Faigalotu a le Aualofa
Ua Tamau e Tamaitai Paia lo Latou Taulai atu ia Iesu Keriso


11:39

Ua Tamau e Tamaitai Paia lo Latou Taulai atu ia Iesu Keriso

Faigalotu a le Aualofa 2026: O Se Faapotopotoga o Tamaitai i le Lalolagi Atoa

Aso Sa, 8 Mati, 2026

O se tasi o faamanuiaga sili ona matagofie o lo’u valaauga o le lagonaina lea o se alofa faagaeetia loto mo outou, o tamaitai O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I mata o lo’u mafaufau, o loo tatou faatasi ma outou i o outou avanoa paia—atonu o loo potopoto i totonu o se falesa, po o lalo o se faleie, i se casita, po o le fale, po o lou falemautotogi—ma o loo tatou nonofo soosootuli ina ia mafai ai ona ou ta’u atu ou te alofa ia te outou, ma ou mautinoa o oe o se afafine o se Tama Faalelagi alofa, ma ua mautinoa foi e mafa ona e faatuatuaina Iesu Keriso.

O se meaalofa le nonofo faatasi ma uso o le Au Paia i le lalolagi atoa o e faaalia le malosi loloto, gafatia, talitonuga maumaututu, ma le faatuatua ia Iesu Keriso. O le alofa o le Atua mo tamaitai ua faaalia i le tuuina mai ia i tatou o le avanoa e aoao mai ai mai le tasi ma le isi.

O le a se mea ua ou iloa mai le taimi na faaaluina faatasi ma tamaitai o le Ekalesia a Iesu Keriso—o na asiasiga faaleauaunaga, o feiloaiga i le paka o taavale, ma talanoaga i faatauga meaai ma mea e faaaoga i fale?

Ou te iloa e faigata le olaga.

E mafai ona e faia mea faigata faatasi ma Iesu, pe e mafai foi ona e faia na o oe. O lau filifiliga lena. Ae a e faia le mea faigata faatasi ma Iesu Keriso, o le a paia le mea faigata. E avea outou ma tamaitai paia.

Sa ou feiloai talu ai nei i se uso i se paka o taavale. Sa sau o ia ia te au e ta’u mai ia te au sa i ai lana tama teine i se faalavelave tau taavale na taavalevale ma sa i ai i le falemai. Sa ia ta’u mai na maliu sana tama teine i se taimi na muamua atu i le kanesa. Sa ou manatu sa manaomia e la’u uo fou se faamafanafanaga mai ia te a’u. Ae e le o le mea lena sa ia manao ai. Sa lei sau o ia ia te au mo se faamafanafanaga, sa ia saili mai ia te au e faailoa mai le molimau, sa leoleoina lana tama teine e agelu o auaunaga, sa ia iloa o lana tama teine ua maliu o se tasi o na agelu, ma sa ia mautinoa e faavavau lona aiga ona o lona faamauga i le maota o le Alii. O se afafine o le feagaiga a le Atua, sa ia taulimaina luitau o le olaga ma le faatuatua ma le talitonuga i le fuafuaga o le fiafia a lona Tama alofa, le mana togiola o Iesu Keriso, ma le folafolaga a agelu ua i ai le tausiga o ia ma e pele ia te ia. Sa i ai pea sana tama teine i le falemai. Sa tumau le faigata o lona aafiaga faaletino. Ae sa filifili la’u uo e fai mea faigata faatasi ma Iesu Keriso nai lo le faia na o ia. O ana mea faigata na avea ma se taimi paia, o se vaitau paia.

