Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
14–20 Tesema. “Ua Ou Alofa Atu Ia Te Outou, Ua Fetalai Mai Ai Ieova”: Malaki


“14–20 Tesema. ‘Ua Ou Alofa Atu Ia Te Outou, Ua Fetalai Mai Ai Ieova’: Malaki,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“14–20 Tesema. ‘Ua Ou Alofa Atu Ia Te Outou, Ua Fetalai Mai Ai Ioeova,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

o se faatagata o Iesu i luma o se lagi malama i fetu

14–20 Tesema: “Ua Ou Alofa Atu Ia Te Outou, Ua Fetalai Mai ai Ieova”

Malaki

Na tau atu e le Alii i Lona nuu e ala i le perofeta o Malaki, “Ua ou alofa atu ia te outou.” Ae peitai o tagata Isaraelu, o e sa tigaina i augatupulaga o puapuaga ma le faatagataotauaina, sa fesili atu i le Alii, “Ua e alofa mai ia i matou i ni a?” (Malaki 1:2). I le mavae ai o mea uma na oo i ai Isaraelu, atonu sa mafaufau pe o lo latou talafaasolopito o Isaraelu o se tala moni o le alofa o le Atua mo Lona nuu o le feagaiga. I nisi o itu, e faigofie atu ona vaai i ai o se tala o vaivaiga ma fouvalega faaletagata soifua. Ae i na mea uma, sa le’i tuua lava le aapa atu o le Atua ma le alofa. Ina ua agaleaga atalii o Iakopo i lo latou uso o Iosefa, sa saunia pea e le Alii se auala e laveai ai i latou mai le oge (tagai i le Kenese 45:4–8). Ina ua muimui Isaraelu i le vao, sa fafaga i latou e le Atua i le manai (tagai i le Esoto 16:1–4). E ui lava ina liliuese atu i isi atua ia Isaraelu, ma sa faataapeapeina, sa folafola atu e le Atua afai latou te salamo, o le a Ia faapotopoto mai ma laveai i latou ma le “alofa tele lava” (tagai i le Isaia 54:7). E moni lava, o le Feagaiga Tuai o se tala o le alofa faapalepale ma tumau o le Atua. Ma o loo faaauau pea lenei tala i aso nei. O Iesu Keriso, “o le La o le Amiotonu,” e pei ona ta’ua ai o Ia e Malaki, ua afio mai e i ai “le mea e malolo ai i ona apaau” (Malaki 4:2). O Ia o le faamaoniga silisili o le alofa o le Atua mo Isaraelu anamua ma mo i tatou uma.

Mo nisi faamatalaga e uiga i le tusi o Malaki, tagai i le “Malachi” i le Bible Dictionary.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Malaki 1–4

“Foi mai ia te a’u, ona Ou foi atu ai lea ia te outou.”

I aso o Malaki, ua uma ona toe fausia e Isaraelu le malumalu i Ierusalema, ae i le avea ai o se nuu sa latou manaomia pea ona toe fausia la latou sootaga ma le Alii. A o e suesue i le Malaki, vaavaai mo fesili na fai atu e le Alii ia Isaraelu pe na latou fai atu ia te Ia. Mafaufau e fesili ia te oe lava ni fesili faapena (ua fautuaina atu i lalo nisi o faataitaiga) e fesoasoani e iloilo ai lau fesootaiga ma le Alii ma faalatalata atili atu ai ia te Ia.

  • O faapefea ona ou lagonaina le alofa o le Alii mo au? (tagai Malaki 1:2).

  • Pe o a’u taulaga i le Alii o faamamaluina moni ai o Ia? (tagai i le Malaki 1:6–11).

  • O a ni auala ou te manaomia e “foi” atu ai i le Alii? (tagai Malaki 3:7).

  • Pe o o’u faoa mea le Atua i soo se auala? (tagai Malaki 3:8–11).

  • E faapefea e o’u uiga faaalia i taimi o faigata ona atagia ai o’u lagona e faasaga i le Alii? (tagai Malaki 3:13–15; tagai foi 2:17).

Malaki 1:6–14

E manaomia e le Alii “le taulaga lelei.”

