Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
30 Mati–5 Aperila. “E Faaumatia e Ia le Oti e Faavavau”: Eseta


“30 Mati–5 Aperila. ‘E Faaumatia e Ia le Oti e Faavavau’: Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 (2026)

“30 Mati–5 Aperila. ‘E Faaumatia e Ia le Oti e Faavavau,’” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Feagaiga Tuai 2026

o le tuugamau gaogao a Iesu

Ata o le tuugamau gaogao

30 Mati–5 Aperila: “E Faaumatia e Ia le Oti e Faavavau”

Eseta

O le soifua o Iesu Keriso “e totonugalemu i le talafaasolopito o tagata uma” (“O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo,’ Potutusi o le Talalelei). O le a le uiga o lena mea? O se vaega, e mautinoa lava o lona uiga, o le soifua o le Faaola e faatosinaina ai le taunuuga e faavavau o tagata uma o e na ola po o le a ola. E mafai foi ona e faapea, o le Toetu o Iesu Keriso, i lena Aso Sa muamua o le Eseta, ua fesootai uma ai le nuu o le Atua i le talafaasolopito atoa: o i latou o e na fananau muamua i luma atu o Lona Toetu sa tulimatai atu i ai ma le faatuatua (tagai i le Iakopo 4:4), ma o i latou na fananau mulimuli ane e toe vaavaai ai i tua ma le faatuatua. A o tatou faitau i tala ma valoaga o le Feagaiga Tuai, tatou te le vaaia lava le suafa o Iesu Keriso, ae tatou te vaaia ai faamaoniga o le faatuatua o tagata talitonu anamua i le ma le faananau mo lo latou Mesia ma le Faaola. O i tatou la o e ua valaaulia e manatua o Ia e mafai ona lagonaina se sootaga ia i latou o e tulimatai atu ia te Ia. E moni lava, ua tauaveina e Iesu Keriso “le amioleaga o i tatou uma” (Isaia 53:6; ua faaopoopo le faamamafa), ma “e faapea foi ona faaolaina uma ia Keriso” (1 Korinito 15:22; ua faaopoopo le faamamafa).

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Ua molimau mai perofeta anamua ma aso nei i le taulaga togiola a le Faaola.

E tele fuaitau i le Feagaiga Tuai o loo faasino atu i le galuega ma le taulaga togiola a le Faaola. O le siata o loo i lalo ua lisi atu ai nisi o nei fuaitau. A o e faitauina nei fuaiupu, o a ni lagona uunai e oo atu ia te oe e uiga i le Faaola?

Feagaiga Tuai

Feagaiga Fou

Feagaiga Tuai

Sakaria 9:9

Feagaiga Fou

Mataio 21:1–11

Feagaiga Tuai

Sakaria 11:12–13

Feagaiga Fou

Mataio 26:14–16; 27:3–8

Feagaiga Tuai

Isaia 53:4

Feagaiga Fou

Mataio 8:16–17; 26:36–39

Feagaiga Tuai

Isaia 53:7

Feagaiga Fou

Mareko 14:60-61

Feagaiga Tuai

Salamo 22:16

Feagaiga Fou

Ioane19:17–18; 20:25–27

Feagaiga Tuai

Salamo 22:18

Feagaiga Fou

Mataio 27:35

Feagaiga Tuai

Salamo 69:21

Feagaiga Fou

Mataio 27:34,-48

Feagaiga Tuai

Salamo 118:22

Feagaiga Fou

Mataio 21:42

Feagaiga Tuai

Isaia 53:9, 12

Feagaiga Fou

Mataio 27:57–60; Mareko 15:27–28

Feagaiga Tuai

Isaia 25:8

Feagaiga Fou

Mareko 16:1–3; Luka 24:6

Feagaiga Tuai

Tanielu 12:2

Feagaiga Fou

Mataio 27:52–53

O valoaga ma aoaoga e uiga i le Faaola ua sili atu ona tele ma manino lelei i le Tusi a Mamona. Mafaufau pe ua faapefea ona faamalosia lou faatuatua e ala i fuaitau e pei o nei: 1 Nifae 11:31–33; 2 Nifae 25:13; Mosaea 3:2–11; Alema 7:10–13.

O loo faaauau pea ona molimau faapitoa perofeta o Aso e Gata Ai ia Iesu Keriso ma Lana misiona togiola. A o e faalogologo i le konafesi aoao i le faaiuga o lenei vaiaso o le Eseta, ia tusi molimau ia Keriso e te faalogo i ai. O a ni mea ua latou aoao mai ia te oe e uiga ia te Ia?

aikona o le seminare
Ua ofoina mai e Iesu Keriso le filemu ma le olioli ia te a’u.

