“Ļōmņak ko n̄an Keememeji: Riiti Kallim̧ur M̧okta,” Itok, Ļoor Eō—N̄an M̧weeo im Kabun̄ in: Kallim̧ur M̧okta 2026 (2026)
“Riiti Kallim̧ur M̧okta,” Itok, Ļoor Eō: 2026
Ļōmņak ko n̄an Keememeji
Riiti Kallim̧ur M̧okta
Ke Nipai eaar kōņaan kōketak ļōmaro jein im jatin n̄an lōke Irooj, ekar kwaļo̧k jet bwebwenato ko kōn Moses im katak ko jān Aiseia. Ke Rijilōk Paul ekar kōņaan kōketak Rikūrijtin ro m̧okta bwe en wōr aer tōmak ilo kallim̧ur ko an Anij, ekar kakeememej er kōn tōmak eo an Noa, Ebream, Sarah, Rahab, im ro jet. Im ke Jisōs Kraist ekar jiron̄ ritōl ro an riJu ro n̄an “pukot ilo Jeje ko,” ej kōmeļeļeiki ke rej “kōnnaan kōn Eō” (Jon 5:39), eoon ko Ekar kōņaan kake rej jeje ko me jej ņaetaer Kallim̧ur M̧okta.
Ilo bar jet naan, n̄e kwoj riiti Kallim̧ur M̧okta, kwoj riiti naan ko me rekar un̄ūr, kaenōm̧m̧an, im kōketak armej ro an Anij iumin taujin iiō.
Bōtaab juon men kar je etto im etto emaron̄ ke jipan̄ eok pukot mejļan jorrāān ko an raiinin? Aaet, emaron̄! Eļaptata n̄e kwoj keememej wōn eo Kallim̧ur M̧okta ej lukkuun kōņaan kake.
Bar Juon Kallim̧ur Kōn Jisōs Kraist
Jekdoon ta apan̄ ko kwe im baam̧le eo am̧ remaron̄ jelm̧ai, aolep iien uaak eo ej Jisōs Kraist. Kiiō n̄an lo uaak ko ilo Kallim̧ur M̧okta, kappukot E. Eban pidodo aolep iien. Kwomaron̄ aikuj lin̄ūri ilo kijenmej im pukot tōl an jetōb. Jet iien wāween ān̄inn̄in E elukkuun alikkar, āinwōt ilo naan ko an Aisea “Bwe n̄an kōj e ļotak juon Ļaddik, n̄an kōj em̧ōj letok juon Nejid em̧m̧aan: … im naaj ņa etan … Irooj in Aenōm̧m̧an” (Aiseia 9:6). Ilo jikin ko jet, Rilo̧mo̧o̧r ekar kwaļo̧k eļap kōn, itok ilo kōkkaļe ko im men ko āinļo̧k wōt—n̄an waanjon̄ak, itok ilo kōmeļeļe ko ikkijeen katok menin mour ak bwebwenato in Josep ke ekar jeorļo̧k an ļōmaro nejin bōd im lo̧mo̧o̧ren er jān n̄ūta.
Light of the World[Meram in Laļ, jān Scott Sumner
Eļan̄n̄e kwoj pukot eļap tōmak ilo Rilo̧mo̧o̧r ilo am̧ ekkatak Kallim̧ur M̧okta, kwonaaj loe. Bōlen menin emaron̄ erom̧ jibadbad in ekkatak eo am̧ ilo iiō in. Jar bwe Jetōb en tōl eok n̄an kappukot im mije wōt eoon ko, bwebwenato ko, im kanaan ko me renaaj kepaak eok n̄an Jisōs Kraist.
Kar Kōjparoki ilo Ekwojarjar
Jab kōtmene bwe Kallim̧ur M̧okta n̄an kwaļo̧k juon dipdikin im jejjetin bwebwenato an armej. Ejjab kar kōttōpar eo an rijeje ro jinointata im rikakobaik jeje ko n̄an kajjieon̄ ejaake. Abņōņōņō eo aer eļap ekar n̄an katakin juon men kōn Anij—kōn karōk eo An n̄an ajri ro Nejin, kōn ta meļeļein n̄an erom̧ armej in bujen ro An, im kōn wāween n̄an kappukot lo̧mo̧o̧r n̄e jejjab mour ekkar n̄an bujen ko ad. Jet iien rej kōm̧m̧ane menin ilo aer iookļo̧k m̧akūtkūt ko ilo bwebwenato ilo aer kar meļeļe kaki, ekoba bwebwenato ko jān mour ko an rikanaan ro rebun̄bun̄. Jenesis ej juon waanjon̄ak kōn men in, āinwōt ko an Joshua, Ri Ekajet Ro, im 1 im 2 Kiin̄ Ro. Ak rijeje ro jet ilo Kallim̧ur M̧okta rekar jab kōņaan bwe ren bun̄bun̄ ilo bwebwenato. Ijjeļo̧kin, rekar katakin kōn jerbal in jeje āinwōt poem ko im jeje ko. Sam Ko im Jabōn Kōnnaan Ko rekkar n̄an kōllaajrak in. Innām rej naan ko raorōk an rikanaan ro, jān Aiseia n̄an Malakai, ro rej kōnono kōn naan an Anij n̄an Israel eo etto—im, kōn menin kabwilōn̄lōn̄ eo an Baibōļ, rej kōnono wōt n̄an kōj rainin.
