Faavaeina o le Aualofa
O le Aualofa a tamaitai i le lalolagi atoa o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai e sue ona aa i Navu, lea sa saili ai tamaitai e fesoasoani e fausia Siona ma le malumalu.
O le Aualofa , o le faalapotopotoga a le Ekalesia mo tamaitai matutua, lea na amata i Navu o se auala e auauna atu ai ia i latou o loo manaomia le fesoasoani, ua tuputupu ae i se usoga i le lalolagi atoa ma tagata o le ekalesia o loo nonofo i le silia ma le 100 atunuu. E lua fale toefuataiina i Navu e fesoasoani e faamatala ai tala o tamaitai ofoofogia o e o se vaega o lena tala o le amataga: o Sara Granger Kimball ma Lusi Maka Samita . O fegalegaleaiga a Sara Granger Kimball ma Iosefa Samita ua faaalia ai ia i tatou le auala na fesoasoani ai se vaega toaitiiti o tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai e saunia le perofeta e maua le finagalo o le Alii ma fatuina se faalapotopotoga mo tamaitai o le Ekalesia. O le tina o Iosefa, o Lusi Maka Samita, na avea ma se uluai tagata ma lauiloa o le Aualofa a Tamaitai o Navu . E le mafuatiaina lana uunaiga i lana tama ma le Toefuataiga. Sa ia lagolagoina pea lava pea le misiona faaperofeta a lana tama i lona olaga atoa.
Potumalolo o le Fale o le Au Kimball.
I le amataga o le 1842, na ta’ua ai e Sarah Kimball e faapea “O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai sa matitiva i oloa faalelalolagi ma sa faamaoni i le tuuto atu i galuega e manaomia.”1 Sa faapitoa lava le manaomia o le fesoasoani i le fausiaina o le malumalu, lea sa na o le tolu futu le maualuga i lena taimi ma sa mafai ona vaaia e Sara i luga o le mauga ina ua ia tilotilo atu i fafo mai le faamalama o lona potu.
O Sarah Granger Kimball i le tele o tausaga talu ona siitia mai Navu i Iuta.
I se tasi aso, sa talanoa ai Sara ma Margaret Cook, o se tagata su’isu’i o loo faia galuega mo le au Kimball. Sa faia talu ai nei e taitai o le Ekalesia ni valaau mo “meaai, lavalava, moega ma sapalai lautele mo tagata faigaluega [i le nofoaga o le malumalu] ma o latou aiga.”2 Na faaalia e Margaret se manao e tuuina atu galuega su’ilima; Na ofo atu Sara e saunia le ie. Sa latou iloaina atonu e mananao isi e saofaga ma talanoaina le faatulagaina o se sosaiete su’isu’i e “fesoasoani i le fausiaina o le Malumalu.”3 I ni nai aso mulimuli ane, pe tusa ma le toasefulu tamaitai na faapotopoto i le potumalolo o Sara. Sa latou filifilia Eliza R. Snow e tusia tulafono ma se faavae mo la latou faalapotopotoga ua alia’e mai, lea na latou talosagaina ai le Perofeta o Iosefa e toe iloilo.
Ina ua faitau e Iosefa le faavae ma tulafono, sa ia faapea mai o na “mea silisili ua ia vaai i ai.” Ae, sa ia faaopoopo atu, “E le o le mea lea tou te mananao i ai. Sa faailoa atu e Iosefa i nei tuafafine sa taliaina a latou taulaga e le Alii ae sa i ai sana mea e sili atu mo i latou. O le mea moni, na faatonuina e le Alii ia Iosefa e “faatulaga tamaitai i lalo o le perisitua e tusa ai ma le mamanu o le perisitua.”4
Seia oo mai i le taimi lenei, o faatulagaga faalapotopotoga na faaali atu ia Iosefa sa taulai atu i korama ma tofi o le perisitua sa umia e alii i le Ekalesia. E le o toe mamao, ona tuuina atu lea i tamaitai o le pule i a latou lava faalapotopotoga mo tamaitai uma. O le faatulagaina o tamaitai ma alii “e tusa ma le tulafono o le Lagi,” na saunia ai le Au Paia e maua atili le malamalama ma le malamalama i totonu o le malumalu.5 E le pei o Katelani, sa auai uma alii ma tamaitai i sauniga o le malumalu na faalauiloa i Navu. O gaoioiga musuia a Sara ma Margaret na le gata ina saunia ai le malumalu mo tagata ae faapea foi tagata mo le malumalu.
