Maama ʻi he Fakapoʻulí, Tauʻatāina ʻi ha Fale Fakapōpula
ʻI he taimi ʻo e faingataʻa lahi, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino mo ha ʻamanaki lelei ki Heʻene palōfitá mo Hono kakaí.
ʻI he ʻaho 1 ʻo Tīsema, 1838, naʻe fakatahataha mai ai ʻa e kakai ʻoku nofo ʻi Lipetī, Mīsulí, ki he uhouhonga ʻo e koló. Naʻa nau mamata ki ha kau tangata ʻe toko ono ʻoku nau hifo mei ha saliote ʻo lue māmālie hake ʻi he ngaahi sitepu ʻo e fale fakapōpula fakavāhengá.
Ko e kau tangata ʻe toko ono ko iá ko e kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: Siosefa Sāmita ko e Siʻi, Hailame Sāmita, Sitenei Likitni, Laimani Uaiti, Kēlepi Polotiuini, mo ʻAlekisānita MakaLei. Kuo puke pōpula mo tukuakiʻi loi ʻe he kau tau fakavahefonuá ʻa e kau tangata ko ʻení, ki he lavaki fonua ʻi he māhina ʻe taha kimuʻa. Kuo talitali eni ʻa e kau takí ʻi he fale fakapōpula Lipetií kae ʻoua kuo nau hā ʻi muʻa ʻi ha fakamaau. ʻI heʻenau tatali mo tangi ki heʻenau hopó, naʻe tukuange ʻe ha fakamaau ʻa Sitenei Likitoni ʻi Fēpueli makatuʻunga ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakafaitoʻo, ka naʻe kei tauhi pōpula pē ʻa e toengá ʻo aʻu ki he konga kimuʻa ʻo ʻEpelelí.
Ko e kau tangata ʻe toko ono ko iá ko e kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: Siosefa Sāmita ko e Siʻi, Hailame Sāmita, Sitenei Likitni, Laimani Uaiti, Kēlepi Polotiuini, mo ʻAlekisānita MakaLei. Kuo puke pōpula mo tukuakiʻi loi ʻe he kau tau fakavahefonuá ʻa e kau tangata ko ʻení, ki he lavaki fonua ʻi he māhina ʻe taha kimuʻa. Kuo talitali eni ʻa e kau takí ʻi he fale fakapōpula Lipetií kae ʻoua kuo nau hā ʻi muʻa ʻi ha fakamaau. ʻI heʻenau tatali mo tangi ki heʻenau hopó, naʻe tukuange ʻe ha fakamaau ʻa Sitenei Likitoni ʻi Fēpueli makatuʻunga ʻi ha ngaahi ʻuhinga fakafaitoʻo, ka naʻe kei tauhi pōpula pē ʻa e toengá ʻo aʻu ki he konga kimuʻa ʻo ʻEpelelí.
Ngaahi holisi maka ʻo e sīpinga ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií.
Naʻe taʻefakafiemālie ʻa e ngaahi māhina ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe fakapoʻuli, momoko, mo ʻefiʻefi ʻa e fale fakapōpulá. Naʻe vahevaheʻi ʻe he ngaahi holisi matolá ha ongo kiʻi loki iiki ʻe ua, taha ʻi ʻolunga pea taha ʻi lalo hifo ai, mo ha kiʻi matapā siʻisiʻi pē naʻe ukameaʻi ke hū mai ha kiʻi maama mo e ʻea ki loto. Naʻe ʻota mo kona ʻa e meʻatokoní. Naʻe fakaʻatā ʻe he kau leʻó ha kiʻi luelue ʻi tuʻa pea mo ha ngaahi kaungāmeʻa ke nau ʻaʻahi ange, ka naʻe ʻikai ha tokoni fēfē ʻa e ngaahi tōʻonga angalelei tātaaitaha ko ʻení ke fakanonga ʻaki ʻa e hohaʻa ʻa e kau pōpulá ki honau fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi tuʻa ʻi he fale fakapōpulá.
Fuofua holisi ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií.
