Sau, Mulimuli Mai ia te A’u
6–12 Aperila. “Ia Manatua Lenei Aso, ua Outou O Mai ai Nai Aikupito”: Esoto 7–13


6–12 Aperila. ‘Ia Manatua Lenei Aso, Ua Outou O Mai Ai Nai Aikupito’: Esoto 7–13,” Sau, Mulimuli Mai ia te A’u—Mo le Aiga ma le Ekalesia: Feagaiga Tuai 2026 2026)

6–12 Aperila. ‘Ia Manatua Lenei Aso, Ua Outou O Mai Ai Nai Aikupito,’“ Sau, Mulimuli Mai ia te A’u: Feagaiga Tuai 2026

O Mose ma Arona i le maota o Farao

Atatusi o Mose ma Arona i le maota o Farao, saunia e Robert T. Barrett

6–12 Aperila: “Ia Manatua Lenei Aso, ua Outou O Mai ai Nai Aikupito”

Esoto 7–13

Sa mafatia Aikupito i le oo atu o lea mala ma lea mala, ae na musu lava Farao e faasaoloto tagata Isaraelu. Ae sa faaauau pea ona faaali atu e le Atua Lona mana ma tuu atu ia Farao ni avanoa e talia ai “o A’u lava o Ieova” ma “e leai lava se tasi e tusa ma a’u i le lalolagi uma lava” (Esoto 7:5; 9:14). Ae i le taimi lea, atonu na vaavaai atu ma le maofa ia Mose ma tagata Isaraelu i nei faaaliga o le mana o le Atua mo i latou. E mautinoa lava o nei faailoga faifaipea na faamautuina ai lo latou faatuatua i le Atua ma faamalosia ai lo latou naunau e mulimuli i le perofeta a le Atua. Ma, ina ua le mafai e mala matautia e iva ona faasaolotoina Isaraelu, o le mala lona sefulu—o le fasiotia o ulumatua, e aofia ai ma le ulumatua a Farao—na iu ina faamutaina ai loa ma le nofo pologa. E foliga mai e fetaui lenei mea i tulaga uma o le faapologaina faaleagaga, e moni lava e na o le tasi le auala e sao ai. Ua na o le taulaga a Iesu Keriso, le Ulumatua—o le toto o le Tamai Mamoe e le ponā—o le a laveaia i tatou.

aikona o suesuega

Manatu mo le Aoaoina i le Aiga ma i le Ekalesia

Esoto 7–11

E mafai ona ou filifili e faamalūlūina lo’u loto.

E faamoemoe o le a le tetee lou loto i le finagalo o le Atua e pei o le loto o Farao. Ae, e tofu uma lava i tatou ma taimi e le malūlū ai o tatou loto e pei ona tatau ai. O le a se mea e tulaga ese ia te oe e uiga i tali a Farao i mala o loo i le Esoto 7:14–25; 8:5–32; 9:1–26; 10:12–29; 12:29–33? Matau le faamaninoga i le Faaliliuga a Iosefa Samita o le Esoto 7:3, 13; 9:12.

Aisea e fetaui ai le “ma’a’a” e faamatala ai le loto o Farao? Mafaufau i mea ua e aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i le i ai o se loto agamalu: 1 Nifae 2:16; Mosaea 3:19; Alema 24:7–8; 62:41; Eteru 12:27. A o e faitau e uiga i taunuuga o le loto ma’a’a o Farao, mafaufau loloto i le tulaga o lou loto. O a suiga ua e lagona le musuia e fai?

Esoto 12:1–42

aikona o le seminare
E mafai e Iesu Keriso ona laveaiina a’u ona o Lana Togiola.

Na pau lava le auala e faasaoina ai tagata Isaraelu mai le mala lona sefulu, e pei ona faamatalaina i le Esoto 11:4–5, o le mulimulitai tonu lea i faatonuga na tuuina atu e le Atua ia Mose i le Esoto 12, o se sauniga ua ta’ua o le Paseka. Ua aoao i tatou e le Paseka e ala i faailoga e faapea, e pei lava ona laveaiina e le Alii ia tagata Isaraelu mai le nofopologa i Aikupito, e mafai foi ona Ia laveai i tatou mai le pologa o le agasala. Ina ia suesue i lenei faatusa i le Esoto 12:1–42, e mafai ona e faaaogaina se siata e pei o lenei:

Faatusa

Uiga e ono i ai

Savali a le Atua ia te a’u

Faatusa

O le amataga o masina (fuaiupu 2; na poloaiina ai e le Alii le fanauga a Isaraelu e faaaoga lenei mea na tupu e faailoga ai le amataga o la latou kalena).