Aolep rikanaan rein, rijeje poem, rikakobaik naan ko rekar ke jeļā ke naan ko aer naaj riit jān elōn̄ armej ro ipeļaakin laļ in taujin iiō ko tokālik? Jejjab jeļā. Ak jej bwilōn̄ bwe lukkuuun men eo in ekar waļo̧k. Laļ ko rekar jutak im wotlo̧k, jikin ko kar likwarkwari, kiin̄ ro rekar mour im kar mej; ak Kallim̧ur M̧okta eto an pād jān aolepāer, jān epepen n̄an epepen, jān rijeje n̄an rijeje, jān ukook n̄an ukook. Aaet jet men rekar jako ak rekar oktak jidik, im aaet emenin bwilōn̄ bwe eļap raar maron̄ pād ilo kōjparok.
Old Testament Prophet[Rikanaan an Kallim̧ur M̧okta, jān Judith A. Mehr (kōmeļeļ)
Erkein rej jejjo̧ iaan men ko n̄an keememeji ilo am̧ riiti Kallim̧ur M̧okta ilo iiō in. Anij ekar kōjparoki jeje in etto kein kōnke E ejeļā kōn kwe im ta eo kwoj jelm̧aeiki. E ekar kōpooj juon enaan ilo jetōb n̄an kwe ilo naan kein, juon men me enaaj kepaake eok n̄an E im kalōk tōmak eo am̧ ilo karōk eo An im eo Nejin Ejitōnbōro. Bōlen E enaaj tōl eok n̄an juon eoon ak juon en̄jake me naaj kōjeraam̧m̧an juon eo kwojeļā kake—juon ennaan kwomaron̄ kwaļo̧k ippān juon m̧ōttam̧, juon uwaan baam̧le, ak juon Rikwojarjar. Ekanooj in lōn̄ men ko remaron̄ bōk jikier. Ejjab ke juon men ekaitoktoklimo n̄an ļōmņak kake?
Nipai ekar ba, “bwe aō ej lan̄lōn̄ ilo jeje ko rekwojarjar” (2 Nipai 4:15). Bōlen kwomaron̄ bar en̄jake rōt in ilo am̧ riiti ejja naan ko Nipai ekar riiti—kiiō jej ņaetan Kallim̧ur M̧okta.
Bok ko ilo Kallim̧ur M̧okta
Enan̄in aolep ukook ko ilo Kallim̧ur M̧okta, bok kein raar oktak karōkier jān wāween aer kar karōki ilo jinoin aer kar karōki ippān doon. Kōn menin ilo an kurup in Baibōļ in Hibru ko waļo̧k ilo jilu elaajrak ko—kien eo, rikanaan ro, jeje ko—eiten aolep baibōļ ko an Rikūrijin rej karōk bok kein ilo laajrak ko emān: kien(Jenesis–Duteronomi), bwebwenato (Joshua–Ester), bok in poem ko (Job–Al Eo An Solomon), im rikanaan ro (Aiseia–Malakai).
Etke laajrak kein raorōk? Kōnke ilo am̧ jeļā kain bok rōt kwoj ekkatak jāne emaron̄ jipan̄ eok meļeļe wāween n̄an ekkatak jāne.
Erkein jet iaan men ko n̄an keememeji ilo am̧ jino riiti “kien eo,” ak bok ko ļalem jinoin ilo Kallim̧ur M̧okta. Bok kein, ko kar leļo̧k n̄an Moses, bōlen kar leļo̧k n̄an elōn̄ rijeje ro im rikakobaik jeje ko ilo elōn̄ iien ko. Ilo ad jeļā men in, epepen ko m̧aantak, “elōn̄ m̧ōttan ko realikkar im kanooj aorōk” kar buki jān Baibōļ eo (lale 1 Nipai 13:23–26). Aaet, bok ko an Moses rej naan ko reim̧we an Anij, men̄e rej—āinwōt jabdewōt jerbal an Anij rej deblo̧ke mour in wabanban—maron̄ jelm̧ae jab wānōk ko an armej (lale Moses 1:41; Laajrak in Tōmak Ko 1:8). Naan ko an Moronai, ej kōnono kōn rekoot ko an Bok in Mormon rekwojarjar me ekar jipan̄e kakobaikier, relukkuun ļap aer jipan̄ ijin: “Eļan̄n̄e ewōr ruōer rej kōm̧m̧an bōd ņae armej; ijoke, kaje ejjab men ko an Anij” (taitōļ peij eo an Bok in Mormon). Ilo bar jet naan, juon bok in jeje kwojarjar ejjab aikuj bwe en ejjeļo̧k an armej bōd ie bwe en m̧ool.