Ou te iloa se uso sa i ai se fanau laiti e toafa sa ia tausia toatasia i latou ma faigaluega e tausi lona aiga ae na maua foi lona tina i le kanesa ogaoga. Sa ia ta’u mai ia te a’u, i lenei taimi matautia sa amata ai ona ia tatalo faatauanau atili ma faateleina—e oo lava mo se fesoasoani pe o le a faapefea ona ia fafagaina lana fanau. Sa ia faaaofia ai le fesoasoani a le Tama Faalelagi ma le Faaola. O le faatuatuaina o i Laua, sa ia saunia ai e osi feagaiga i le maota o le Alii. Sa faaletonu le soifua maloloina o lona tina, ae ui i lea sa latou malaga o se aiga ma uo i le malumalu aupito lata ane, lea na maua ai faaeega paia o la’u uo fou a o lei leva ae maliu lona tina. O loo tumau le faigata o lona aafiaga faaletino ae o le filifili e noatia i le Faaola e ala i feagaiga, ua faigofie teisi ai le ala agai i luma. E le faigofie, ae faigofie teisi, aua ua tele atu lona mauaina o Lona mana faamalolo, ma le mana faamalosi. Sa ou fesili atu ia te ia e uiga i lana sootaga ma le Faaola, na mamanuina i le afi o faigata. Sa ta’u mai e lenei tamaitai paia e faapea, na semanu e le mafai ona ia iloa ma faalagolago loloto ia Iesu Keriso e pei ona ia faia i le taimi nei pe ana leai nei aafiaga faigata

Tou te iloa, o le afi o le faamamaina e vevela. O le tau o le paia. E faaaoga e se tunu auro ma se faamama ario le afi e susunu ese ai mea le mama. Ae e le togiina e le tunu auro le ‘oa i totonu o le ogaumu ma savali ese. E mataitu ma le faaeteete e le tunu auro le vevela ma le taimi mo le tuuina atu o le okesene, ma vaavaai i le otaota siliva o faaputu i le laualuga o le uamea ua liu suavaia. E tafiesea e le tunu auro le otaota, ae tuua ai le ario mama, o lona laualuga e iila ma māmā—e pei o se faaata, e atagia ai le ata o le tufuga.

"O Ia [e faatatau ia Iesu Keriso] o le a nofo o se tunu auro ma se faamama ario." O i tatou o le ario taua, ua faamamaina ma filifilia i le ogaumu o puapuaga. Ma e pei o le ario ua faamamaina, ua susunuina ese faaletonu, e i ai o tatou uiga faaleatua, e avea i tatou ma ni tamaitai paia.

Pe o le a e iloaina, feiloai, ma talia le vaaaiga mataala a le Faamama Auro pe a e i ai i le afi o faigata?

Na fautua mai Peresitene D. Todd Christofferson: "I le totonugalemu o le afi a lenei faamama, nai lo le ita i le Atua, ia faalatalata atu i le Atua. Valaau atu i le Tama i le suafa o le Alo. Savavali faatasi ma i La’ua i le Agaga, i lea aso ma lea aso. Faataga i La’ua i le aluga o taimi e faaali atu lo laua faamaoni a’ia’i ia te oe. Sau moni ia iloa i La’ua ma iloa moni oe lava."

O le a faigata. E mafai ona e faia mea faigata faatasi ma Iesu, pe e mafai foi ona e faia na o oe. Ae a e faia le mea faigata faatasi ma Iesu Keriso, o le a paia le mea faigata.

O le tamaitai paia o Hana o se faataitaiga faatusi paia o lenei mataupu faavae.

Sa alu Hana i le maota o le Alii, lea sa tagi ai o ia. I se tatalo faamaualalo sa ia faailoa atu ai i le Atua le tiga o lona loto ma lona agaga faanoanoa ona sa leai sana tama. Sa lei muimui o ia. O se faamaoni moni lava ia te Ia e uiga i lona le fiafia ma le faavauvau loloto. Sa ia "sasaa atu [lona] agaga i luma o le Alii," ma lē taofia ai se mea, e ui lava sa Ia silafia moni le loloto o ona tiga.

Ona tauto lea o Hana i se tautoga—o se faailoaga o lona naunautai e faapaia lena mea na faamanuiaina ai o ia e le Alii i Ona faamoemoega. Sa ia tautino atu ma le lototoa: "Le Alii e o au, pe afai o le a e … avatu i lau auauna fafine se tamaitiiti, ona ou avatu lea ia te ia i le Alii i aso uma o lona ola."