O le Eseta o se taimi fiafia, aua o se taimi e faamanatu ai le Togiola ma le Toetu a le Faaola. Ae, e oo lava i le taimi o le Eseta, e toatele tagata e le o lagonaina le olioli mo mafuaaga eseese. O le a se mea e mafai ona e faia e faasalalau atu ai le filemu ma le olioli o le Faaola i lenei Eseta?

O se tasi o manatu o le sailia lea o savali i tusitusiga paia e uiga i le filemu ma le olioli o loo ofoina mai e Iesu Keriso, e pei o nei: Salamo 16:8–11; 30:2–5; Isaia 12; 25:8–9; 40:28–31; Ioane 14:27; 16:33; Alema 26:11–22. Mafaufau pe faapefea ona e faasoa atu nei savali i isi. Mo se faataitaiga, atonu e mafai ona e fatuina ni kata o le Eseta e faasoa atu, e faavae i savali nei. Ia tatalo po o ai e manaomia ona maua lau faafeiloaiga o le Eseta. Atonu foi e te filifili e faasoa atu au savali i luga o ala o faasalalauga faaagafesootai, lea e toatele tagata e mafai ona vaai i ai.

O viiga e uiga ia Keriso ma le Toetu, e pei o le “Ua Toetu mai o Ia!” O le(Viiga, nu. 111), e mafai foi ona fesoasoani ia i tatou e lagona ai lefilemu ma le olioli i le Eseta. Vaavaai mo fasifuaitau i le viiga, i lou manatu, lea e maua ai le olioli o le Eseta.

Tagai foi i le Jeffrey R. Holland, “E Le Avatu faapei ona Avatu e le Lalolagi,” Liahona, Me 2021, 35–38; Mark S. Palmer, “E Liua Lo Tatou Tiga e avea ma Olioli,” Liahona, Me 2021, 88–90.

O Iesu o loo faafeiloaia Maria i fafo o Lona tuugamau

Se A Le Mea E Te Tagi Ai, saunia e Simon Dewey (faamatalaga auiliili)

Ona o Lana Togiola, ua i ai ia Iesu Keriso le mana e fesoasoani ai ia te au e faatoilalo le agasala, oti, tofotofoga, ma vaivaiga.

O se gaoioiga lenei e mafai ona fesoasoani ia te oe e iloa ai le tele o faamanuiaga e oo mai e ala mai ia Iesu Keriso ma Lana Togiola. Faitau mau o loo i lalo e uiga i mea e fesoasoani Iesu Keriso ia i tatou e faatoilalo. Taumafai e faavasega fuaitau i vaega nei: agasala, oti, tofotofoga, ma vaivaiga (o nisi fuaitau e ono fetaui i le silia ma le tasi le vaega). A o e faitau, o a ni ou manatu e uiga i le mana o le Faaola?

E faapefea ona e faamatala atu i se uo e le o se Kerisiano le mafuaaga e taua ai Iesu Keriso ia te oe? Savali a Elder Ahmad S. Corbitt “Pe E Te Silafia le Pogai Ua Ou Talitonu Ai o Se Kerisiano ia Keriso?” (Liahona, Me 2023, 119–21) e mafai ona fesoasoani.

Tagai foi i le Reyna I. Aburto, “E Leai se Manumalo o le Tuugamau,” Liahona, Me 2021, 85–87; Autu ma Fesili, “Togiola a Iesu Keriso,” “Toetu, Potutusi o le Talalelei.

Na totogi e Iesu Keriso le tau atoa mo lo’u faaolataga.

O a mea ua e aoao mai i nei fuaiupu e uiga i le tau na totogi e Iesu Keriso mo lou faaolataga: Isaia 53:3–5; Mosaea 3:7; Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19? O le a le tau na totogi e le Tama Faalelagi? (tagai i le Ioane 3:16).

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Na puapuagatia Iesu Keriso ma maliu mo a’u.

