“Jeptōm̧ba 14–20. ‘Anij Ej Aō Men In Lo̧mo̧o̧r’: Aiseia 1–12,” Itok, Ļoor Eō—N̄an M̧weeo im Kabun̄ in: Kallim̧ur M̧okta 2026 (2026)
“Jeptōm̧ba 14–20. ‘Anij Ej Aō Men In Lo̧mo̧o̧r,’” Itok, Ļoor Eō: Kallim̧ur M̧okta 2026
Rikanaan Aiseia ej Kanaan kōn Ļotak eo an Kraist, jān Harry Anderson
Jeptōm̧ba 14–20: “Anij Ej Aō Men In Lo̧mo̧o̧r”
Aiseia 1–12
Eļan̄n̄e en̄in ej kein kajuon am̧ riiti bok in Aiseia, kwomaron̄ pukot eoon ko me em̧ōj am̧ kar ron̄ kaki. Kōnke, ibwiljin aolep rikanaan ro ilo Kallim̧ur M̧okta, Aiseia eo ekutkut an kōjerbale naan ko an im bar jet bok ilo jeje ko rekwojarjar, ekoba Rilo̧mo̧o̧r eo make. Ekar bar ekkā an waļok naan ko an Aiseia ilo al ko im al ko jet rekwojarjar.
Etke ekkā kout tok jān bok in Aiseia? Em̧ool m̧ōttan ļo̧k un eo ej bwe Aiseia ekar wōr juon an mennin letok n̄an kwaļo̧k naan ko an Irooj ilo alikkar im kajin eo me renej keememeje wōt. Ak em̧wilaļļok jān jon̄an in. Aiseia ekar im̧we rikanaan ro ilo epepen ko kōn m̧ool ko ekar katakin rej tōpar epepen eo an make—Riisrael ro rekar mour (ikōtaan 740 im 701 M̧okta jān Kraist). Ekar jeje kōn jerbal in lo̧mo̧o̧r eo eļap an Anij, eo me eļapļo̧k jān juon laļ ak juon tōre. Jān Aiseia, Nipai ekar ekkatak bwe e im armej ro an, men̄e rekar jepeļļo̧k jān aolepen Israel, rekar m̧ōttan wōt armej in bujen ro an Anij. Ilo Aiseia, rijeje ro an Kallim̧ur Ekāāl rekar lo kanaan ko kōn Messaia eo me rekar kūrm̧ool im̧aan mejāer. Im ilo Aiseia, Josep Smith ekar lo im̧we kōn jerbal in aiintok doon eo an Israel im kalōk Zaion ilo raan ko āliktata. N̄e kwoj riiti Aiseia, ta eo kwonaaj loe?
N̄an meļeļe ko reļļapļo̧k kōn Aiseia im jeje ko an, lale “Aiseia” ilo Bible Dictionary. N̄an meļeļe ko rekōn iien ko Aiseia ekar mour, lale 2 Kiin̄ Ro 15–20 and 2 Kronikel 26–32.
Ļōmņak ko n̄an Ekkatak ilo M̧weeo im ilo Kabun̄ in
Aiseia 1–12
Naan ko an Aiseia renaaj aolep kūrm̧ool.
Rilo̧mo̧o̧r eaar kwaļo̧k bwe “men otemjej eaar kōnono raar im renaaj kūrm̧ool, em̧ool ekkar n̄an naan ko eaar kōnono” (3 Nipai 23:3). Ilo am̧ ekkatak bok in Aiseia, ļōmņak in kōm̧m̧ane juon jaat in kanaan ko ippānļo̧k taitōļ ko āinwōt kein: raan eo an Aiseia, jerbal in kwaļo̧k eo an Rilo̧mo̧o̧r, im Raan ko āliktata. Kile bwe elōn̄ iaan kanaan ko an Aiseia em̧ōj aer kūrm̧ool elōn̄ļo̧k jān juon wāween (lale Bible Dictionary, “Aiseia”).