Uiga e ono i ai

O le a avea lenei mea ma amataga fou mo Isaraelu. Sa tatau ona latou “toe fanauina.”

Faatusa

O le tamai mamoe (fuaiupu 3–5).

Uiga e ono i ai

Tagai i le Ioane 1:29; 6:54; 1 Peteru 1:19.

Faatusa

Toto o le tamai mamoe i luga o pou faitotoa (fuaiupu 7, 13, 23).

Uiga e ono i ai

Tagai i le Mosaea 4:2; Faaaliga 12:11.

Faatusa

Areto e le faafefeteina (fuaiupu 8, 15, 19–20).

Uiga e ono i ai

O le faafefete, po o le fefete, e mafai ona avea ma faailoga o le faaleagaina auā e faigofie ona faaleagaina. Tagai i le Mataio 16:6–12; Ioane 6:35.

Faatusa

Laau oona (fuaiupu 8).

Uiga e ono i ai

O se faamanatu o le oona o le agasala ma le faatagataotauaina. Tagai i le Esoto 1:14; Mose 6:55.

Faatusa

taumafa faanatinati, ia ofu e alu ese ai (fuaiupu 11).

Uiga e ono i ai

O se faailoga o le faanatinati e tuua le faatagataotauaina o le agasala. Tagai i le Kenese 39:12; 2 Timoteo 2:22.

Faatusa

O le tagata e faatinoa le faaumatia (fuaiupu 13, 23).

Uiga e ono i ai

Tagai i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 89:18–21.

Faatusa

Sa faasaolotoina le fanauga a Isaraelu (fuaiupu 29–32).

Uiga e ono i ai

Tagai i le 2 Nifae 2:26; Mataupu Faavae ma Feagaiga 138:15–19, 31.

O a ni isi mea e te maua i faatonuga ma faailoga o le Paseka e faamanatu mai ai ia te oe ia Iesu Keriso ma Lana Togiola? O a ni mea o loo fautua mai e nei faailoga ma faatonuga ia te oe e uiga i le auala e maua ai faamanuiaga o Lana Togiola?

O mai ia Keriso e ala i le faailoaina o faatusa o loo molimau mai ia te Ia. “O mea uma,” na tautino mai ai le Alii, “na foafoaina ma faia e molimau ia te au” (Mose 6:63; tagai foi i le 2 Nifae 11:4. I le Esoto 12, o faatusa e pei o se tamai mamoe, toto, areto e le faafefeteina, vavega, ma le laveaiina e faasino uma lava ia Keriso. “O le taimi lava tatou te malamalama ai pe faapefea ona fesootai nei mea faitino i le Faaola, e mafai ona latou aoao i tatou i Lona mana ma uiga auaumama.” (Aoao Atu i le Ala a le Faaola7).

Tuuina atu e Iesu le faamanatuga i Ana Aposetolo.

E Fai ma Faamanatuga ia te A’u, saunia e Walter Rane

Esoto 12:14–17, 24–27; 13:1–16

O le faamanatuga e fesoasoani ou te manatua ai lo’u faasaoina e ala mai ia Iesu Keriso.

Na poloaiina e le Faaola le fanauga a Isaraelu e faamanatu le Paseka i tausaga taitasi e fesoasoani ai ia i latou ia manatua na Ia laveaiina i latou, e ui lava ina ua mavae lo latou faatagataotauaina na avea ma se mea e manatua mamao. A o e faitau i Ana faatonuga i le Esoto 12:14–17, 24–27; 13:1–16, mafaufau po o le a sau mea o fai e manatua ai faamanuiaga a le Atua ia te oe. E mafai faapefea ona e faasaoina lena manatuaga “i a outou tupulaga amuli”? (tagai i le Esoto 12:14, 26–27).

O a ni mea e talitutusa ua e vaaia i le va o le taumafataga o le Paseka ma le faamanatuga? O le a le mea e mafai ona e faia, ina ia “manatua pea” Iesu Keriso? (Moronae 4:3: 5:2).

E mafai foi ona e mafaufau loloto i isi mea e finagalo le Alii e te manatua; tagai i le, mo se faataitaiga, Helamana 5:6–12; Moronae 10:3; Mataupu Faavae ma Feagaiga 3:3–5, 10; 18:10; 52:40.

Tagai foi i le Kevin W. Pearson, “Pe O E Loto Lava I Ai?,” Liahona, Nov. 2022, 67–69; “Always Remember Him” (vitio), Potutusi o le Talalelei; “Mo Ia o Le na Fa’alava’au,” Viiga. nu. 105.

5:28

Manatua Pea o Ia

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina i mekasini o le Liahona ma le Mo le Malosi o le Autalavou .

aikona o le vaega a tamaiti

Fautuaga mo le Aoaoina o Tamaiti

Esoto 7–11

E i ai le mana o le Alii i luga o mea uma.

