O Le Uluai Faaaliga

Faigamalaga i le Vao Paia
Joseph Smith kneeling in the sacred grove when God the Father and His son Jesus Christ appeared to Him.

O Le Faatomuaga

E toluselau maila i matusisifo o le Aai o Niu Ioka, e i ai se faatoaga e 100-eka e silia ma le 100,000 tagata e asiasi i ai i tausaga uma.

Aisea latou te filifili ai e o mai iinei?

Ia manatua se tatalo sa faia i le 200 tausaga ua mavae. O se tatalo ua suia ai o latou olaga. E faitau miliona tagata ua tau atu aa o o latou faatuatua i mea ia na tutupu i le faatoaga lenei, i fesili sa fai atu e Iosefa Samita talavou, ma tali na tuuina mai e le Atua.

Faigamalaga i Palamaira

O le faafanua o le auala tonu na uia e le Aiga o Samita mai Vermont i lo latou fale fou i Palamaira, Niu Ioka.
O le faigamalaga a Iosefa Samita e agai atu i le Vao Paia sa amata i le 1816 i se mala faataumaoi o le tamaoaiga. O le matuitui o le malulu i masina uma o le tausaga ma afakiona ia Iuni, sa faaumatia ai ia mea toto ma ia mea toto i Veromota, ma afua ai le alu i luga o le tau o meaai ma le faitau afe o e matitiva, o faifaatoaga na gaugau--e aofia ai le aiga o le au Samita--mai le setete.

I le 1818, i le mavae o ni nai tausaga o le le lelei o laau toto, sa siitia atu ai le aiga o Samita mai Vermont agai i Palamaira, Niu Ioka, i le sailia o le manuia faateleina i faatoaga. Sa faaalu e le aiga lo latou tausaga muamua i le eria e galulue ai e sefe seleni e faatau mai ai se selau eka o laufanua vaomatua o Maniseta, Niu Ioka, i le itu i saute o le nuu o Palamaira. A o latou galulue e kilia le fanua, sa nonofo le aiga o Samita i se tamai fale ogalaau.
Palamaira, Niu Ioka, ca. 1825.

“E le mafai ona avea le Atua ma mataisau o le anoanoai o fenumia’iga.”

O se ata maatusi o se fonotaga i se tolauapiga faalelotu i le pe tusa o le 1829.
Sa i ai ni talitonuga faaKerisiano malolosi o Iosefa le Matua ma Lusi Maki Samita . Sa lagona e Iosefa le Matua, o fefinauaiga sa ia molimauina i le va o tapuaiga eseese uma sa matuai fenumia’i ma lē manaia. O se taunuuga, sa le’i auai soo ai Iosefa le Matua i se ekalesia ae sa taitaia lona aiga i tatalo ma suesue e le aunoa le Tusi Paia. O Lusi, i le isi itu, sa auai i sauniga lotu i Palamaira, ma sa masani ona alu ma ave lana fanau, ma iu ai ina auai i se aulotu Peresipeteriana. Sa ola ae Iosefa le Itiiti ma vaai i le eseese o le taulimaina e ona matua o tulaga faalelotu, faapea foi ma le eseese o mataupu faalelotu sa siomia ai o ia, ma sa manao ai e fia iloa po o le fea o ekalesia e moni.

Sa faamatala mulimuli ane e Iosefa le Itiiti, “Mai le matua o le sefululua tausaga i le sefululima, sa ou mafaufau loloto ai i le tele o mea i lo’u loto e uiga i le tulaga o le lalolagi.” Sa popole Iosefa i le mauaina o le faamagaloga o ana lava agasala faapea ma le tulaga o le lalolagi “e faatatau i le mataupu tau lotu.” Ina ua mavae ona “vaai i faiga eseese o loo aoaoina ai fanau a tagata, sa ou le iloa po o ai e sa’o ae po o ai e sese,” na faamatala mulimuli ane ai e Iosefa Iosefa.1 O le filimaoti ai ia maua tali i ana fesili, sa alu ai Iosefa i le eria itiiti sa le’i leva ona faamamāina i le faatoaga a lona aiga, ina ia mafai ona tatalo leotele ai mo le taimi muamua i lona olaga talavou. O iina i lena “vao taaligoligoa” sa faaali mai ai le Atua le Tama ma Iesu Keriso ia Iosefa Samita e tali i ana fesili.