Būreejtōn Dallin H. Oaks eaar kwaļo̧k: “Bok in Aiseia ewōr ie elōn̄ kanaan ko me āinwōt ewōr elōn̄ļo̧k jān juon aer kein kam̧ool. Juon iaer āinwōt ej kobaik armej ro ilo tōre eo an Aiseia ak jekjek ko n̄an epepen eo tok juon. Bar juon meļeļe, kakōļļe eo emakijkij, ej āinwōt kōnono kōn m̧akūtkūt ko ilo tōre eo an meridian, ke Jerusalem ekar jorrāān im armej ro an raar ejepelōklōk ālkin debwāāāl eo an Nejin Anij. Ej bar juon meļeļe ak kūrm̧ool in ejja kanaan eo wōt eo ej āinwōt n̄an pojak n̄an Itok eo Kein Karuo an Rilo̧mo̧o̧r. Ilo m̧ool elōn̄ iaan kanaan kein elōn̄ļo̧k meļeļeier rej kalikkar aorōk eo kōn ad kappukōt revelesōn jān Jetōb Kwojarjar n̄an jipan̄ ukōti” (“Scripture Reading and Revelation,” Ensign, Jan. 1995, 8).
Meļeļe kōn Aiseia Rilo̧mo̧o̧r ekar ba, “Etale men kein ilo niknik; bwe reļļap naan ko an Aiseia” (3 Nipai 23:1; bar lale eoon 2–3) Aaet n̄an elōn̄, bok eo an Aiseia emaron̄ lukkuun pen n̄an meļeļe. Ļōmņak kein remaron̄ jipan̄:
-
Ļōm̧ņak kōn kōkaļļe ko im waanjon̄ak ko Aiseia ekar kōjerbali.
-
Kajjitōk ippam̧ make, “Ta eo ij ekkatak kōn Jisōs Kraist?” (lale 1 Nipai 19:23).
-
Kappukot unin kōnono ko me rekkar n̄an iien kein ad.
-
Kōjerbal kein jipan̄ ko n̄an ekkatak, āinwōt juon dictionary, footnote, taitōļ ko an jebta ko, im Unin Tōl ko n̄an Jeje Ko Rekwojarjar.
Aiseia 1; 3–5
Rikanaan ro raar kakōl kōn jerawiwi im kallim̧ur kōn kōjatdikdik ilo ukweļo̧k.
Āinwōt rikanaan ro ilo aolep tōre, Aiseia ear wōnm̧aanļo̧k im kakōl armej ro kōn jekjek ko aer ilo jetōb. Ilo am̧ riit Aiseia 1; 3; 5, kappukot naan ko me rej kōmeļeļeik ewi wāween jekjek eo an armej ro ilo jetōb (lale, n̄an waanjon̄ak, Aiseia 1:2–4, 21–23; 3:9, 16–17; 5:11–12, 20–23). Ta jorrāān ko rej āinwōt me kwoj loi ilo tōre kein ad? Kwomaron̄ bar pukot eoon ko me rej kakkōl kōn men ko renaaj waļo̧k kōn wōt jekjek eo ilo jetōb an riIsrael ro (āinwōt Aiseia 1:7; 3:17–26; 5:5–7, 13–15).
Kakobabain in kakkōl ko, Aiseia eaar leļo̧k enaan in kōjatdikdik n̄an lo̧mo̧o̧r jān Rilo̧mo̧o̧r (lale, n̄an waanjon̄ak, Aiseia 1:16–19, 25–27; 3:10; 4). Ta eo jej ekkatak kōn Irooj jān ennaan kein? Ewi wāween an ennaan in an Irooj ilo eoon kein oktak jān ta eo Setan ej kōņaan bwe jen tōmake?
Āinwōt Aiseia, rikanaan ro rainin rej kakkōl kōj kōn jerawiwi im men ko rej waļo̧k jāni, im rej letok ennaan in kōjatdikdik kōn Jisōs Kraist. Ta waanjon̄ak ko kwomaron̄ ļōmņaki? Kwomaron̄ kōņaan etale juon ennaan jān kweilo̧k eo eļap ko remootļo̧k, lali kakkōļ ko im kallim̧ur ko.
Aiseia 2; 4; 11–12
Anij enaaj kōm̧m̧ane juon jerbal eļap ilo raan ko āliktata.
Elōn̄ iaan kanaan ko an Aiseia ewōr meļeļeir n̄an raan kein ad. N̄an loi, pukot naan ko me rej iokļo̧k ilju im jekļaj (āinwōt “naaj” ak “naaj etal”). N̄an waanjon̄ak, pukot naan kein ilo am̧ riiti Aiseia 2; 4; 11–12. Kwomaron̄ kajjieon̄ ukōti n̄an naan ko (āinwōt ej ak enaaj). Ewi iaan kanaan kein re im̧we eok? Ta eo kwoj ekkatak jān kanaan kein kōn Zaion, ekkal tampeļ, im aiintok Israel?
Aiseia 2:2–3 eļaptata an ekkar n̄an Armej ro rekwojarjar ilo raan āliktata. Ewi wāween an kanaan kein kūrm̧ool? Ta ko kwoj ekkatak kōn “wāween ko” im “iaļ ko” an Irooj ilo m̧weeo Im̧ōn (eoon 3).
Bar lale Aiseia 5:26; “,” Al in jar, no. 5.
Aiseia 6
Rikanaan ro rej kūr jān Anij.
Ilo Aiseia 6, Aiseia eaar kwaļo̧k bwebwenato in an kar bōk kūr bwe en juon rikanaan. Ilo am̧ riiti jebta in, ta eo ej im̧we eok kōn en̄jake eo an Aiseia? Ewi wāween an jebta in im̧we wāween am̧ ļōmņak kōn Irooj, rikanaan ro An, im jerbal ko kar kūr er n̄an kōm̧m̧ani?
“Bwe n̄an kōj juon ajri e ļotak, n̄an kōj juon ļaddik em̧ōj letok” (Aiseia 9:6).
Aiseia 7–9
Anij eaar kallim̧ur n̄an jilkintok Jisōs Kraist bwe en aō Rilo̧mo̧o̧r.
Ilo iien jerbal in kwaļo̧k eo an Aiseia, Israel eaar ejaake juon jemjerā ippān Syria n̄an kōjparok er make jān Assyria. Israel im Syria rekar kōņaan kipel Ahaz, kiin̄ eo an Juda, bwe en kobaļo̧k ippāer. Ak Aiseia ekar kannaan bwe koņ eo enaaj jako im kar kapilōk Ahaz n̄an lōke Irooj (Aiseia 7:7–9; 8:12–13).
Āinwōt an kar Aiseia kar kapilōk Ahaz, ekar kōm̧m̧an jejjo̧ kannaan ko rebun̄bun̄, āinwōt ko jej loi ilo Aiseia 7:14; 8:13–14; 9:2, 6–7. Jekdo̧o̧n ta meļeļein kanaan ko n̄an Ahaz, raar alikkar ke rej jerbal n̄an Jisōs Kraist (bar lale Matu 1:21–23; 4:16; 21:44; Luk 1:31–33). Etke “Immanuel” ej juon taitōļ em̧m̧an n̄an Rilo̧mo̧o̧r eo? (lale Matu 1:23). Ekōjkan An kar juon “Rikapilōk” ak “Irooj in Aenōm̧m̧an” n̄an kwe? (Aiseia 9:7). Ta ko jet kwoj ekkatak kōn Rilo̧mo̧o̧r jān eoon kein?
N̄an eļapļo̧k, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo Liaona im N̄an Kōkajoorļo̧k Jodikdik ro māākjiin.
Ļōmņak ko n̄an Katakin Ajri ro
Aiseia 1:2–4, 16–19
Kōn Jisōs Kraist, imaron̄ ukweļo̧k im bar erreeo.
-
Ilo Aiseia 1:2–4, kwe im ajri ro nejūm̧ maron̄ lo unin an Irooj kar jab m̧ōņōņō ippān armej ro. Kile men in keid ippān mennin mour ko ilo eoon 3—wōn eo ad “masta”? Elmen ad kwaļo̧k ke jejeļā kōn E?