  • O mala o loo faamatalaina i le Esoto 7–11 na faaalia ai i tagata Aikupito ma tagata Isaraelu e i ai le mana tele o le Alii. O le a fesoasoani le Alii i lau fanau i o latou olaga atoa pe a latou faatuatua i Lona mana. Ina ia fesoasoani ia i latou e aoao mai lenei tala, e mafai ona e tuuina atu i tamaiti taitasi se pepa ua vaevaeina i ni vaega se 10, ma valaaulia i latou e tusi ni ata o mala o loo faamatalaina i nei fuaiupu: Esoto 7:17–18; 8:1–4; 8:16–17; 8:20–22; 9:1–6; 9:8–9; 9:22–23; 10:4–5; 10:21–22; 11:4–7 (tagai foi i le “O Mala o Aikupito” i Tala o le Feagaiga Tuai, 67–69). Faitau faatasi le Esoto 7:5 ma le 9:14 e faamatala ai pe aisea na auina atu ai e le Alii ia mala.

    2:3

    The Plagues of Egypt

  • Faasoa i lau fanau pe na faapefea ona faaali atu e le Alii ia te oe “e leai lava se tasi e tusa ma [Ia] i le lalolagi uma lava” (Esoto 9:14). Tuu atu i tamaiti e faasoa mai pe faapefea ona latou iloa e mamana le Alii.

Esoto 8:28–32; 9:7

E mafai ona fesoasoani mai le Alii ina ia ou maua se loto agamalu.

  • Ina ia fesoasoani i lau fanau e vaai faalemafaufau i le uiga o le i ai o se loto agamalu, atonu o se mea malie le faaali atu ia i latou o se mea faitino e malō, e pei o se maa, ma se isi mea e vaivai ma e le mafai ona faaaogaina, e pei o se momi. E mafai foi ona e sasaa atu le vai i luga o nei mea faitino e faaalia ai le faigofie ona maua e se loto agamalu le afioga a le Alii. Ona mafai lea ona outou faitau faatasi ni nai fuaiupu o loo faamatala ai le auala na tali atu ai Farao i mala na auina atu e le Alii (tagai i le Esoto 8:28–32; 9:7). O fea o mea faitino e sili ona faatusa i le loto po o uiga faaalia o Farao? O le a le uiga o le i ai o se loto agamalu? (tagai i le Mosaea 3:19).

  • E mafai ona e faia ma lau fanau se lisi o nisi o faatinoga e ono faaalia pe a i ai so tatou loto ma’a’a (mo se faataitaiga, faaaogaina o upu le agalelei po o le le naunau e faasoa atu). E faapefea ona tatou faaali atu i le Alii tatou te mananaʻo i ni loto agamalu?

o se aiga o loo fetagofi i le faamanatuga

Esoto 12:1–13

E mafai ona fesoasoani le faamanatuga ia te aʻu e manatua ai Iesu.

  • Na aoaoina e le Paseka le fanauga a Isaraelu ina ia tulimatai atu i le Faaola ma Lana taulaga mo i tatou. A o outou suesueina faatasi le Esoto 12:1–13 fesoasoani i lau fanau ia iloa fesootaiga i le va o faamatalaga auiliili o le Paseka ma le Togiola a Iesu Keriso (tagai foi i le “O Le Paseka” i Tala o le Feagaiga Tuai, 70–74). Mo se faataitaiga, e faapefea ona pei Iesu o le tamai mamoe o loo faamatalaina i le fuaiupu 5?

    2:54

    The Passover

  • O aso nei, ua tatou tagofia le faamanatuga e manatua ai le taulaga a Iesu. E mafai ona e faaali atu i lau fanau se ata o le faamanatuga ma talanoa e uiga i le auala e fesoasoani ai lenei sauniga ia i tatou e manatua ai Iesu Keriso. E mafai ona e fesoasoani i lau fanau e sue le upu “manatua” i tatalo o le faamanatuga (tagai i le Moronae 4–5). Pe usu faatasi se viiga e sili ona fiafia i ai e uiga i le faamanatuga, ma fesoasoani i lau fanau e matau le lagona filemu latou te maua pe a latou mafaufau i le Faaola. E mafai faapefea ona tatou sailia lena lagona pe a tatou tagofia le faamanatuga?

Mo nisi manatu, tagai i le lomiga o lenei masina o le mekasini o le Uo .

ata o se taumafataga o le Paseka

O Le Talisuaga o le Paseka, saunia e Brian Call

Itulau o gaoioiga a le Peraimeri: E mafai ona fesoasoani le faamanatuga ia te a’u e manatua ai Iesu