ʻI he ʻaho 27 ʻo ʻOkatopa, 1838, ko e uike ia ʻe nima kimuʻa pea hū ʻa e kau tangatá ni ki he fale fakapōpulá, naʻe fekauʻi ai ʻe he kōvana ʻo Mīsulí ki he kau tau fakavahefonuá ke nau “tamateʻi” ʻa e Kāingalotú pe tuli kinautolu mei he vahefonuá. Hili ha ngaahi ʻaho mei he mavahe ʻa e fekaú mei he ʻōfisi ʻo e kōvaná, naʻe puke ʻe he kau sōtiá ʻa Siosefa Sāmita mo e kau taki kehe ʻo e Siasí pea nau puke fakamālohiʻi honau kolo ko Hihifo Mamaʻó . ʻI Tīsema, naʻe kau fakataha ʻa e ngaahi fāmili ʻo e kau taki ʻo e Siasí mo ha Kāingalotu kumi hūfanga ʻe lauafe ʻa ia naʻa nau fetukutuku atu ʻi he fakahahake ʻo Mīsulí ki ʻAiouā mo ʻIlinoisi.
Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehe ʻi he fale fakapōpulá ʻa e ongoongo ʻo ʻenau fakalakalaká ʻi he taimi kotoa ʻo fakafou ʻi he ngaahi ʻaʻahí mo e ʻū tohí. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Siosefa e ʻū tohí ʻoku nau “hangē kinautolu ki homau laumālié ko e fakanonga ʻo e māʻiliʻili ʻa e matangí.” Ka ko ha fakamanatu foki kinautolu ʻo e ngaahi taimi faingataʻa ʻi tuʻa ʻi honau ngaahi holisi ʻi he fale fakapōpulá. Naʻe pehē ʻe Siosefa, “naʻe tuifio ʻemau fiefiá mo e mamahi, koeʻuhí ko e siʻi faingataʻaʻia ʻa e paeá pea mo e uesia lahi ʻo e Kāingalotú” (Joseph Smith Papers).
Fakakaukau ki he puputuʻu, loto-hohaʻa, loto-mamahi, mo e taʻepauʻia naʻa nau ongoʻi ʻi he siʻi ʻa e meʻa te nau lava ʻo fakahoko ke tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí. Kuo lavakiʻi kinautolu kimuʻa ʻe ha niʻihi pē ʻo honau kakaí. ʻE tafoki nai foki mo e toengá? ʻE anga fēfē ke lava ʻe he Kāingalotú—ʻa kinautolu ʻi he fale fakapōpulá mo kinautolu kuo tulí—ʻo maʻu ʻa e fiemālie mo e mālohi naʻa nau fiemaʻú? Te nau lava fēfē nai ke toe langa ʻa Saione?
Fakakaukau ki he puputuʻu, loto-hohaʻa, loto-mamahi, mo e taʻepauʻia naʻa nau ongoʻi ʻi he siʻi ʻa e meʻa te nau lava ʻo fakahoko ke tokoniʻi ʻaki ʻa e niʻihi ʻoku nau ʻofa aí. Kuo lavakiʻi kinautolu kimuʻa ʻe ha niʻihi pē ʻo honau kakaí. ʻE tafoki nai foki mo e toengá? ʻE anga fēfē ke lava ʻe he Kāingalotú—ʻa kinautolu ʻi he fale fakapōpulá mo kinautolu kuo tulí—ʻo maʻu ʻa e fiemālie mo e mālohi naʻa nau fiemaʻú? Te nau lava fēfē nai ke toe langa ʻa Saione?
Loki ʻi lalo ʻi he sīpinga ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií.
Hili ʻa e uike ʻe ua ʻi he fale fakapōpulá, naʻe tohi ʻe Siosefa mo haʻane fakatuʻamelie, “ʻE moʻui pē ʻa Saione, neongo ʻoku hangē ʻoku maté” (Joseph Smith Papers). Ka ʻi he fakaʻau ke ʻosi atu ha ngaahi taimi, naʻe ongoʻi ʻe he Palōfitá ʻa e mafatukituki ʻo e faingataʻaʻia ʻa hono kakaí ʻi he ngaahi māhina lōloa ʻo e momokó, naʻá ne fakahaaʻi ʻene loto-ʻitá ʻi ha lotu.
Naʻe tangi ʻa e Palōfitá, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” “Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1 ).
“ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú, pea ʻafio ʻa ho fofongá, ʻio, ʻa ho fofonga maʻá, mei he ngaahi langi taʻengatá ki he ngaohikovia ʻo ho kakaí pea mo hoʻo kau tamaioʻeikí, pea ongo ki ho telingá ʻa ʻenau ngaahi tangí?” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:2 ).