Ina ua faitau e Iosefa le faavae ma tulafono, sa ia faapea mai o na “mea silisili ua ia vaai i ai.” Ae, sa ia faaopoopo atu, “E le o le mea lea tou te mananao i ai. Sa faailoa atu e Iosefa i nei tuafafine sa taliaina a latou taulaga e le Alii ae sa i ai sana mea e sili atu mo i latou. O le mea moni, na faatonuina e le Alii ia Iosefa e “faatulaga tamaitai i lalo o le perisitua e tusa ai ma le mamanu o le perisitua.”4
Seia oo mai i le taimi lenei, o faatulagaga faalapotopotoga na faaali atu ia Iosefa sa taulai atu i korama ma tofi o le perisitua sa umia e alii i le Ekalesia. E le o toe mamao, ona tuuina atu lea i tamaitai o le pule i a latou lava faalapotopotoga mo tamaitai uma. O le faatulagaina o tamaitai ma alii “e tusa ma le tulafono o le Lagi,” na saunia ai le Au Paia e maua atili le malamalama ma le malamalama i totonu o le malumalu.5 E le pei o Katelani, sa auai uma alii ma tamaitai i sauniga o le malumalu na faalauiloa i Navu. O gaoioiga musuia a Sara ma Margaret na le gata ina saunia ai le malumalu mo tagata ae faapea foi tagata mo le malumalu.
Fogafale Pito i Luga o le Faleoloa Piliki Lanumumu a Iosefa ma Ema
I le aso 17 o Mati, 1842, e 20 tamaitai, e aofia ai Sarah Kimball ma Margaret Cook, na feiloai i le fogafale pito i luga o le Faleoloa Piliki Mumu a Iosefa ma Ema. Sa taitaia e le perofeta la latou fonotaga, ma fesoasoani i ai ni sui se toalua o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. I lenei uluai fonotaga a le Aualofa, sa filifilia ai Ema Samita e avea ma peresitene e ala i le palota autasi. Na faamalamalama mai e Iosefa o le valaauga o Ema o se faataunuuga o se faaaliga na ia mauaina i le 12 tausaga na muamua atu—ua faamaumauina nei i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 25 .
O Le Faavae o le Aualofa, saunia e Walter Rane.
Na faatupulaia le faitau aofai o le Sosaiete a Tamaitai o le Aualofa a Navu. Sa latou feiloai soo, e aofia ai ni fonotaga faaopoopo se lima ma Iosefa Samita, o le na tuuina atu fautuaga faaperofeta i le sosaiete. Sa ia aoao atu ia tuafafine e faapea, “e le gata ina ia latou faamaloloina e matitiva, ae ia laveaiina agaga.”6 O le asō, i le avea ai ma sui o se Aualofa i le lalolagi atoa, o loo faaauau pea ona galulue faatasi tamaitai o le Au Paia o Aso e Gata Ai e fesoasoani ia i latou o loo manaomia le fesoasoani ma laveaiina agaga.
Fale o Lusi Maka Samita, Umukuka, e aofia ai le moega.
O le isi tamaitai sa i ai se faatosinaga tele i le gaoioiga a le Au Paia o Aso e Gata Ai o Lusi Maka Samita, le tina o Iosefa Samita le Itiiti. Sa siitia atu o ia i le fale i Navu lea ua tau’aveina nei lona igoa ia Aperila 1846, ina ua 70 ona tausaga ma ina ua mavae le toatele o tagata o Navu na o ese atu i sisifo. Sa tuuto atu e Lusi le tele o ona tausaga mulimuli i le faasaoina o le manatuaina o lana tama tama o Iosefa ma tuuina atu le molimau i lona tiutetauave faaperofeta.
Atatosi o Lusi Maka Samita
O le lagolago malosi a Lusi i lana tama tama o Iosefa ma le Ekalesia na ia faavaeina na taitai atu ai isi e ta’ua o ia o Tina Samita i lona taimi i Navu. E le gata i lea, sa manatu Tina Samita o se “tina i Isaraelu.”7 I le 1833, na tuuina atu ai e se faamanuiaga mai lana tama tama o Iosefa lenei faalagiga ia Lusi: “Ma amuia foi lo’u tina, aua o ia o se tina i Isaraelu. … Aua ua faatumulia pea lona agaga i le agalelei ma le agaalofa; ma e ui lava i lona matua, o le a maua pea e ia le malosi ma faamafanafanaina i le lotolotoi o lona fale: ma sa faapea ona fetalai mai o le Alii, O le a maua e ia le ola e faavavau.”8
Sa tumau pea le faalaniga o Lusi e ui lava ina ua mavae le maliu o Iosefa. I le taimi o le konafesi aoao a le Ekalesia ia Oketopa 1845, na talosagaina ai e Lusi se avanoa e lauga ai i le faapotopotoga. I lenei tala, o le tala muamua i se tamaitai o loo saunoa i le konafesi aoao, sa ia uunaia ai le Au Paia e taiala a latou fanau i le upumoni i le alofa ma le agalelei. Ona ia fesili atu lea i le faapotopotoga pe latou te manatu o ia o se tinā i Isaraelu. Sa tulai Polika Iaga ma tuu le fesili i se palota ma “tasi le ’ioe’ lautele na tatagi i ” le Malumalu o Navu e le’i mae’a lea na latou feiloai ai.9
Sa tumau pea le faalaniga o Lusi e ui lava ina ua mavae le maliu o Iosefa. I le taimi o le konafesi aoao a le Ekalesia ia Oketopa 1845, na talosagaina ai e Lusi se avanoa e lauga ai i le faapotopotoga. I lenei tala, o le tala muamua i se tamaitai o loo saunoa i le konafesi aoao, sa ia uunaia ai le Au Paia e taiala a latou fanau i le upumoni i le alofa ma le agalelei. Ona ia fesili atu lea i le faapotopotoga pe latou te manatu o ia o se tinā i Isaraelu. Sa tulai Polika Iaga ma tuu le fesili i se palota ma “tasi le ’ioe’ lautele na tatagi i ” le Malumalu o Navu e le’i mae’a lea na latou feiloai ai.9
Fale o Lusi Maki Samita i Navu.