A o e faitau e uiga i taulaga o loo faamatalaina i le Malaki 1, o le a se mea ua e matauina e uiga i taulaga sa ofoina atu e ositaulaga? O a ni mea ua fautua mai e nei taulaga e uiga i lagona o faitaulaga e faatatau i le Alii? (tagai i le Malaki 1:13). Mafaufau e fai se lisi o mea e ofo atu, po o taulaga, e te faia i le Alii. Mo mea taitasi i le lisi, mafaufau loloto pe o a mea e ono avea ai ma taulaga ua “leaga” po o se taulaga ua “lelei” (Malaki 1:7,11).

Malaki 3:8–12

aikona o le seminare
E tatalaina e le Alii pupuni o le lagi a o o’u faaalia lo’u faatuatua e ala i le totogiina o le sefuluai.

Vaai faalemafaufau e i ai sau uo na faatoa iloaina lava e te totogia le sefuluai. “Aisea e te faia ai lena mea?” o le fesili lea a lau uo. Mafaufau i lenei mea a o e faitau i le Malaki 3:8–12. O le a se mea e te maua iina e mafai ona fesoasoani e tali ai le fesili a lau uo? O le a se isi mea e te manao e malamalama i ai lau uo e uiga i le sefuluai? Mo nisi fesoasoani, e mafai ona e suesue i le savali a Elder Neil L. Andersen “Sefuluai: Toina Mai o Pupuni o le Lagi” (Liahona, Nov. 2023, 32–35), ma vaavaai mo tali i fesili faapenei:

  • Aisea e finagalo ai le Alii ia tatou totogiina le sefuluai?

  • O le a se mea e ono taofia ai se tasi mai le totogiina o le sefuluai, ma e mafai faapefea ona tatou faatoilaloina na faafitauli?

  • E mafai faapefea e le totogiina o le sefuluai ona faamalosia lou faatuatua i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

E mafai foi ona e faasoa atu i lau uo le auala na faamanuiaina ai oe e le Alii pe a e totogiina le sefuluai. E mafai ona e maua ni manatu i le vaega ua faaulutalaina “Lesona Numera 1—Faamanuiaga Lemafaamatalaina ae Taua” i le savali a Elder David A. Bednar “O Pupuni o le Lagi” (Liahona, Nov. 2013, 17–18). O le a le ituaiga o tagata tatou te avea ai e ala i le totogiina o le sefuluai?

O le a sou manatu i le uiga o le fuaitau “pe ou te le toina pupuni o le lagi mo outou” (fuaiupu 10)? Atonu e mafai ona e tilotilo i fafo o se faamalama ma mafaufau i faamoemoega o faamalama. Aisea e avea ai “pupuni o le lagi” o se auala lelei e faamatala ai le auala e faamanuia ai i tatou e le Alii pe a tatou totogiina le sefuluai?

O loo faaali atu Iesu ia Iosefa Samita i le Malumalu o Katelani.

Faaaliga Vaaia i le Malumalu o Katelani, saunia e Gary Smith

Malaki 4:5–6

‘Ou te auina atu ia te outou o Elia le perofeta.”

Ina ua sii mai e Moronae le Malaki 4:5–6 ia Iosefa Samita, sa ia faia “[ma] sa i ai sina eseesega itiiti mai le ala ua faitauina ai” i le Tusi Paia (tagai i le Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:36–39). O le a se mea ua faaopoopo mai e le eseesega [o le upusii mai] e Moronae i lou malamalamaaga e uiga i lenei valoaga? I le faapatinoina lava, mafaufau loloto i fesili e pei o nei:

  • O ai “tamā”? (tagai i le Teuteronome 29:13). O a folafolaga ua faia ia i latou? (tagai i le Aperaamo 2:9–11). E faapefea ona e fesoasoani e faataunuu nei folafolaga?

  • O a ni aafiaga ua fesoasoani e liliu atu ai lou loto i ou tuaa? Aisea e matuai taua ai lena mea i le fuafuaga a le Tama Faalelagi?

Ina ia aoao atili e uiga i le o’o mai o Elia ma le auala o loo faataunuuina ai lenei valoaga i aso nei, tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16 ma le D. Todd Christofferson, “O Le Mana Faamau” (Liahona, Nov. 2023, 19–22). Aisea e te faafetai ai ua oo mai Elia?

Tagai foi i le Gerrit W. Gong, “E Tofu i Tatou ma se Tala,” Liahona, Me 2022, 43–46; “Turn Your Hearts,” Viiga, nu. 291; “The Sealing Power” (vitio), ChurchofJesusChrist.org.

3:38

The Sealing Power

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Malaki 1:2

E alofa le Alii ia te a’u.

