“O La’u Malaga,” Fesoasoani mo Tagata Ua Afaina (2018).
“O La’u Malaga,” Fesoasoani mo Tagata Ua Afaina.
O La’u Malaga
Manatua: O se aafiaga moni lenei na faasoa mai i se tagata na faasaoina mai le sauaina. Ua suia igoa ma le faailoaina o faamatalaga.
Sa faaauau pea ona sauaina a’u i feusuaiga ina ua 6 o’u tausaga seia oo i le 14 ou tausaga e se tausoga e sefulu tausaga e matua ai ia te a’u. Sa ou matua latalata lava i lenei tausoga ma lona aiga. Sa ou i ai pea lava pea i lo latou fale. Sa sili atu lo’u alofa ia i latou e sili atu nai lo se mea e mafai ona faamatalaina e ni upu. E pei ona masani ai i tulaga o le faatautala faalefeusuaiga o le tamaitiiti, sa lei malamalama atoatoa lo’u mafaufau talavou i le aafiaga o le sauaina seia oo ina ou oo i se tausaga o le malamalama—i lo’u tulaga, o lenei mea sa tusa ma le 16 tausaga le matua. Nai lo le malamalama o le sauaina e le o so’u sese (e faapefea ona … e le tatau i se tamaitiiti e 6 tausaga le matua ona iloa pe na aafia i mea sa aoaoina ai au ma sa faia lena mea ia te au), sa ou teulotoina ai le sauaina ma tuuaia ai au lava ia. O o’u lagona o le tausalaina ma le le fiafia ia te a’u lava ia sa matua tele naua! Na pau lava le auala e mafai ona ou sola ese ai mai le inoino o le sailia lea o se ala lea na mafai ai ona ou lagona atili le puleaina o lo’u olaga (e ui lava ou te lei faia). I le avea ai ma se talavou, o lenei “puleaina” na faaalia lava i le tulaga o faaletonu o le taumafa—anorexia nervosa ma bulimia.
Sa ou leaga i le faaletino ma le faalelagona. Sa ou “tuufua” i le pe tusa ma le 100 pauna le mamafa ma sa ou i ai i le faafaufau ma manaomia ona faataotolia i le falemai—sa amata ona faasolo lo’u loto ma le aoga totoga i totonu. O se taunuuga, sa ou a’oga i le fale faatasi ai ma le fesoasoani a faiaoga lagolagosua. Sa galue la’u fomai faafomai e fesoasoani ia te a’u ia oo atu i se mamafa e sili atu ona maloloina ma faasino atu foi a’u i se fomai o le mafaufau. O ia o se tamalii lelei sa fesoasoani tele ia te au! I le taimi o a matou sauniga faufautua, sa amata ona ou feagai ma le sauaga lea na tupu ma lagona o le le mautonu ma le tiga na tumau i totonu ia te au. Ua amata la’u ala umi o le faamalologa.
I ni nai masina mulimuli ane, sa iu ina ou faia le faaiuga e faapea, o mea e le mafai ona “tafiesea i lalo o le kapeta” i totonu o lo matou aiga—o se mea faapenei e le tatau ona natia, lē amanaiaina, pe tausia faalilolilo nai lo le taulimaina. Sa ou fefe o le a faia foi e lo’u tausoga le mea lava lea e tasi i isi tama laiti ma sa ou iloaina foi sa matuai aofia o ia i ponokalafi a se tamaitiiti. Sa ou iloa o le sauaina loloto o ma’ila na mafua ai ona ou faia, ma ou te lei manao e mafatia nisi tamaiti laiti ona ou te lei maua le lototele e faamatala ai le mea na tupu. O lea sa ou lipotia ai le sauaina.
