Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
13–19 Aperila. “A ia Outou Laulau Tutu, ma Vaai Atu i le Olataga mai ia Ieova”: Esoto 14–18


“13–19 Aperila. ’A ia Outou Laulau Tutu, ma Vaai Atu i le Olataga mai ia Ieova: Esoto 14–18,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“13–19 Aperila. “A ia Outou Laulau Tutu, ma Vaai Atu i le Olataga mai ia Ieova,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

Sami Ulaula

13–19 Aperila.: “A ia Outou Laulau Tutu ma Vaai Atu i le Olataga mai ia Ieova”

Esoto 14–18

Ua saisaitia tagata Isaraelu. O le Sami Ulaula sa i ai i le isi itu, ae sa tuliloa mai le autau a Farao i le isi itu. O le latou solaaga mai Aikupito, na foliga mai, o le a mo se taimi pu’upu’u. Ae sa i ai se savali a le Atua mo tagata Isaraelu sa finagalo o Ia ia latou manatua mo augatupulaga e tele: “Aua tou te fefefe. … O le a tau Ieova mo outou” (Esoto 14:13--14).

Talu mai lena taimi, ina ua manaomia e tagata o le Atua le faatuatua ma le lototele, sa latou faamatalaina lenei tala. Ina ua manao Nifae e musuia ona uso, sa ia faapea atu, “Ia tatou faamalolosi e pei o Mose; ona e moni sa fetalai atu o ia i vai o le Sami Ulaula, ona vaeluaina ai lea i le tasi itu i le tasi itu, ma o mai ai o tatou tamā i fafo, mai le faatagaotauaina i le ilititai matutu” (1 Nifae 4:2). Ina ua manao le Tupu o Limae i lona nuu na faatagataotauaina ia “ea i luga o [latou] ulu, ma ia olioli,” sa ia faamanatu atu ia i latou le tala lava lea e tasi (Mosaea 7:19). Sa faapena foi Alema, ina ua ia manao e molimau atu i lona atalii i le mana o le Atua (tagai i le Alema 36:28). Ma a tatou lagona le maileia—pe a tatou manaomia sina faatuatua sili atu e “vaai atu i le olataga mai ia Ieova”—e mafai ona tatou manatua le auala na “faaola e Ieova i lea aso ia Isaraelu” (Esoto 14:13, 30).

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Esoto 14; Esoto 15:1–21

E mafai e le Alii ona faia se “galuega tele” i lo’u olaga.

A o e faitau i le Esoto 14:1–10, vaai faalemafaufau po o a ni lagona atonu na i ai o Isaraelu a o latou vaaia le lalata atu o le autau a Farao. Atonu e te lagonaina lou manaomia o se vavega ia sao ai i se luitau faigata o loo feagai ma oe. O le a se mea ua e maua mai le Esoto 14:13–31 lea e musuia oe e saili ai le mana o le Atua i lou olaga? Mafaufau loloto i auala ua e vaaia ai Lona mana i le tuanai. O a ni mea ua e aoaoina mai e uiga ia te Ia ma ia aafiaga?

O leEsoto 15:1–19 o se pese o viiga na usuina e tagata Isaraelu ina ua uma ona vaeluaina e le Alii le Sami Ulaula. O a fasifuaitau i lenei pese e te iloa e sili ona taua? Atonu e i ai se viiga e te fia usuina pe a faia e le Alii se mea ofoofogia mo oe, e pei o le “Faaola o Isaraelu” (Viiga, nu. 5). Mafaufau e usu pe faalogologo i ai o se vaega o lau tapuaiga i le asō.

Tagai foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2--3.

Esoto 15:22–27; 16:1–15; 17:1–7

E mafai e le Alii ona faasuamalieina mea oona.

O le faitau e uiga i le malaga a Isaraelu e ono taitai atu ai oe e mafaufau i mea i lou olaga na foliga mai e “oonaō e pei o vai o Mara (tagai i le Esoto 15:23–27). Na faapefea ona faia e le Alii mea oona i lou olaga ia suamalie? O le a se taua o nei aafiaga i lou olaga?