A o mafaufau loloto i ana fesili po o le a le ekalesia e auai ai, ma pe faapefea ona maua le faamagaloga o ana agasala, sa faalogo ai Iosefa i se lauga lea na sii mai ai e le failauga le Iakopo 1:5. Sa faateia o ia i le folafolaga, “A e afai ua leai se poto i so outou, ina ole atu ia i le Atua, o le foai tele mai i tagata uma ma le le toe ta’uta’ua, ona foaiina mai ai lea ia te ia.”2 Sa matuai ootia Iosefa i le fuaiupu, o lea ina ua alu o ia i le fale, sa ia susueina le tusi paia a le aiga ma faaauau ai ona faitau ma mafaufau loloto i le fuaiupu. Sa lagona e Iosefa na pei lava na alu sa’o le savali i lona loto, ma ia iloa ai, afai e manao i ni tali, e ao lava ona ia tatalo ma ole atu i le Atua mo se fesoasoani.3

“Sa ou alu i le vao taaligoligoa…”

O se oomiga o le tipiga uliuli ma paepae, o loo faaalia ai Iosefa, o loo tootuli i le vao.
Meaalofa a Warren F. Luch
E le’i umi, ae filimaoti Iosefa o le a tatalo o ia i le Atua mo le taitaiga, o lea na alu ai Iosefa i se togavao laitiiti sa ia faamamāina i nai aso na muamua atu, lea sa ia iloaina o le a tuua ai na’o ia. O iina sa ia tootuli ai, ma filimaoti ia maua le tali i ana fesili e ala i le tatalo leotele mo le taimi muamua i lona olaga talavou. Sa amata ona tatalo Iosefa, saili le mea moni, ma ole atu mo le taitaiga. Na toetoe o le taimi lava sa amata ai ona ia augani atu, ae siomia o ia e se pouliuli mafiafia, ma faigata ai ona tautala. Sa mouese le malamalama, ma a o taomia o ia e le pouliuli, tiga ma taufaamatau o le faaumatiaga, sa ia aioi atu i le Atua mo le laveaiga.4
Painting of a young boy kneeling looking up at a grove of trees.   At the center of the painting is a young boy (age 14) kneeling.  His hands are resting on his thighs and he looks up at a light source above his head.  The boy wears grey trousers (with suspenders) and grey vest and an off-white shirt.  The shirt has a collar and two button placket at the front and the sleeves are rolled.  The young boy had blond hair that is slightly rumpled.  The background his a grove of trees, almost all with no leaves.  There are some low saplings immediately behind the boy.  The foreground has rocks, twings and small plants sprouting.  "Walter Rane 04"  appears in the lower right corner in red.
“O Manaoga o Lo’u Loto,” na saunia e Walter Rane, atavali suauu, 2019.
O le taimi lava na amata lagona ai e Iosefa ua leai atoa se faamoemoe, na liligi ifo ai se malamalama faaniutu i ona luga, ma sulugia ai le vaomatua ma tuli ese ai le pouliuli. Sa tumu Iosefa i le toafilemu a o tafe atu le agaga o le Atua e faatoafilemu lona mafaufau ma aveese ai le tiga ma le vevesi. A o tepa ae Iosefa i le malamalama, sa ia vaaia ni tagata se toalua o afifio ifo, o le Atua le Tama ma Lona Alo, o Iesu Keriso.

Sa fetalai atu le Faaola ia Iosefa ua faamagaloina ana agasala ma e le tatau ona auai o ia i se ekalesia i le lotoifale.. Sa Ia lapataiina Iosefa e faapea, sa aoao e ekalesia mo aoaoga faavae “poloaiga a tagata” (Talafaasolopito-Iosefa Samita 1:19). I le taimi tatau, na fetalai ai le Faaola, o le a faaali mai ai le atoatoaga o le talalelei ia Iosefa. Sa siosio e au agelu le Faaola a o fetalai mai o ia, ma sa faaauau pea ona faateteleina le susulu o le malamalama faaniutu. Sa faaauau pea ona faasoa mai e Keriso upumoni e tele ia Iosefa seia iu ina ia folafola mai, “Faauta, ou te vave alu atu … laei i le mamalu o Lo’u Tama.”5

O Le Amataga o se Galuega Tele

O Le Uluai Faaaliga, saunia e Walter Rane, 2018.
Ina ua tuumuli Keriso ma le Tama, sa mou malie le malamalama, ma iloa ai e Iosefa sa taoto o ia i le togalaau. E ui ina sa aluese le malamalama ma le afioaga o le Atua, ae sa faatumulia pea Iosefa i le filemu ma le alofa faalelagi.

Sa iu ina toe foi Iosefa i le fale ma faaauau ai ona mafaufau loloto i lana aafiaga. O le ekalesia sa saili e Iosefa, sa le’i toe i ai i le lalolagi—ae o le a le pine ae oo mai le taimi o le a toefuatai mai ai, pe a oo ina amata faataunuuina valoaga ma feagaiga anamua. O lenei “uluai faaaliga” na amata ai se soloaiga o aafiaga faafaaaliga lea na taitai atu ai i le toefuataiga o le talalelei a Iesu Keriso ma le faavaeina o Lana ekalesia i aso e Gata ai. Sa faasoa atu e Iosefa Samita lenei aafiaga i ni nai taimi ma i le tele o tulaga, sa faasoa atu i taimi uma lana molimau e faaali mai e le Atua o Ia lava i Ana fanau.