Ae paga lea, o le lipotia o lenei mea na fatuina ai faafitauli i lo’u aiga, lea na mafua ai ni lagona sili atu o le tausalaina mo a’u. Ina ua faatoa mapuna mai le talafou faapea na sauaina au e lo’u tausoga i feusuaiga, sa faasoa mai e tagata o le aiga latou te le mananao e “tu i le tasi po o le isi.” Ae peitai, ou te lei manatu lava sa i ai se “itu” e tu ai. Ou te lei manao e faaesea e se tasi lo’u tausoga pe faato o ia. Na pau lava le mea sa ou manao i ai o se faailoaina o le mea na tupu, o se mea matautia mo a’u a o ou laitiiti na oo i ai, ma sa tatau i lo’u tausoga ona feagai ma taunuuga ma le tali atu mo filifiliga na ia faia—ma i le faagasologa e maua ai le fesoasoani ma le lagolago sa ia manaomia. I le iuga mo au, e ala i fautuaga ma le lagolago a lo’u epikopo, ua ou faamagaloina ai lo’u tausoga ma i latou o lo’u aiga o e e lei lagolagoina a’u—ua le o toe avea ma a’u avega e tauave. O loo i ai se tasi e sili atu nai lo a’u o lē na totogiina le tau ina ia ou le tauaveina lena avega; e maeu lo’u faafetai mo lo’u Faaola.
Mo soo se tasi ua manu’a, ou te fai atu ia te oe faamolemole aua le fiu. Aua nei aveesea le faamoemoe. Aua nei taofia le agai i luma. E le tupu le faamalologa i se taimi vave. O nisi taimi o le atoatoa atonu e le oo mai i lenei olaga, ae o le ala tatou te savavali ai sa lei fuafuaina lava ina ia sa’o atoatoa ma sologa lelei. O le a i ai pea lava patupatu ma teteaga, luga ma lalo, felavasai ma pioga. O la tatou avanoa e faatutu ai la tatou vaaiga i luga o le tafailagi ma savali pea, pe afai e na o le tasi le laa i le taimi (e tusa lava pe i ai ni laa se lua agai i tua i le taimi nei ona sosoo ai lea). E ui ina sa faamutaina lo’u sauaina faalefeusuaiga i le tele o tausaga ua mavae, ma sa ou savali i se ala umi o le faamalologa, ae e i ai lava taimi ou te ala ai i luga i le toe faaolaina o se miti taufaafefe o lo’u sauaina.’
Pe ua ou nutimomoia ai ea i lenei mea e faavavau? E leai lava. O ma’ila e mafai ona tumau pea mai manu’a o le taimi ua tuanai, ae latou te le faamatalaina au. Manu’a? Ioe. Nutimomoia? Leai. I le avea ai ma se tagata matua o loo i ai se fuataga tele ua faamaloloina, ua ou aoao ai e faamafanafana i lena tamaitiiti manu’a o loo nofo pea i totonu ia te au. O le toe faaopeopea e moe ina ua mavae se tasi o na miti taufaafefe ma upu faamafanafana o le vaai atu i le le atoatoa o le malamalama o se tamaitiiti laitiiti fefe: “E le o sou sese. E le tatau ona tuuaia oe. Aua e te tauaveina le mamafa o lenei tiga ia te oe lava.” Ou te talitonu i na upu ma uunaia soo se tasi ua manu’a ia manatua, e le o sou sese! E alofagia oe. E le o nutimomoia oe. I le aluga o taimi, o manu’a uma e faamaloloina ma sese uma o le a faasa’oina ona o “ia o lē ua malosi aoao e laveai” (2 Nifae 31:19).
Afai na sauaina oe po o se tasi e te iloa, saili vave se fesoasoani mai pulega faalemalo, auaunaga o puipuiga a tamaiti, po o auaunaga o puipuiga a tagata matutua. E mafai foi ona e sailia le fesoasoani mai se fautua po o se faufautua po o se polofesa faafomai. O nei auaunaga e mafai ona fesoasoani e puipuia oe ma puipuia ai nisi sauaga. Tagai i le itulau “I Faalavelave” mo nisi faamatalaga.