  • O le vaiaso o le Eseta o se taimi lelei lea e aoao ai lau fanau e uiga i mea na faia e le Faaola mo i tatou i Ketesemane ma luga o le satauro. E mafai ona e amata i le faaali atu ia i latou o ata o loo i lalo ma tuu atu ia i latou e talanoa e uiga i mea o loo tutupu i ata. A o vaavaai lau fanau i ata, e mafai ona e faitauina fuaiupu o loo faamatala ai nei mea na tutupu (tagai i le Mataio 26:36–46; 27:35–50; Luka 22:39–46; Ioane 19:16–30). E mafai e lau fanau ona faasino atu faamatalaga auiliili o loo i ata latou te faalogo i ai i fuaiupu.

o vaaiga i ata o Iesu i Ketesemane ma luga o le satauro

Agavale: Keriso i Ketesemane, saunia e Harry Anderson. Taumatau: O Le Faasatauroga, saunia e Harry Anderson

  • E faapefea ona faamanuiaina i tatou ona o le taulaga a Iesu mo i tatou? Fesoasoani i lau fanau e vaavaai mo upu ma fasifuaitau e tali ai lenei fesili i le Isaia 53:4–12; Alema 7:11–13; ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 19:16–19. Faasoa atu i le tasi ma le isi ou lagona e uiga i le Faaola ina ua uma ona faitauina nei mau.

Na toetu Iesu mo a’u.

  • E mafai ona e faaaogaina le itulau o gaoioiga o lenei vaiaso po o isi ata i lenei otootoga e faamatala ai i lau fanau le tala o le Toetu (tagai foi i le “Ua Toetu Mai Iesu,” i le Tala o le Feagaiga Fou, 139–44). Ona tuu atu lea i lau fanau e toe faamatala atu le tala ia te oe.

  • Mafaufau pe faapefea ona e fesoasoani i lau fanau ia maua le olioli ia Keriso i lenei Eseta. Mo se faataitaiga, e mafai ona outou usuina faatasi se viiga e sili ona fiafia i ai o le Eseta, e pei o le “Ua Toetu Mai le Alii” (Viiga, nu. 112) po o le “Gethsemane” (Potutusi o le Talalelei). Ina ia su’e nisi viiga e uiga i le Toetu, e mafai ona e tagai i le faasino autu o Viiga ma le Tusipese a Tamaiti. E mafai ona e faasoa atu ma lau fanau i le tasi ma le isi le mafuaaga e te fiafia ai i nei pese ma ou lagona i ai pe a e usuina. O le a le mea ua aoao mai e nei pese ia te i tatou e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

E mafai e tamaiti ona lagona le Agaga ae atonu e manaomia le fesoasoani e iloa ai Lana faatosinaga. “Aoao tamaiti e uiga i auala eseese e fesootai mai ai le Agaga ia i tatou. Fesoasoani ia latou iloa Lona siufofoga a o Ia fetalai atu ia i latou. O le a fesoasoani lenei mea ia i latou e atiina ae ai se mausa o le sailia ma le faatinoina o faaaliga faaletagata lava ia i o latou olaga atoa” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola32). Mo se faataitaiga, a o e usuina pese e uiga i le Faaola ma lau fanau, vaai i Ona ata, pe faitau tala e uiga ia te Ia, faasoa atu i le tasi ma le isi lagona faaleagaga o loo ia te oe.

  • O loo i ai i le Potutusi o le Talalelei se faaputuga o vitio o le Eseta e ono fiafia i ai lau fanau. Atonu e mafai ona e tuu atu ia i latou e filifili se tasi e matamata ai. Fesili atu ia i latou po o le a se mea ua latou aoaoina e uiga ia Iesu Keriso mai le vitio. E mafai foi ona e fai atu ia i latou e aotele le savali o vitio i se fuaiupu se tasi.

Ua molimau mai perofeta ia Iesu Keriso ma Lana Togiola.

  • A o e matamata faatasi ma lau fanau i le konafesi aoao i le faaiuga o lenei vaiaso o le Eseta, fesoasoani ia i latou e matau le taimi e molimau atu ai molimau faapitoa a le Faaola i le Toetu. Atonu e mafai ona e faia se taaloga faatatau i ai—valaaulia i latou e tutu i taimi uma latou te faalogo ai i upu e pei o le Eseta po o le Togiola po o le Toetu. Faasoa atu i le tasi ma le isi le mafuaaga o lou faafetai ai mo molimau a perofeta soifua e uiga i le Faaola.

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

atavali o Iesu i le mavae ai o le Toetu

Mo le Faamoemoega Lenei, saunia e Yongsung Kim. Ata mai faaaloaloga a le havenlight.com

Itulau o le gaoioiga a le Peraimeri: Na toetu mai Iesu mo a’u