manaomia ona faapula po o paluga e manaomia ona tao. O le a le mea e ono tupu pe afai tatou te taumafai e ‘ai le fualaau ‘aina taumafa mata po o le palu ae lei pula pe sauniaina lelei? Ona mafai lea ona e talanoa e uiga i le perofeta o Sapakuka, o le sa fia iloa po o afea o le a taofia ai e le Alii le amioleaga i le lalolagi. Faitau le tali a le Alii i le Sapakuka 2:3. E mafai ona e fesoasoani i lau fanau e mafaufau i mea ua folafola mai e le Atua. Faatasi ai ma faataitaiga taitasi, e mafai ona outou fai atu faatasi, “Faatalitali mo lena mea; aua o le a mautinoa lava le oo mai.”
Sapakuka 2:14
E mafai ona ou fesoasoani e faatumulia le lalolagi i le malamalama o Iesu Keriso.
-
Ina ia faapupulaina le Sapakuka 2:14, e mafai ona e faatumuina ma lau fanau se fagu po o se isi koneteina i ata po o upu e faatusa i mea na faia pe aoao atu e Iesu. E mafai faapefea ona tatou fesoasoani e faatumulia le lalolagi i le malamalama o le Alii?
-
E mafai foi ona e faaali atu i lau fanau se faafanua o le lalolagi (tagai i le O Ata o Nofoaga o le Talafaasolopito o le Ekalesia, nu.7, “O Le Faafanua o le Lalolagi”. Fesoasoani atu ia i latou e sue le nofoaga o latou nonofo ai ma nofoaga ia na talai ai faifeautalai latou te iloa. E mafai foi ona outou usuina se pese e faatatau i le faasoaina atu o le talalelei, e pei o le “Matou Te Aumaia Le Upu Moni i le Lalolagi” (Tusipese a Tamaiti, 92–93). O le a se mea e mafai ona tatou ta’u atu i isi e uiga ia Iesu Keriso?
Sefanaia 3:14–20
E olioli Iesu Keriso faatasi ma i latou o e mulimuli ia te Ia.
-
I le Sefanaia 3:14–20, e mafai e lau fanau ona vaavaai mo se mea e latou te mananao ai e “pese, … ia fiafia ma olioli ma le loto atoa.” Atonu e mafai ona outou usuina faatasi ni viiga po o ni pese fiafia ma talanoa e uiga i le olioli e te maua i le talalelei a Iesu Keriso.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .