Itok, Ļoor Eō
Jeptōm̧ba 28–Oktoba 4  “Kom̧win Kaenōm̧m̧an Ro Aō Ri Aelōn̄”: Aiseia 40–49


“Jeptōm̧ba 28–Oktoba 4 ‘Kom̧win Kaenōm̧m̧an Ro Aō Ri Aelōn̄’: Aiseia 40–49,” Itok, Ļoor Eō—N̄an M̧weeo im Kabun̄ in: Kallim̧ur M̧okta 2026 (2026)

“Jeptōm̧ba 28–Oktoba 4 ‘Kom̧win Kaenōm̧m̧an Ro Aō Ri Aelōn̄,’” Itok, Ļoor Eō: Kallim̧ur M̧okta 2026

Jisōs ej kōmour juon em̧m̧aan epilo

Kōmour Em̧m̧aan eo Epilo, jān Carl Heinrich Bloch, ilo Frederiksborg Museum of National History

Jeptōm̧ba 28–Oktoba 4: “Kom̧win Kaenōm̧m̧an Ro Aō Ri Aelōn̄”

Aiseia 40–49

“Kaenōm̧m̧an” ej naan eo jinoin an Aiseia Aiseia jebta 40. Ej kajejjet jinoin juon tōņ eoktak, im kwaļo̧k oktakin an aorōk ilo ennaan eo an rikanaan. Jeje ko m̧okta an Aiseia rej kakōl ri Israel im ri Juda ro kōn kakkure im kōm̧akoko ko renaaj kar itok jān jerawiwi ko aer. Ak kanaan kein tokālik rekar n̄an kaenōm̧m̧an ri Ju ro iumwin 150 iiō ko ilju im jekļaj—ālkin kar kakkure Jerusalem im tampeļ eo im kar bōk armej ro bwe ren rikōm̧akoko ilo Babilon. Ijo ke, kanaan kein, raar tōparļo̧k elōn̄ļo̧k armej ilju im jekļaj im ejjab ri Israel wōt me kar kakkure er. Rej kōnono n̄an kōj, eo bar jet iien jej en̄jake bwe jeluuj, būrom̧ōj, im jako.

Enaan eo an Aiseia n̄an armej ro an im n̄an kōj elam waan: “Jab mijak” (Aiseia 43:1). Ak aolep rej jab jako. Irooj ekar jab meļo̧kļo̧k eok, im E ewōr an kajoor n̄an anjo̧ ioon jekjek ko me kwojjab maron̄ kantōrooli. Irooj eo me ar “kōm̧anm̧an lan̄ ko” (Aiseia 42:5),ekajoorļo̧k jān Babilōn, jān jerawiwi, jān jabdewōt men rej kōm̧akokoik eok? “Jepļaaktok n̄an Ippa,” Ej akweļap, “bwe Iar lo̧mo̧o̧ren eok” (Aiseia 44:22). Emaron̄ kōmour, kāājmour, kōkajoor, jeorļo̧k bōd, im kaenōm̧m̧an—ta eo emenin aikuj n̄an kwe, ilo jekjek eo am̧, n̄an maron̄ bōk lo̧mo̧o̧r.

kakkōļļe eo an ekkatak

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak ilo M̧weeo im ilo Kabun̄ in

Aiseia 40–49

kakkōļļe eo an jemenere
Jisōs Kraist emaron̄ kaenōm̧m̧an eō im letok n̄an eō kōjatdikdik.

Ke ri Israel ro raar kōm̧akoko ilo Babilōn, elōn̄ remaron̄ kar ļōmņak eļan̄n̄e ear jako ijo jikier n̄an ineeo āinwōt ro kar kāālet in Anij, armej in bujen ro. Ilo am̧ riiti Aiseia 40–49, kappukot eoon ko me remaron̄ letok kaenōm̧m̧an im kōjatdikdik. N̄an kajjojo eoon ko kwoj kappukoti, kejōkļo̧kjeņ im rekoote ta eo Irooj emaron̄ kar ba n̄an eok ilo eoon kein. Erkein jet komaron̄ ijjino kaki:

  • 40:11, 29–31:

  • 41:10–13, 17–18:

  • 42:6–7:

  • 43:1–7, 25:

  • 44:1–4, 21–24:

  • 46:3–4:

  • 49:7–16:

Ta eo kwoj en̄jake Irooj ekōņaan bwe kwon jeļā kake E?

Komaorn loe bwe al in jar eo “Bedbed Eo E Bin” (Al ko Al in Ajri, nō.5) ej pedped ioon naan ko an Aiseia ilo Aiseia 41:10; 43:2–5; 46:4. Ļōmņak in al ak ron̄jake al in jar in, kappukot men ko rej ainjuon ikōtaan naan ko ilo al eo im eoon kein jān Aiseia. Ekōjkan an Irooj kar kakūrm̧ool kallim̧ur ko ilo eoon in ilo mour eo am̧?

Lale Patrick Kearon, “Em̧ōj An Jerkak kōn Kemour ilo Pein Bao ko Pein: Jemaron̄ Erom̧ Eļapļo̧k Jān Rianjo̧,” Liaona, Māe 2022, 37–40.

Kōjerbal eoon ko jet. Jet iien jemaron̄ meļeļeļo̧k Kallim̧ur M̧okta n̄e jej kobaik eoon ko ilo Bok in Mormon ilo ekkatak eo ad. N̄an waanjon̄ak, rikanaan ro ilo Bok in Mormon Nipai im Jekab ekar wōr ippaer jeje ko an Aiseia ilo pileij brass ko (lale 1 Nephi 19:22–23), im raar kōjerbali kanaan kein n̄an katakin kōn Rilo̧mo̧o̧r eo. N̄an ekkatak wāween an Nipai im Jekab kar kōjerbal Isaiah 48–49 n̄an armej ro aer, lale 1 Nephi 22. Men in emaron̄ jipan̄ eok kōjerbal jepta kein ilo mour eo am̧.

Juon reba ewaetoktok, ebwijbwij

Ilo ad pokake Irooj, jemaron̄ en̄jake “aenōm̧m̧an … āinwōt juon reba” (Aiseia 48:18

Aiseia 40–49

“Kwōj rikarejera.”

Ilo aolepen Aiseia 40–49 Irooj ej kōnono “Rikarejeran” im An “rikam̧ool.” Naan kein remaron̄ iokļo̧k Jisōs Kraist (lale Aiseia 42:1–7), n̄an m̧weeo im̧ōn Israel (lale Aiseia 45:4), im n̄an Kiin̄ Sairos, eo ear kōtļo̧k bwe ri Ju ren rool n̄an Jerusalem im bar kalōk tampeļ eo (lale Aiseia 44:26–28; 45:1–4). Komaron̄ bar ļōmņak elmen an eoon kein jerbal n̄an kwe āinwōt juon rijerbal im juon rikam̧ool an Irooj. N̄an waanjon̄ak, kejōkļo̧kjeņ kōn kajjitōk ko āinwōt kein:

Aiseia 40:1–3, 9–11; 43:9–12. Ilo jekjek rōt kwoj juon rikam̧ool an Jisōs Kraist? Ta “men ko rem̧m̧an” me komaron̄ kwaļo̧ki āinwōt juon An rikam̧ool? Komaron̄ ļōmņak ke kar kūr eok n̄an juon rikam̧ool ilo juon jikin ekajet. Ilo ekajet in, Jisōs Kraist kar ņa ruwōn kōn ennaan eo kar je ilo Aiseia 43:11 Ta kam̧ool ko komaron̄ litok n̄an rie Jisōs? Ta kein kam̧ool eo jān mour eo am̧ konaaj kar kwaļo̧k?

Aiseia 41:8–13; 42:6; 44:21. Ta eo Irooj ekar kūr eok n̄an kōm̧m̧ane? Ļōmņake kūr ko an Kabun̄ in im bar jet iien ko em̧m̧an n̄an jerbal n̄an E. Ekōjkan An “kar ejaak” ak kepooj eok n̄an erom juon An rijerbal? Ewi wāween an rie eok ilo am̧ jerbal?

Aiseia 49:1–9 Ta ennaan ko kwoj loi ilo eoon kein me remaron̄ jipan̄ n̄e kijejeto im jerbal ko am̧ āinwōt n̄e re “pata im waan”? (eoon 4).

Aiseia 40:3–8, 15–23; 42:15–16; 47:7–11

Kajoor eo an Anij eļapļo̧k jān kajoor eo an laļ.

Aiseia ekar āliji an kakeememej armej ro an kōn kajoor eo an Anij me ban maron̄ keidi, aaet keidi n̄an kajoor eo an laļ in me ej jepooļe er. Kappukot enaan in ilo am̧ riiti Isaiah 40:3–8, 15–23; 42:15–16; im 47:7–11 (kile bwe chapter 47 ej kōnnaan n̄an Babilon, eo ear kōm̧akokoik Israel. Ta eoon ko rej katakin eok kōn men ko an laļ in? Ta eo rej katakin eok kōn Anij? Kejōkļo̧kjeņ etke ennaan in emaron̄ kar aorōk n̄an ri Jue ro rekar pād ilo kōm̧akoko. Etke eaorōk n̄an eok?

Aiseia 48:10; 49:13–16

Irooj emaron̄ kōkm̧anm̧anļo̧k jān en̄taan ko aō.

Ilo am̧ riiti Aiseia 48:10, ļōmņak kōn “kijeek in en̄taan” eo am̧ make. Ewi wāween an Irooj “kōkm̧anm̧an” eok? Ekōjkan an Aiseia 49:13–16 jipan̄ eok n̄e kwoj ioon en̄taan ko?

Bar lale “The Refiner’s Fire” (pijaan alooj), Gospel Library.

5:2

The Refiner's Fire

N̄an ļōmņak ko reļļapļo̧k, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo Liaona im N̄an Kōkajoorļo̧k Jodikdik ro māākjiin.

kakkōļļe eo an ajri ro

Ļōmņak ko n̄an Katakin Ajri ro

Aiseia 40: 3–5

Imaron̄ jipan̄ kōpooj “iaļ eo an Irooj.”

  • Ļōmņak kōn jet wāween kwaļo̧k ta meļeļein n̄an “kōppoojak … iaḷ eo an Irooj,” āinwōt kar kōmeļeļeiki ilo Aiseia 40:3–5. N̄an waanjon̄ak, kwe im ajri ro maron̄ kajim̧we juon men eip, karreo laļ jān an pok, ak kōm̧m̧ane juon iaļ emeoeo ilo juon bwidej ekajkaj. Kwomaron̄ kwaļo̧k pija ko an Jon Ripeptaij im Josep Smith (see Gospel Art Book, nos. 3587). Ewi wāween aer kōpooj iaļ eo n̄an itok eo an Irooj? (lale Luk 3:2–18; Katak im Bujen Ko 135:3 Ewi wāween jemaron̄ jipan̄? Juon in iien em̧m̧an n̄an kōnono kōn ekōjkan an ro rej kabjer Priesthood eo an Arōn jipan̄ kepooj iaļ eo an Irooj (lale Katak im Bujen Ko 84:26–28).

Aiseia 43:10

Imaron̄ juon rikam̧ool an Irooj.

  • Ālkin riiti Aiseia 43:10 ippān doon, kom̧ maron̄ kōnono kōn ta meļeļein juon rikam̧ool. Kwaļo̧k n̄an doon men ko jet kom kar en̄jake me kom maron̄ juon “rikam̧ool” in—n̄an waanjon̄ak, juon m̧ōn̄ā kwaar edjon̄e, juon jikin em̧ōj am̧ loļo̧k, ak juon armej kojeļā kajjeen. Ta meļeļe in n̄an erom̧ rikam̧ool an Irooj? Ta eo jemaron̄ jiron̄ ro jet kake E?

Aiseia 44:3–4; 45:8

Irooj enaaj “lutōktok” An kōjeraam̧m̧an ioō.

  • Ālkin riiti eoon kein, ajri ro remaron̄ keidaak juon mennin eddōk im kōnono kōn kōjeraam̧m̧an ko Irooj ar lutoki ioer. Ta eo ej waļo̧k n̄an juon mennin eddōk n̄e jej utdikdik i? Ekōjkan an kōjeraam̧m̧an ko an Irooj jipan̄ kōj eddōkļo̧k?

juon ņo in lojet ekilep

Ad “ wānōk [emaron̄] āinwōt ṇo ko in lọmeto” (Aiseia 48:18).

Aiseia 48:17–18

Kōjparok kien ko an Anij rej bōktok aenōm̧m̧an.

  • Pija ak pijaan alooj in reba ak ņo in lojet ko remaron̄ jipan̄ ajri ro pijaikļo̧k Aiseia 48:18 (āinwōt pija eo ilo unin tōl in). Ajri ro remaron̄ m̧ōņōņō in kōm̧akūt peir āinwōt juon reba ak ņo in lojet. Ewi wāween an aenōm̧m̧an erom̧ āinwōt juon reba? Ewi wāween ad mour jim̧we āinwōt ņo ko? Kōnono kake elmen kōjparok kien ko an Anij kar jipan̄ eok en̄jake aenōm̧m̧an āinwōt juon river ak kajoor āinwōt juon ņo.

  • Al ippān doon kōn juon al kōn kien ko, eo āinwōt “Keep the Commandments” (Children’s Songbook, 146–47). Ta eo al in ej kwaļo̧k kake etke jej aikuj kōjparok kien ko an Anij?

Aiseia 49:14–16

Irooj ejjām̧in meļo̧kļo̧k eō.

  • Aiseia 49:14–16 emaron̄ juon kaenōm̧m̧an eļap n̄an ajri ro iumin iiō ko rej pedo tok. Ilo am̧ riiti eoon 14, komaron̄ kōnono kōn ta eo emaron̄ kōm̧m̧an an armej en̄jake ke armej remeloklok er im rej ajimakeke. Elmen ad jeļā ke Irooj ejjab meloklok kōj?

  • N̄an kwaļo̧k kadkadin eoon 15–16, komaron̄ kajjitōk ippān ajri ro kōn juon armej eo rejamin meloklok, āinwōt juon uwaan baam̧le eo aer ak m̧ōttaer. Ekkar n̄an Aiseia 49:15–16, etke Irooj ejamin meloklok kōj? Innem kom̧ maron̄ kwaļo̧k n̄an doon en̄jake ko ami kōn Jisōs Kraist.

N̄an eļapļo̧k, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo eo Jera māākjiin.

Jisōs ippān juon em̧m̧aan im juon leddik

Toļaj in Gilead, jān Annie Henrie Nader

peij in m̧akutkut eo an Būraimere: Imaron̄ juon rikam̧ool an Irooj