O Lusi Maki Samita o se tasi o tamaitai tulaga ese o e na fesoasoani le taitaiga, meaalofa faaleagaga, ma le malosi o uiga faaletagata e aumaia ai le Toefuataiga o le Ekalesia a Iesu Keriso. E oo atu i le fonotaga lona lima a le Aualofa a Tamaitai o Navu, ua avea Lusi Maki Samita ma se tagata malosi o le faalapotopotoga. Sa fesoasoani o ia ma isi tamaitai i Navu e faataatia se faavae o le amiotonu mo le Ekalesia, i le faataunuuina o se vaega o le valaauga paia e faatuina Navu o se maatulimanu o Siona. O le tala i le Aualofa ua faaalia ai le auala na avea ai tamaitai o le Ekalesia ma se malosiaga mo le lelei mai ona uluai aso, e faaauau pea ona faafaileleina le vaaiga o le faatuatua o le Au Paia o Aso e Gata Ai.
O Faamatalaga
O Faamatalaga
1. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, March 17, 1882,” in Jill Mulvay Derr and others, eds., The First Fifty Years of Relief Society: Key Documents in Latter-day Saint Women’s History (2016), 495.
2. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, 17 Mati, 1882,” i le The First Fifty Years of Relief Society, 495.
3. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, 17 Mati, 1882,” i le The First Fifty Years of Relief Society, 495.
Iosefa Samita, i le Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent1 Sete, 1883, 51.
5. The First Fifty Years of Relief Society, 6.
6. “Minutes and Discourse, 9 June 1842,” i le Nauvoo Relief Society Minute Book, 63, josephsmithpapers.org; tagai foi The First Fifty Years of Relief Society, 36, 79.
7. O le faaupuga “Tina i Isaraelu” e toe faalogo i tamaitai malolosi ma faamaoni o le Feagaiga Tuai, e pei o Sara, Repeka, Rasela, Lea, ma Tepora. TagaiFaamasino 5:2–31 ma le 2 Samuelu 20:19 .
8. “Faaopoopoga 5, Pepa o Faamaumauga 1. Faamanuiaga ia Iosefa Samita le Matua ma Lusi Maki Samita, i le va o le pe tusa o le 15 ma le 28 Setema 1835,” 9, josephsmithpapers.org; faaopoopo le faamamafa.
9. Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 8 Oke., 1845, 470–71, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; tagai foi “This Gospel of Glad Tidings to All People,” i le Jennifer Reeder and Kate Holbrook, eds.,At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women(2017), 23.
2. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, 17 Mati, 1882,” i le The First Fifty Years of Relief Society, 495.
3. “Sarah M. Kimball, Reminiscence, 17 Mati, 1882,” i le The First Fifty Years of Relief Society, 495.
Iosefa Samita, i le Sarah Granger Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent1 Sete, 1883, 51.
5. The First Fifty Years of Relief Society, 6.
6. “Minutes and Discourse, 9 June 1842,” i le Nauvoo Relief Society Minute Book, 63, josephsmithpapers.org; tagai foi The First Fifty Years of Relief Society, 36, 79.
7. O le faaupuga “Tina i Isaraelu” e toe faalogo i tamaitai malolosi ma faamaoni o le Feagaiga Tuai, e pei o Sara, Repeka, Rasela, Lea, ma Tepora. Tagai
8. “Faaopoopoga 5, Pepa o Faamaumauga 1. Faamanuiaga ia Iosefa Samita le Matua ma Lusi Maki Samita, i le va o le pe tusa o le 15 ma le 28 Setema 1835,” 9, josephsmithpapers.org; faaopoopo le faamamafa.
9. Journal History of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 8 Oke., 1845, 470–71, Faletusi o Talafaasolopito o le Ekalesia, Aai o Sate Leki; tagai foi “This Gospel of Glad Tidings to All People,” i le Jennifer Reeder and Kate Holbrook, eds.,At the Pulpit: 185 Years of Discourses by Latter-day Saint Women(2017), 23.