Sa ta’u atu e Eli, le faitaulaga, ia Hana e "alu ma le filemu" ma faamautinoa atu ia te ia o lana talosaga i le

Alii mo se atalii o le a tuuina mai. O le agamalu o Hana na faamaonia i lana tali, "Ia tuu atu i lau auauna agalelei ia maua le alofa tunoa i lau silafaga." Ona ia tuumuli lea ma ona "foliga ua le toe faanoanoa."

I le aluga o taimi, sa faamanuiaina Hana i se atalii, o Samuelu. O le taimi lava na te’a ai o ia ma le susu, sa ia faamamaluina lana tautinoga e ala i le aumaia o le tamaitiiti i le maota o le Alii. Sa ia usuina viiga o le faafetai i le Alii i le tatalo. Sa ia alaga atu, "Ua olioli lo’u loto i le Alii." "E leai se paia e pei o le Alii: aua e leai se tasi e ese mai i [lau afio]; e leai se papa e pei o lo tatou Atua."

Ona ia tuua lea o Samuelu ia Eli le ositaulaga, ma tuuto atoa atu o ia i le galuega a le Atua. O se tamaitiiti faatoa te’a ma le susu. E mafai ona e vaai faalemafaufau i ai? Ina ua faamanuiaina mulimuli ane o ia i se isi fanau e toalima, i le taimi na ia nono atu ai Samuelu i le Alii, sa na o ia lava lana tama. Sa le mafai ona ia iloa o le a oo mai isi tamaiti. Sa lei fiafia o ia i taimi mu’amu’a uma lea e moomoo i ai se tina—o le vaavaai atu ia te ia o tamoe ma taalo, aoao o ia e alofa ma faasoa atu, ma faamoe o ia i le moega.

O tausaga taitasi pe a laua o atu ma lana tane i le maota o le Alii e fai a la osigataulaga i tausaga taitasi, na te aumaia se ofutele fou sa ia faia mo Samuelu. O le a sana tala na fai atu ina ua vaai ia te ia? O le a se lagona o lona loto faatina pe a toe faatofa atu foi i ai?

E le o faamatalaina e tusitusiga paia lona lototiga. Ae ou te vaai faalemafaufau i ai.

Tou te iloa, sa faamaoni Hana, ma sa faigata pea le olaga.

O o’u uso e o le Aualofa e aofia ai Hana i ona po nei, o tamaitai paia, o e e oo lava i o latou mafatiaga o tapuai i le maota o le Alii, anapopogi, sasaa atu o latou agaga atoa i le Alii i le tatalo, faapaiaina na mea ua faamanuiaina ai i latou e le Alii, tausia tautinoga na latou osia ma Ia, ma faalagolago i le Alii—i Lona finagalo mo i latou ma Lana taimi.

O loo tatou maua se aafiaga faaletino i tino e oo i ai le matua ma faama’i. O i tatou, ma isi, ua i ai le avanoa mamalu e faaaoga ai lo tatou faitalia, mo le lelei po o le leaga. O le a faigata. E mafai ona e faia mea faigata faatasi ma Iesu Keriso, pe e mafai ona e faia na o oe. Ou te mautinoa a outou faia mea faigata faatasi ma Iesu Keriso, e avea le faigata ma mea paia—vaitau paia, avanoa paia, tamaitai paia.

Talu ai nei, sa ou faalogo ai i tamaiti o pepese i upu nei:

Ou te manaomia nisi Iesu. …

Sina malamalama teisi atu,

O sina alofa sili teisi atu,

O sina faamoemoe teisi.

Ou te manaomia nisi Iesu.

Uso e, tatou te manaomia nisi Iesu Keriso. O Lona malamalama, Lona alofa, Lona faamoemoe, ma Lona mana faamalolo, ma faamalosi.