-
N̄an pijaikļo̧k Aiseia 1:16–18, kwe im ajri ro nejūm̧ maron̄ lale jet men ebbōl an būrōrō im juon men erreo an mouj. Ak bōlen kom̧ maron̄ jerbal ippān doon n̄an kwal juon men. Ewi wāween ad ettoon ilo jetōb? Ewi wāween an Jisōs jipan̄ kōj erreo? Ta eo jej ekkatak kōn Rilo̧mo̧o̧r eo jān eoon kein? Kwaļo̧k n̄an ajri ro ewi wāween am̧ en̄jake kake E im ta eo E ekar kōm̧m̧ane n̄an kwe.
Aiseia 2:2–4
Ilo tampeļ eo, n̄aij ekkatak kōn Jisōs Kraist.
-
Aiseia eaar lo ilo juon tōre bwe tampeļ, “toļ in im̧ōn Jeova” enaaj bōktok elōn̄ armej jān “aolep ri aelōn̄ ko.” (Aiseia 2:2). Ewi wāween am̧ maron̄ jipan̄ ajri ro nejūm̧ m̧ōņōņō in etal n̄an mweeo im̧ōn Irooj? Kwomaron̄ karuwanene er n̄an jin̄aik juon pija in m̧weeo m̧weer. Innām riit ippān doon Aiseia 2:2, im kajjitōk ippāer n̄an jin̄aik juon pija in “m̧weeo im̧ōn Irooj,” eo ej juon tampeļ. Riiti Aiseia 2:3 ippān doon. Karuwanene er n̄an kobaik pija in elōn̄ armej ro rej itok n̄an tampeļ, ekoba baam̧le ko aer.
-
Kom̧ maron̄ bar riiti Aiseia 2:2–3 ippān doon im lale ta eo enaaj im̧we eok im ajri ro nejūm̧ n̄an etal n̄an tampeļ. Innām, ālkin ami riiti Aiseia 2:4 ippān doon, kom̧ maron̄ kōnono elmen an tampeļ boktok n̄an er aenōm̧m̧an. Ļōmņak in al juon al kōn tampeļ, āinwōt “I Love to See the TempleChildren’s Songbook, 95). Jipan̄ ajri ro nejūm̧ pukot naan ko ilo al in me rej kwaļo̧k ta in tampeļ im ta ko jej kōm̧m̧ani ijeņ.
Salt Lake Tampeļ
Aiseia 7:14; 9:6–7
Jisōs Kraist eaar itok n̄an laļ n̄an erom aō Rilo̧mo̧o̧r.
-
N̄an kwaļo̧k kadkadin kanaan ko an Aiseia kōn Kraist, kwe im ajri ro nejūm̧ maron̄ kōnono kōn taitōļ ko an armej, āinwōt būreejtōn, bisop, ak rūkaki. Ta ko taitōļ ko rej kwaļo̧k n̄an kōj kōn armej rein? Jipan̄ ajri ro nejūm̧ pukot taitōļ ko an Jisōs Kraist ilo Aiseia 7:14 im 9:6–7 (bar lale peij in m̧akūtkūt eo an wiik in). Ta eo taitōļ kein rej katakin kōn E? Ta eo jaar bar ekkatak kōn Jisōs Kraist jān eoon kein?
-
Komaron̄ bar kwaļo̧k n̄an ajri ro nejūm̧ “Rikanaan Aiseia” (ilo Bwebwenato ko jān Kallim̧ur M̧okta, 150–51). Kōm̧m̧an iien n̄an bōjrak im kajjitōk ta ko Aiseia ejeļā kōn Jisōs Kraist elōn̄ iiō ko m̧okta jān An kar ļotak. Innām komaron̄ bar kōjerbal Matu 1:21–23; Luk 1:31–33 n̄an kōnono kōn ekōjkan an kanaan ko an Aiseia ilo Aiseia 7:14; 9:6–7 kar kūrm̧ool.
1:18Isaiah the Prophet
N̄an eļapļo̧k, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo eo Jera māākjiin.