Naʻe tangi ʻa e Palōfitá, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē?” “Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá” (
“ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú, pea ʻafio ʻa ho fofongá, ʻio, ʻa ho fofonga maʻá, mei he ngaahi langi taʻengatá ki he ngaohikovia ʻo ho kakaí pea mo hoʻo kau tamaioʻeikí, pea ongo ki ho telingá ʻa ʻenau ngaahi tangí?” (
Fuofua fakamatala ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121.
Naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻo pehē,
“ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei;” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7 ).
Naʻe ongo e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa mo e kau pōpula kehé. ʻI he taimi ʻo e faingataʻa lahi, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino mo ha ʻamanaki lelei ki Heʻene palōfitá mo Hono kakaí. Naʻe hulu ʻa e maama ʻo e Langí ki he fakapoʻuli ʻo e fale fakapōpula ko iá. Naʻe tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ʻaki ʻa e loto-toʻa ke kātaki, ʻo makatuʻunga ʻi he fakahā ko ʻení. Naʻá ne fakahā ki Heʻene fānau faivelengá, he ʻikai ke ngalo kinautolu ʻiate Ia, te Ne ʻiate kinautolu maʻu pē ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá, pea te Ne hakeakiʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá.
Naʻa mo e kei ʻi he fale fakapōpulá ʻa e Palōfitá, naʻe ope atu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá naʻe fakahaá, ʻo fakalaka ʻi he ngaahi holisi ʻo e fale fakapōpulá. Naʻe teuteuʻi ʻe Siosefa Sāmita mo hono kaungā nofo pōpulá haongo tohi ʻe ua naʻe fakatuʻasila ki he Siasí fakalūkufua. ʻOku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121 mo e 122 ʻa e ngaahi lea ko ʻení. ʻOku fakakau ʻi he tohi hono uá ha pōpoaki mei he palōfitá ʻo fakahinohinoʻi ai ʻa e Kāingalotú ʻi heʻenau ngaahi ngāue taʻetūkua ke langa ʻa Saioné:
“ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melino; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí; pea ʻe toki hakeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei;” (
Naʻe ongo e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa mo e kau pōpula kehé. ʻI he taimi ʻo e faingataʻa lahi, naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino mo ha ʻamanaki lelei ki Heʻene palōfitá mo Hono kakaí. Naʻe hulu ʻa e maama ʻo e Langí ki he fakapoʻuli ʻo e fale fakapōpula ko iá. Naʻe tāpuekina ʻe he ʻOtuá ʻa Siosefa Sāmita ʻaki ʻa e loto-toʻa ke kātaki, ʻo makatuʻunga ʻi he fakahā ko ʻení. Naʻá ne fakahā ki Heʻene fānau faivelengá, he ʻikai ke ngalo kinautolu ʻiate Ia, te Ne ʻiate kinautolu maʻu pē ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá, pea te Ne hakeakiʻi ʻa kinautolu kotoa ʻoku nau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakavá.
Naʻa mo e kei ʻi he fale fakapōpulá ʻa e Palōfitá, naʻe ope atu ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá naʻe fakahaá, ʻo fakalaka ʻi he ngaahi holisi ʻo e fale fakapōpulá. Naʻe teuteuʻi ʻe Siosefa Sāmita mo hono kaungā nofo pōpulá ha
“Ke tau fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki lava ʻo tuʻu maʻu ʻi he loto-fakapapau, ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá, pea ke fakahā mai ʻa hono toʻukupú.”
Naʻe fakahiki ʻe ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā nima ʻa Siosefa Sāmita mo hono kaungā nofo pōpulá ki he Vāhenga Teivisí ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1839. Naʻe vahe ai ʻa e Pule Polisi ko Mōkaní ke ne ʻave kinautolu ki ha hopo. ʻI he tokoni ʻenau kau leʻó, naʻe hola ai ʻa e kau pōpula ʻe toko nimá ʻi he ʻaho 16 ʻo ʻEpelelí. Naʻa nau fononga ki Kuinisī, ʻIlinoisi, ko e feituʻu naʻa nau fakataha ai mo honau ngaahi fāmilí mo e Kāingalotú. ʻI he taʻu tatau ko iá, naʻe kamata fokotuʻu ai ʻe he Kāingalotú ʻa e kolo ʻo Nāvuú , ko ha makatuliki ʻo Saione.