”28 Setema–4 Oketopa. ‘Ina Faamafanafana Atu Ia Outou i Lo’u Nuu,’ Isaia 40–49,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo Le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)
”28 Setema–4 Oketopa. ‘Ina Faamafanafana Atu Ia Outou i Lo’u Nuu,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026
Faamaloloina le Tagata Tauaso, saunia e Carl Heinrich Bloch, i le Falemataaga o Talafaasolopito o le Malo i Frederiksborg
28 Setema–4 Oketopa: “Ina Faamafanafana Atu ia Outou i Lo’u Nuu”
Isaia 40–49
“Ia Outou Faamafanafana” o upu muamua ia a le Mataupu 40 o Isaia. Ua faailoa ai le amataga o se leo ese, se faamamafa ese i le savali a le perofeta. O tusitusiga muamua a Isaia na lapataia ai Isaraelu ma Iuta e uiga i le faatafunaga ma le faatagataotauaina o le a oo mai ona o a latou agasala. Ae o nei valoaga mulimuli ane sa faamoemoe e faamafanafana ai tagata Iutaia i le silia ma le 150 tausaga i le lumanai—ina ua uma ona faaumatia Ierusalema ma le malumalu ma ave faatagataotauaina tagata e Papelonia. Peitai, o nei foi valoaga na oo mamao atu i le lumanai, nai lo i le au Isaraelu faatoilaloina ma lotovaivai. Ua tautala mai foi ia i tatou, o e i nisi foi taimi e lagona ai le toilalo, lotovaivai ma ua leiloa.
O le savali a Isaia i ona tagata ma i tatou e faatauvaa lava: “Aua le fefe” (Isaia 43:1). O loo i ai lava le faamoemoe. E le o faagaloina oe e le Alii. ma o loo ia te Ia le mana i tulaga ia e foliga mai e le mafai ona tatou puleaina. Pe le sili atu ea le malosi o le Alii, o lē na “faia le lagi” (Isaia 42:5), nai lo Papelonia, nai lo le agasala, nai lo soo se mea o loo taofia ai oe faatagataotauaina? “Foi mai ia ia te au,” ua Ia augani mai ai, “aua ua ou faatauina oe” (Isaia 44:22). E mafai ona Ia faamalolo, toefuatai, faamalosi, ma faamafanafana—soo se mea lava e manaomia mo oe, i lou tulaga, ina ia laveaiina.
Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia
Isaia 40–49
E mafai e Iesu Keriso ona faamafanafana ma aumai le faamoemoe ia te a’u.
A o faatagataotauaina tagata Isaraelu i Papelonia, atonu na tau mafaufau le to’atele pe ua leai so latou tulaga e faavavau o ni tagata filifilia o le feagaiga a le Atua. Ao e faitau i le Isaia 40–49, vaavaai mo fuaitau na ono tuuina atu ai le mafanafana ma le faamoemoe. Mo fuaitau taitasi e te maua, mafaufau loloto ma tusifaamaumau le mea atonu o loo fai mai ai le Alii ia te oe i nei fuaiupu. O ni nai fuaitau nei atonu e te amata ai:
-
40:11, 29–31:
-
41:10–13, 17–18:
-
42:6–7:
-
43:1–7, 25:
-
44:1–4, 21–24:
-
46:3–4:
-
49:7–16:
O le a se mea e te lagona e finagalo le Alii e te iloaina e uiga ia te Ia?
Atonu e te matauina o le viiga “Le Faavae Malosi” (Viiga, nu. 45) e faavae i upu a Isaia i le Isaia 41:10; 43:2–5; 46:4. Mafaufau e usu pe faalogologo i lenei viiga, ma vaavaai mo mea e tutusa ai upu ma nei fuaiupu mai le Isaia. O faapefea ona faataunuu e le Alii folafolaga o loo i nei fuaiupu i lou olaga?
Tagai foi i le Patrick Kearon, “Ua Toetu o Ia ma le Faamalologa i Ona Apaau: E Mafai Ona Avea i Tatou e Sili Atu Nai Lo Na o ni Toa e Faatoilaloa,” Liahona, Me 2022, 37–40.