O tamaitai paia e taula’i atu la latou taulaiga ia Iesu Keriso. Tatou te "tautalatala e uiga ia Keriso, [tatou] olioli ia Keriso, [tatou] taumamafa fiafia i afioga a Keriso, ma fetaomi atu i luma ma le tumau ia Keriso." O le alofa mama, o le alofa le pona lena o Keriso, e le uma lava ia i tatou.

Afai, atonu, e te le o lagonaina le luitauina i lou aafiaga i le olaga nei, mafaufau i le fautuaga lenei mai ia Elder Neal A. Maxwell, "Pe a, mo le taimi nei, tatou te le o oo i ni luitau faapitoa, e tatau ona tatou i ai i vae o se isi tagata—e tumu i le loto malamalama ma ofo atu le faafouga faaleagaga."

O le galuega lena a tamaitai paia.

Ou te molimau atu o Iesu Keriso o lo tatou Togiola ma lo tatou Faamama Auro mataala, ma le alofa. Pe a tatou faalagolago ia te Ia i le afi o puapuaga, e avea taimi faigata ma vaitau paia, ma avea i tatou ma ni tamaitai paia. Ou te alofa ia te outou; Ou te mautinoa o outou o afafine o ni matua faalelagi alolofa, ma ou te mautinoa e mafai ona outou faatuatuaina Iesu Keriso.

I le suafa o Iesu Keriso, amene.

O Faamatalaga

  1. Tagai Mataupu Faavae ma Feagaiga 109:22.

  2. "O le ulu atu i se sootaga faalefeagaiga ma le Atua e fusia ai i tatou ia te Ia i se auala e faafaigofie ai mea uma e uiga i le olaga. Faamolemole aua le malamalama sese ia te au: Ou te lei fai atu o le osia o feagaiga e faigofie ai le olaga. O le mea moni, ia nofouta i mea faafeagai, aua e le manao le fili ia e iloa le mana o Iesu Keriso. Ae o le so’oāmo o oe lava i le Faaola o lona uiga e mafai ona e maua Lona malosi ma le mana togiola." (Russell M. Nelson, “Manumalo i le Lalolagi ma Maua Le Malologa,” Liahona, Nov. 2022, 97)

    "O mea uma o loo aoaoina i le malumalu, e ala i faatonuga ma e ala i le Agaga, e faateleina ai lo tatou malamalama ia Iesu Keriso. O Ana sauniga taua e fusia ai i tatou ia te Ia e ala i feagaiga paia o le perisitua. Ma, a o tatou tausia a tatou feagaiga, Na te faaee mai ia i tatou Lona mana faamalolo ma le mana faamalosi. Ma oi, o le a tatou matuai manaomia Lona mana i aso o i luma atu." (Russell M. Nelson, "O Le Malumalu ma Lou Faavae Faaleagaga," Liahona, Nov. 2021, 93 -94)

  3. Tagai "Refiner’s Fire and Fullers’ Soap," Ensign, Sept. 2016, 74–75.

  4. Malaki 3:3.

  5. Tagai 1 Nifae 20:10.

  6. D. Todd Christofferson, "O La Tatou Sootaga ma le Atua," Liahona, Me 2022, 79.

  7. Tagai 1 Samuelu 1:7 KJV.

  8. Tagai 1 Samuelu 1:10, 15 KJV.

  9. 1 Samuelu 1:15 KJV.

  10. 1 Samuelu 1:11 KJV.

  11. 1 Samuelu 1:17–18 KJV.

  12. Tagai 1 Samuelu 1:20 KJV.

  13. Tagai 1 Samuelu 1:24 KJV.

  14. 1 Samuelu 2:1 KJV.

  15. 1 Samuelu 2:2 ESV.

  16. Tagai 1 Samuelu 2:21 KJV.

  17. Tagai 1 Samuelu 2:19 KJV.

  18. Angie Killian ma Monica Scott, "More Jesus."

  19. Russell M. Nelson, “Fai se Taimi mo le Alii,” Liahona, Nov. 2021, 120.

  20. Neal A. Maxwell, “Endure it Well,” Ensign, May 1990, 34.