O le a e matauina nisi faataitaiga o aafiaga oona mo tagata Isaraelu i le Esoto 16 ma le 17. E faaosoosoina le faitio i lo latou muimui po o le faitio, ae a o e faitau, mafaufau pe na e faia foi lea lava mea e tasi. O le a se mea ua e aoaoina mai i aafiaga o tagata Isaraelu lea e mafai ona fesoasoani e faaitiitia ai lou muimui ae ia faateleina le talitonu atoatoa i le Atua? O a ni mea ua aoao mai e nei fuaiupu ia te oe e uiga i le Atua?

Tagai foi i le 1 Nifae 2:11–12.

O loo aoina e Isaraelu le manai

O loo aoina e tagata Isaraelu le manai. Sitaili Faatufugaga ma faatusiata o fale [Neo-gothic fresco], Trnava (faamatalaga auiliili)

Esoto 16

aikona o le seminare
Ua ofoina mai e le Alii ia te au meaai faaleagaga i aso taitasi.

Talu ai e manaomia e i tatou uma ona aai, e masani ona faatusatusa e le Alii mea faaleagaga i meaai. Vaavaai mo Ana lesona faaleagaga i aafiaga o tagata Isaraelu i le manai i le Esoto 16. Mo se faataitaiga, o le a se mea e te maua i faatonuga a le Alii i le Esoto 16:16, 19, 22–26 lea e faatatau i lau tausiga faaleagaga?

Ina ia iloa isi lesona atonu e finagalo le Alii e te aoaoina mai lenei vavega, mafaufau loloto i fesili faapenei:

  • O le a le mea o loo tuuina mai e le Alii ia te a’u lea ua pei o le manai o aso taitasi lea na Ia tuuina atu i tagata Isaraelu?

  • O le a se mea e mafai ona ou faia e faapei o le aoina o le manai?

Atonu e mafai ona e maua ni malamalamaaga faaopoopo i se tasi pe sili atu o vitio nei: “Daily Bread: Pattern,” “Daily Bread: Experience,” and “Daily Bread: Change” (Potutusi o le Talalelei).

2:37

Meaai e Tatau ma le Aso: Mamanu

2:60

Mea e Ai e Tatau ma le Aso: Aafiaga

2:48

Mea e Ai e Tatau ma le Aso: Suiga

Mafaufau i isi mea, e ese mai le taumafa, e te faia i aso uma. Aisea e tatau ai ona faia ni mea patino i aso taitasi ina ia aoga? O le a se mea ua musuia oe e fai e saili atu ai i aafiaga faaleagaga i aso taitasi?

Tagai foi i le Dieter F. Uchtdorf, “Toefuataiga i Aso Taitasi,” Liahona, Nov. 2021, 77–79; “Daily Restoration” (vitio), Potutusi o le Talalelei.

5:27

Daily Restoration

Esoto 17:1–7

O Iesu Keriso o lo’u papa faaleagaga ma le vai ola.

Mafaufau i le Faaola a o e faitau i le Esoto 17:1–7. E faapefea ona pei Iesu Keriso o se papa ia te oe? (tagai i le Salamo 62:6–7; Helamana 5:12). E faapefea ona pei o Ia o le vai? (tagai i le Ioane 4:10–14; 1 Korinito 10:1–4; 1 Nifae 11:25).

Vaavaai mo mea faitino faaletino e molimau ia Keriso. Soo se taimi lava e faamatala ai e tusitusiga paia mea e mafai ona avea ma faatusa o Iesu Keriso, e pei ona faia e le Esoto 17:1–7 , atonu o se avanoa mo se lesona o mea faitino. O le vaai atu pe pai atu i se papa po o se vai e mafai ona faigofie ai ona malamalama pe faapefea ona faapei nei mea faitino o Iesu Keriso. Afai e mafai ona e faaaofia ai ni lagona se tele i le aoaoina, o le a sili atu ona manatua pea ma aafia ai.

Esoto 17:8–16; 18:13–26

E mafai e so’o ona fesoasoani le tasi i le isi “ona faamama ai lea ia te oe” o le faia o le galuega a le Alii.