Faaaoga mau faaopoopo. O nisi taimi e mafai ona tatou malamalama lelei ai i le Feagaiga Tuai pe afai tatou te faaopoopoina a tatou suesuega i fuaiupu mai le Tusi a Mamona. Mo se faataitaiga, sa mafai e perofeta o le Tusi a Mamona o Nifae ma Iakopo ona maua tusitusiga a Isaia i papatusi apamemea (tagai i le 1 Nifae 19:22–23), ma sa la faaaogaina nei valoaga e aoao atu ai e uiga i le Faaola. Ina ia iloa pe na faapefea ona faatatau e Nifae ma Iakopo le Isaia 48–49 i o la tagata, tagai i le 1 Nifae 22. Atonu e fesoasoani lena mea e te faatusaina ai nei mataupu i lou lava olaga.
O le usitai i le Alii, e mafai ai ona tatou mauaina le “manuia … e pei o se vaitafe” (Isaia 48:18).
Isaia 40–49
“O oe o laʼu auauna.”
I le Isaia 40–49 atoa o loo fetalai mai ai le Alii e uiga i Lana “auauna” ma Lana “molimau.” O nei upu e mafai ona faasino ia Iesu Keriso (tagai i le Isaia 42:1–7), i le aiga o Isaraelu (tagai i le Isaia 45:4), ma le Tupu o Kuresa, o le na faatagaina tagata Iutaia e toe foi atu i Ierusalema ma toe fausia le malumalu (tagai i le Isaia 44:26–28; 45:1–4). E mafai foi ona e mafaufau i le ala e faatatau ai nei fuaitau ia te oe o se auauna ma se molimau a le Alii. Mo se faataitaiga, mafaufau i fesili e pei o nei:
Isaia 40:1–3, 9–11; 43:9–12. O le a se tulaga o avea ai oe o se molimau a Iesu Keriso? O a “tala lelei” e mafai ona e faasoa atu o se tasi o Ana molimau? Atonu e te manatu ua valaauina oe i le tulaga mo e molimau i se faamasinoga. I lenei faamasinoga, ua molia Iesu Keriso i faamatalaga o loo faamaumauina i le Isaia 43:11. O le a se molimau e mafai ona e tuuina atu e lagolago ai le tautinoga a Iesu? O a faamaoniga mai i lou olaga o le a e tuuina atu?
Isaia 41:8–13; 42:6; 44:21. O le a se mea ua valaauina oe e le Alii e fai? Mafaufau i valaauga aloaia o le Ekalesia faapea ma isi avanoa e auauna atu ai ia te Ia. Na faapefea ona Ia “fausia” pe saunia oe e avea ma Ana auauna? E faapefea ona Ia lagolagoina oe a o e auauna atu?
Isaia 49:1–9. O a ni savali e te maua i nei fuaitau lea e mafai ona fesoasoani pe a foliga mai au taumafaiga ma auaunaga ua “tigaina fua, ma iu vale”? (fuaiupu 4).
Isaia 40:3–8, 15–23; 42:15–16; 47:7–11
O le mana o le Atua e sili mamao atu nai lo le malosi faalelalolagi.
Sa faamanatu soo atu e Isaia i lona nuu ia le mana le mafaatusalia o le Atua, ma faatusaina foi i le mana faasaua faalelalolagi na siomia ai i latou. Vaavaai mo nei savali ao e faitau i le Isaia 40:3–8, 15–23; 42:15–16; ma le 47:7–11 (ia matau o le mataupu 47 o loo faatūtū atu i le malo na pu’eina Isaraelu, o Papelonia). O a ni mea o loo aoao mai e nei fuaitau ia te oe e uiga i mea faalelalolagi? O a ni mea o latou aoao mai ia te oe e uiga i le Atua? Mafaufau loloto pe aisea atonu na taua ai lenei savali i tagata Iutaia na faatagataotauaina. Aisea e taua tele ai ia te oe?
Isaia 48:10; 49:13–16
E mafai e le Alii ona faamamāina a’u, e ala mai i o’u puapuaga.
A o e faitauina le Isaia 48:10, mafaufau loloto i lau lava “ogaumu o i ai le puapuaga.” O faapefea ona ”faamamaina” oe e le Alii E faapefea ona fesoasoani le Isaia 49:13–16 ia te oe pe a e puapuagatia i mafatiaga?
Tagai foi i le “O Le Afi A Lē Tunu Auro” (vitio), Potutusi o le Talalelei.