  • O le a faapefea ona tou taliina ma lau fanau le fesili o loo maua i le Malaki 1:2—“Ua alofa mai [le Alii] ia i matou i ni a?” Faasoa atu i le tasi ma le isi mafuaaga ua e iloa ai e alofa o Ia ia te oe. Atonu e mafai e lau fanau ona tusi ni ata e faamanatu ai ia i latou Lona alofa.

Faagauai tamaiti i talanoaga faaletalalelei. Afai o loo e aoaoina tamaiti laiti, atonu e manaomia ona e mafaufau i ni auala fatufatuai e faaaofia ai i latou i talanoaga o le talalelei. Mo se faataitaiga, e mafai e lau fanau ona pasi faataamilo se polo; a latou uuina le polo, e mafai ona latou faasoa mai se mafuaaga se tasi latou te iloa ai e alofa Iesu ia i latou.

matua ma se alii laitiiti o loo tilotilo i fafo o se faamalama

Malaki 3:8–12

O le a faamanuiaina a’u e le Alii a o o’u totogiina sefuluai.

  • O le a faapefea ona e fesoasoani i lau fanau e aoao e uiga i le sefuluai? E mafai ona e fai atu ia i latou e faitau ni mea faitino laiti se 10, e pei o tupe siliva o loo i le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso. Ona mafai lea ona latou tuueseeseina se tasi o mea faitino mai isi mea—o le aofaiga lenei tatou te foai atu i le Alii e fai ma sefuluai. E tusa ai ma le Malaki 3:8–12, aisea e finagalo ai le Alii tatou te totogiina le sefuluai? (tagai foi i le “Malaki le Perofeta” i le Tala o le Feagaiga Tuai, 171–72; “First Things First” [vitio], Potutusi o le Talalelei).

    0:58

    Malachi the Prophet

    1:22

    E Muamua Mea e Faamuamua!

  • A o outou faitauina faatasi le Malaki 3:10 , e mafai ona e valaaulia lau fanau e tutu i tafatafa o se faamalama pe a e faitauina le fuaitau “pupuni o le lagi.” Pe mafai foi ona e sasaa atu le vai i totonu o se ipu seia oo ina taumasuasua e faataitai ai le fuaitau “ina se’ia silisili ona tele.” Tau atu i tamaiti e uiga i faamanuiaga ua tuuina mai e le Atua ia te oe a o e totogiina le sefuluai. E mafai e lau fanau ona tusi ni ata e faatusa i nei faamanuiaga ma tautau i luga po o tafatafa o se faamalama o lou fale.

Malaki 4:5–6

Na sau Elia e liliu o tatou loto i o tatou aiga.

  • I le Malaki 4:5–6, e mafai e lau fanau ona vaavaai mo tali i fesili nei e uiga i le valoaga a Malaki: O ai na folafola mai le Alii e auina mai? O Afea na Ia fai mai ai o le a sau ai lenei tagata? O Le A le mea na fai mai le Alii o le a fai e lenei tagata? Aisea e manaomia ai ona sau lenei tagata? O Fea na faataunuu ai lenei valoaga? (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 110:13–16).

  • Ina ia iloa pe na faapefea ona faataunuuina le folafolaga i le Malaki 4:5 , e mafai foi ona e iloiloina le “Ua Mauaina e Iosefa ma Oliva Kaotui ia Ki o le Perisitua” i Talao le Mataupu Faavae ma Feagaiga, 26–30. O se pese e pei o le “Ua Toe Fuatai Mai Le Perisitua” (Tusipese a Tamaiti, 60) e mafai ona fesoasoani i lau fanau e aoao ai pe aisea na matua taua ai le sau o Elia. E mafai foi ona e asiasi i le FamilySearch.org/discovery, le FamilySearch Tree app, po o le O Lou Aiga tamaitusi mo gaoioiga lea e mafai ona fesoasoani ia te oe ma lau fanau e liliu atu ai o latou loto i o outou tuaa.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

o se tamaitai o loo talotalo se solosolo pa’epa’e

O le Osana a Mourning, saunia e Rose Datoc Dall. O se tamaitai e igoa ia Mourning o loo tu i le lalolagi o agaga, o loo siomiaina e ona augatama. O loo ia patipatia lo latou laveaiga mai le faatagataotauaina faaleagaga.

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: E faamanuiaina au e le Alii a o ou totogia le sefuluai