Itok, Ļoor Eō
Eprōļ 20–26. “Men Otemjej Irooj Ear Kōnono, Kōmnaaj Kōṃṃani”: Exodus 19–20; 24; 31–34


“Eprōļ 20–26. ‘Men Otemjej Irooj Ear Kōnono, Kōmnaaj Kōṃṃani’: Exodus 19–20; 24; 31–34,” Itok, Ļoor Eō—N̄an M̧weeo im Kabun̄ in: Kallim̧ur M̧okta 2026 (2026)

“Eprōļ 20–26. ‘Men Otemjej Irooj Ear Kōnono, Kōmnaaj Kōṃṃani,’” Itok, Ļoor Eō: Kallim̧ur M̧okta 2026

Moses ej ineek dekā ko an Kien ko Jon̄oul

Moses im Dekā ko, jān Jerry Harston (kōmeļeļe)

Eprōļ 20–26: “Men Otemjej Irooj ear Kōnono, Kōmnaaj Kōm̧m̧ani”

Exodus 19–2024; 31–34

Men̄e rekar ellotaan im ebbweer m̧oktaļo̧k, ke Moses ekar riiti ļo̧k kien ko ilo ioon toļ Sinai, rekar kōm̧m̧ane bujen in: “Men otemjej Irooj ear kōnono kake, kōm naaj kōm̧m̧ani, im naaj pokake” (Exodus 24:7 Innem Anij ekar kūr Moses n̄an toļ eo, im ba n̄an e bwe en kalōk juon m̧ōn kōppād “bwe In jokwe ippāer” (Exodus 25:8).

Ak ilo an Moses kar pād ioon toļ eo im ekkatak wāween an ri Israel ro maron̄ lo Anij ilubwiljier, ri Israel ro rekar pād itulaļ in toļ im kōm̧m̧an ekjab kōm̧m̧an jān gold n̄an kabun̄jar n̄ane. Ej kab m̧ōj aer kallim̧ur n̄an “en ejjeļo̧k bar anij raņ ippam̧ ijjello̧kō,” ak rekar “jeorļo̧k m̧ōkaj” jān kallim̧ur ko aer (Exodus 20:3; 32:8; bar lale Exodus 24:3). Ekar juon reilik eo me ekabulōn̄lōn̄, ak jejeļā bwe jān ekkatak bwe tōmak im wūjlepļo̧k remaron̄ jet iien mākunļo̧k kōn ejjeļok kijenmej, mijak, im pere. Ilo ad ppukot Irooj ilo mour ko ad, ej juon mennin kōketak ilo ad jeļā bwe Irooj ejjab ebbweer jān ri Israel ro etto im E ejamin ebbweer jān kōj—kōn E ej “tūriam̧okake, im E jouj, e rum̧wij An illu, im eļap An tūriam̧okake im m̧ool” (Exodus 34:6).

kakkōļļe eo an ekkatak

Ļōmņak ko n̄an Ekkatak ilo M̧weeo im ilo Kabun̄ in

Exodus 19:3–6

Armej in bujen ro an Irooj rej āinwōt juon men eaorōk n̄an E.

Būreejtōn Russell M. Nelson ekar kwaļo̧k juon kōmeļeļe kōn naan in: “Ilo Kallim̧ur M̧okta, tōōm̧ in Hibru eo me e aorōk ekar ukook segullah,, meļeļein ‘jikin aorōk,’ ak ‘m̧weiuk eaorōk.’ … N̄an kōj n̄an kalikkar jen ro rikarejeran Irooj āinwōt armej ro an raorōk ej juon elaajrak eo eaorōktata” (“Children of the Covenant,” Ensign, May 1995, 34). Ekōjkan an naan ko an Būreejtōn Nelson jelet wāween am̧ meļeļe Exodus 19:3–6? Elmen an Irooj kwaļo̧k ke E ej kaorōk eok?

Exodus 19:10–11, 17

Iien ko Rekwojarjar ekitbuuj keppopo.

Irooj eaar jiron̄ Moses bwe ro nejin Israel reaikuj in kar keppopo m̧okta jen aer maron̄ “ioon Anij” (Exodus 19:10–11, 17) im kōjparok juon bujen Ippān (lale Exodus 19:5). Ewi wāween am̧ keppopo n̄an en̄jake jetōb, ekoba kwojkwoj eo im kain̄i ko an tampeļ? Ekōjkan am̧ maron̄ jipan̄ ro jet keppopo? Ta eo kwoj ekkatak kōn keppopo jān Luk 6:12–13; Inos 1:2–6; Alma 17:2–3?

Toļ Sinae, Ijipt

Juon toļ ilo Ijipt tōmak jān etto ke ej Tōl Sinai.

Exodus 20:1–17

kakkōļļe eo an jemenere
Pokake kien ko an Anij ej boktok kōjeraam̧m̧an.

Ke ri Israel ro raar kuktok ilo Toļ Sinai, raar ron̄jake ainikien Anij ej leļo̧k Kien ko Jon̄oul (lale Duteronomi 4:12–13). Men kein, em̧ool, ejjab kien ko de ko an Anij—elōn̄ bar ko jet ilo jeje ko rekwojarjar. Ilo am̧ riiti Exodus 20:1–17, kajjitōk ippam make etke Anij ear kalikkar kien kein jon̄oul rejenolo̧k. Erkein jet ilo jaat in komaron̄ kōjerbali n̄an kejōkļo̧kjen kōn aorōk eo an Kien ko Jon̄oul ilo mour eo am̧:

Kien

Ilo naan ko jet, Irooj ej kajjitō bwe in …

Kōjeraam̧m̧an ko rej itok jān mour kōn kien in

  • Ekōjkan an kōjpārok kien kein jon̄oul jipan̄ eok kōjpārok kien ko ruo reļļap Jisōs ear letok ilo Matu 22:34–40?

  • Ta men ko me komaron̄ po im likut m̧okta jān Anij? Ta kōjeraam̧m̧an ko kwaar loi jān am̧ likūt Anij m̧okta?

  • Ewi wāween am̧ naaj uwaake juon armej eo ej ba Kien ko Jon̄oul raar letok jemaan im rejjab jerbal raan kein? Ta waanjon̄ak ko ilo mour eo am̧ komaron̄ kwaļo̧ki ilo am uwaake. Ekōjkan an al eo “How Gentle God’s Commands” (Hymns, no. 125) jelet wāween am̧ kōmeļeļe kōn kien ko an Anij n̄an ro jet?

  • Ewi wāween an Irooj kakūrm̧ool kallim̧ur eo iilo Exodus 20:6 ilo mour eo am̧?

Bar lale “The Great Commandment—Love the Lord,” ilo Teachings of Presidents of the Church: Ezra Taft Benson (2014), 37–45; Dallin H. Oaks, “No Other Gods,” Liahona, Nov. 2013, 72–75; Topics and Questions, “Commandments,” Gospel Library.

Exodus 24:1–11

Kōm̧m̧an bujen ko ej kwaļo̧k ikdeleel eo aō n̄an pokake kakien an Anij.

Ilo am̧ riiti Exodus 24:3–8, ļōmņake bujen ko kwaar kōm̧m̧ani ippān Anij. Ke bujen eo an Israel ekoba kabun̄-jar ko me reoktak jān ta ko Anij ej kōtmāni kiiō, komaron̄ kile men ko rāinwōt. N̄an waanjon̄ak, eoon ko 4, 5, and 8 ej kwaļo̧k juon lokatok, katok kōn mennin mour, im bōtōktōk. Ta eo men kein remaron̄ jutak kaki, im ewi wāween aer iookļo̧k bujen ko am̧?

Exodus 32–34

Jerawiwi meļeļein eļļo̧k jān Anij, ukweļo̧k ej jitļo̧k n̄an E im etoļo̧k jān nana.

Kajjieon̄ likut eok make ilo jekjek eo an ri Israel ro—kwoj pād ilo āne jem̧dan, Moses ear jako iumin 40 iiō, im juon iakweelel ippān ri Canaaan ro kōn āneen kallim̧ur epād ilo ilju im jekļaj eo am̧ (lale Exodus 32:1–8). Etke kwoj ļōmņak ri Israel ro rekar kōņaan juon ekjab e gold? Ta eo ej karreilok eok kōn kajjitōk eo an Moses n̄an Irooj ilo Exodus 33:11–17?

Ke Riisrael ro rekar lukkuun jerawiwi, bwebwenato in ekar bar kobaik ennaan eo an kōn tūriam̧o im jeorļo̧k bōd an Anij. Ta eo Exodus 34:1–10 ej katakin kōj kōn Rilo̧mo̧o̧r? (lale Exodus 32:30–32; Mosaia 14:4–8; 15:9; Katak im Bujen Ko 45:3–5).

Exodus 31:13–16

Jabōt ej juon kōkaļļe.

Būreejitōn Russell M. Nelson ekar kōmeļeļeiki: “Ilo iiō ko ikar dik, ikar ekkatak jerbal n̄an ro jet im rekar kakobaik laajrak in men ko rej kōm̧m̧ani im men ko rejjab kōm̧m̧ani ilo Jabōt. Ejjan̄in etto ke ikar ekkatak jān jeje ko rekwojarjar bwe em̧akūtkūt ko aō im m̧wilū ilo Jabōt ren juon kōkaļļe ikōtaan n̄a im Jemedwōj Ilan̄ [lale Exodus 31:13; Ezekiel 20:12, 20]. Kōn meļeļe in, ijjab aikuj laajrak in men ko ij kōm̧m̧ani im jab kōm̧m̧ani. N̄e ij tin kōm̧m̧ane kālet eo aō n̄an kōm̧m̧ane juon makūtkūt ilo raan in Jabōt, ij kajjitōkin eō make, ‘Ta kōkaļļe eo ikōņaan bwe in leļo̧k n̄an Anij?’ Kajjitōk in ekar kōm̧m̧an bwe kāālet ko aō kōn raan in Jabōt ren alikkar” (“Jabōt ej juōn men in Lan̄lōn̄,” LiaonaMāe 2015, 130). Ļōmņak ta kakōļļe ko kwōj kōņaan leļo̧k n̄an Anij kōn am̧ kōjpārok raan in Jabōt.

Exodus 32:1–4

Ta kar oktak eo ikōtaan tebōļ dekā ko ruo Moses ekar kōm̧m̧ani?

Ke Moses ekar to laļ tak jān toļ eo, ekar bōki laļ tak pea in tebōļ dekā me em̧ōj jeik kien ko ioon. Ālkin an kar loe bwe ri Israel ro rekar kakkure bujen ko aer, Moses ekar rube tebōļ ko (lale Exodus 31:18; 32:19). Tokālik, Anij ekar kakien Moses n̄an kōm̧m̧ane bar juon pea in tebōļ dekā ko im bar bōki ļo̧k n̄an toļ eo (lale Exodus 34:1–4). Ukok eo an Josep Smith, Exodus 34:1–2 (ilo Bible appendix) ej kalikkar bwe pea ko ruo jinoin tata in tebōļ dekā ko me ekoba kain̄i ko an Anij “laajrak ekwōjarjar,” ak Priesthood eo an Melkesidek. Kein karuo pea ekoba “the law of a carnal commandment.” Men in ekar juon kien edik tōl jān “priesthood eo edik” (lale Katak im Bujen Ko 84:17–27), eo me ekar aikuj kōpooj Riisrael ro n̄an kien im priesthood eo eutiejļo̧k bwe ren maron̄ lukkuun deļo̧n̄e aelōn̄ eo an Anij.

N̄an eļapļo̧k, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo Liaona im N̄an Kōkajoorļo̧k Jodikdik ro māākjiin.

kakkōļļe eo an ajri ro

Ļōmņak ko n̄an Katakin Ajri ro

Exodus 20:3–17

Anij ej letok kien ko kōnke Ekōņaan bwe in m̧ōņōņō.

  • Ekōjkan am̧ maron̄ kōm̧m̧an bwe ekkatak kōn Kien ko Jen̄oul enej kam̧ōņōņō n̄an ajri ro nejum̧? Ilo ami riiti Exodus 20:3–17 ippān doon, kōtļo̧k bwe ajri ro nejum̧ ren jipan̄ eok kappukot ak jin̄aik juon pija n̄an pinej jenkwan kajjojo Kien ko Jon̄oul. Kōm̧m̧an bwe ajri ro ren bōk kūņaer kālete juon pija im kwaļo̧k wāween ad maron̄ keememej Anij raan otemjeļo̧k Kwaļo̧k n̄an doon ewi wāween an mour kōn kien ko boktok m̧ōņōņō n̄an kwe.

  • Al ippān doon kōn juon al kōn kien ko, eo āinwōt “Keep the Commandments” (Children’s Songbook, 146–47). Jipan̄ ajri ro nejum̧ pukot naan ko ilo al eo me ej katakin er etke Anij ekōņaan bwe jen kōjpārok kien ko An.

N̄e ajri ro rej kwaļo̧k aer en̄jake ilo jetōb, kam̧ool ko aer rej eddōkļo̧k. Kajjitōk ko kwoj kajjitōki remaron̄ kōketak ajri ro bwe ren kwaļo̧k elmen aer en̄jake kōn Rilo̧mo̧o̧r eo im ewi wāween an mour kōn gospel eo kōjeraam̧m̧an er (lale Katakin ilo Wāween eo an Rilo̧mo̧o̧r32). N̄e rej kōm̧m̧ane men in, rej kwaļo̧k aer naan in kam̧ool. Ļōmnak ekōjkan am̧ maron̄ kōm̧m̧ane men in ilo am̧ ekōnono kōn kōjeraam̧m̧an ko me rej itok jān mour kōn Kien ko Jon̄oul.

Exodus 20:12

Irooj ekōņaan bwe in kautiej ro jinō im jema.

  • Jipan̄ ajri ro ekkatak naan eo “Kwōn koutiej jemam̧ im jinōm̧” (Exodus 20:12). Eļan̄n̄e emenin aikuj, kōmeļeļe bwe n̄an “kautiej” juon armej emaron̄ meļeļein n̄an kwaļo̧k kautiej n̄an er n̄an bōktok n̄an er m̧ōņōņō. Ta eo Jisōs ear kōm̧m̧ane n̄an kautiej Jinen ilo mour in kannieōk im Jemān Ilan̄? (lale Luke 2:48–51; John 19:26–27). Bōlen ajri ro remaron̄ kajjojo bōk ko̧ņaer arin men ko me remaron̄ kōm̧m̧ani n̄an kautiej jiner im jemaer, iloan ajri ro jet kajidede ta eo rej kōm̧m̧ane.

Exodus 31:13, 16–17

Kōjparok raan in Jabōt ej juon kōkaļļein iakwe eo aō n̄an Irooj.

  • Ajri ro nejum̧ remaron̄ m̧ōņōņō in kalimjōk waanjon̄ak in kakōļļe ko—āinwōt kakōļļe ko an iaļ ko ak kakōļļe in juon em̧. Ta jerbal ko an kakōļļe kein? Ajri ro remaron̄ pukot naan eo “kakōļļe” ilo Exodus 31:13, 16–17. Ta eo Irooj ekar ba ej juon kōkkaļļe ikōtaan kōj im E? Kwaļo̧k n̄an doon wāween ko jet kwe im baam̧le eo am̧ ej kajjieon̄ kwaļo̧k iakwe n̄an Irooj ilo raan in Jabōt.

Moses ej jibwe Kien ko Jon̄oul

Kōmeļeļe in an Moses jibwe Kien ko Jon̄oul, jān Sam Lawlor (kōmeļeļe)

Exodus 32:1–8, 19–24; 34:6–7

Ijamin “eōrḷo̧k” jān wāween ko an Anij.

  • Ļōmņak in kōjerbal “Moses ioon Toļ Sainai” (ilo Bwebwenato ko jān Kallim̧ur M̧okta, 77–82) n̄an jipan̄ ajri ro ekkatak bwebwenato eo ilo Exodus 32:1–8, 19–24. Etke ear bōd ke ri Israel ro raar kabun̄jar n̄an ekjab ijelo̧kin Anij?

    2:55

    Moses on Mount Sinai

  • Emaron̄ limo n̄an ejaake juon iaļ ilaļ (ak kappukot juon epaake m̧weeo m̧ōm̧) n̄an pijaik naan ko jān Exodus 32:8: “8 Raar jeōrḷọk ṃōkaj jān iaḷ eo.” Ilo aer etetal ilo iaļ eo, ajri ro remaron̄ kōnono kōn kapo ko rej jelm̧ae n̄an jeerļo̧k jān Anij. Ta ko rej jipan̄ kōj dāpdep ilo iaļ eo an Anij—im jepļaak n̄ane eļan̄n̄e jaar jebwābwe (lale Exodus 34:6–7).

N̄an eļapļo̧k meļeļe, lale ennaan eo an allōn̄ in ilo eo Jera māākjiin.

Moses ej lelakļo̧k Kien ko Jon̄oul

Kabun̄jar n̄an Kau, jān W. C. Simmonds

peij in m̧akutku eot an Būraimere: Anij ej letok kien kōnke ekōņaan bwe n̄ain m̧ōņōņō