Atonu e i ai taimi i lou olaga e mafai ona e fesootai ai ma pei o Mose—pe a faalagolago isi ia te oe, ae o ou lima “ua [lagona] le mamafa” (Esoto 17:12). I nisi taimi, atonu e pei ai oe o Arona, Huro, ma Ietero, o ē na lagolagoina Mose. Tuu oe lava i le tulaga o nei tagata taitoatasi a o e faitauina le Esoto 17:8–16; 18:13–26, ma vaai po o le a le mea ua aoao atu e le Alii ia te oe e uiga i Lana galuega.

tagai foi i le Mosaea 4:27; 18:8–9.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Esoto 14:5–22

E mafai e le Alii ona faia se “galuega tele” i lo’u olaga.

  • Ina ua vaeluaina e le Alii le Sami Ulaula, sa vaaia e Mose ma le fanauga a Isaraelu Lona malosi. Tuu atu i lau fanau e fesoasoani ia te oe e mafaufau i se auala malie e toe faatino ai le tala mai le Esoto 14:5–22 (tagai foi i le “O Le Paseka” i Tala o le Feagaiga Tuai, 70–74). Atonu e mafai ona e faatulagaina ni nofoa po o ni palanikeke ma “vaevae” e pei o le Sami Ulaula. Ona mafai lea ona outou faasoa atu i le tasi ma le isi le auala na outou vaaia ai le mana o le Atua i o outou olaga.

    2:54

    The Passover

  • O le a le mea ua faaopoopo e le Mataupu Faavae ma Feagaiga 8:2–3 i lo tatou malamalama e uiga i le tala i le Esoto 14? Mafaufau e faamatala atu i lau fanau e uiga i se aafiaga i le taimi na ta’u atu ai e le Agaga Paia ia te oe se mea i lou mafaufau po o lou loto, ma fai atu i tamaiti e talanoa mai e uiga i ni o latou aafiaga. E mafai foi ona e usuina se pese e uiga i le Agaga Paia, e pei o le “Agaga Ta’ita’i Mai” (Viiga, nu. 78).

Esoto 15:22–25

E mafai e le Alii ona faasuamalieina mea oona.

  • Atonu e mafai ona e inuina ma lau fanau se mea suamalie ma se mea oona a o suesue faatasi le Esoto 15:22–25 . Na faapefea ona faia e le Faaola ni aafiaga “oona” i o tatou olaga ia “suamalie”?

Esoto 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6

O Iesu o lo’u Vai Ola, o la’u Areto o le Ola, ma lo’u Papa.

  • A o e faitauina ma lau fanau le Esoto 15:23–25; 16:14–15; 17:1–6, tuu atu ia i latou e fesoasoani ia te oe e sue ni mea faitino e fesoasoani e faamatala ai tala taitasi—e pei o se lala (e faamalolo ai le vai i Mara), se fagu po o se ulo (e faatumu i le manai), ma se papa (mo le vai i Horepa). E faapefea ona faamanatu mai e nei tala ia i tatou mea e faia e Iesu Keriso mo i tatou? O se vaega o la outou talanoaga, atonu tou te faitaua ai le Mataio 7:24–27; Ioane 4:10–14; 6:29–35, 48–51; Helamana 5:12; Mataupu Faavae ma Feagaiga 20:77, 79.

atavali o loo faaalia ai Mose, Arona, ma Huro

One Before God, saunia e Joseph Brickey (faamatalaga auiliili)

Esoto 17:8–16; 18:13–26

E mafai ona ou fesoasoani e “faamāmā ai lea ia te oe” o le faia o le galuega a le Alii.

  • A o e faitauina le Esoto 17:8–16, e mafai ona e valaaulia se tamaitiiti e uu maualuga o latou lima i le ea. Pe a vaivai le tamaitiiti, e mafai ona fesoasoani isi tamaiti, i le ala na fesoasoani ai Arona ma Huro ia Mose. O le a se mea o aoao mai e lenei tala e uiga i le auala e mafai ai ona tatou fesoasoani i le malo o le Atua ina ia faamanuiaina? E mafai foi ona e faitauina le Esoto 18:13–26 ma talanoa e uiga i tiutetauave mamafa o tagata o loo auauna atu i lau uarota. O le a se mea e mafai ona tatou faia i lenei vaitaimi e fesoasoani ai i o tatou taitai o le Ekalesia, e pei lava ona fesoasoani Arona ma Huro i le perofeta o Mose?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

Mose o loo vaeluaina le Sami Ulaula

Sopoia o le Sami Ulaula, saunia e Otto Semler

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: O le Alii e mafai “se vavega na faia” i lo’u olaga