The Refiner's Fire
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo Le Malosi o le Autalavou .
Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti
Isaia 40:3–5
E mafai ona ou fesoasoani e saunia “le ala o le Alii.”
-
Mafaufau i nisi o auala e faataitai ai le uiga o le “teuteu ia … le ala o Ieova,” e pei ona faamatalaina i le Isaia 40:3–5. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faasa’oina ma lau fanau se mea e piopio, faamama se fola ua gasu, pe faia se ala manino i le eleele papa. E mafai foi ona outou faaali atu ni ata o Ioane le Papatiso ma Iosefa Samita, (tagai i le Tusi Ata o le Talalelei, nu. 35;87). Na faapefea ona la teuteuina le ala mo le afio mai o le Alii? (tagai i le Luka 3:2–18; Mataupu Faavae ma Feagaiga 135:3). E mafai faapefea ona tatou fesoasoani atu? Atonu o se avanoa lenei e talanoa ai e uiga i le auala e fesoasoani ai i latou o loo umia le Perisitua Arona e saunia le ala o le Alii (tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 84:26–28).
Isaia 43:10
E mafai ona ou avea o se molimau a le Alii.
-
A uma ona faitau faatasi le Isaia 43:10 , e mafai ona outou talanoa e faatatau i le uiga o le avea ma se molimau. Faasoa atu i le tasi ma le isi mea na e oo i ai e mafai ona avea ai oe ma se “molimau” i—mo se faataitaiga, o se meaai na e tofo i ai, o se nofoaga na e asiasi i ai, po o se tagata e te iloa. O le a le uiga o le avea ma molimau a le Alii? O le a se mea e mafai ona tatou ta’u atu i isi tagata e uiga ia te Ia?
Isaia 44:3–4; 45:8
O le a “liligi mai” e le Alii Ana faamanuiaga i o’u luga.
-
A uma ona faitau nei fuaiupu, e mafai e lau fanau ona fui se laautoto ma talanoa e uiga i faamanuiaga ua liligi mai e le Alii ia tei latou. O le a le mea e tupu i se laautoto pe a tatou fuiina? Na faapefea ona fesoasoani faamanuiaga a le Alii ia i tatou e tuputupu ae?
O lo tatou “amiotonu [e mafai] ona pei o peau o le sami” (Isaia 48:18).
Isaia 48:17–18
O le tausia o poloaiga a le Atua e aumai ai le filemu.
-
O ata po o vitio o vaitafe ma galu o le sami e mafai ona fesoasoani i lau fanau e vaai faalemafaufau ai i le Isaia 48:18 (e pei o ata o loo i le otootoga lenei). Atonu e fiafia lau fanau e faaminoi o latou lima ma ogalima e pei o se vaitafe ma galu o le sami. E mafai faapefea ona avea le filemu faapei o se vaitafe? E mafai faapefea ona avea le amiotonu e pei o galu? Talanoa pe faapefea ona fesoasoani le tausiga o poloaʻiga a le Atua ia te oe ia lagona le toʻafilemu e pei o se vaitafe pe malosi e pei o se galu.
-
Usu faatasi se pese e faatatau i poloaiga, e pei o le “Tausi Poloaiga” (Tusipese a Tamaiti, 68). O le a le mea ua aʻoaʻo mai e lenei pese e uiga i le mafuaaga e tatau ai ona tatou tausi i poloaiga a le Atua?
Isaia 49:14–16
E le faagaloina aʻu e le Alii.
-
O leIsaia 49:14–16 e mafai ona avea ma se faamafanafanaga tele i lau fanau mo tausaga a sau. A o e faitauina le fuaiupu 14, e mafai ona e talanoa e uiga i mea e ono lagona ai e tagata le faagaloina pe tuulafoaiina i latou. E faapefea ona tatou iloa e le’i faagalo e le Alii i tatou?
-
Ina ia faailoa atu fuaiupu 15–16, e mafai ona e fesili atu i lau fanau e uiga i se tasi o le a le galo lava ia i latou, e pei o se tagata o le aiga po o se uo. E tusa ai ma nei fuaiupu Isaia 49:15–16, aisea o le a le faagaloina ai lava i tatou e le Alii? Ona mafai lea ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi o outou lagona e uiga ia Iesu Keriso.
Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .